Peić kaže da se pozivu za upis budućih srednjoškolaca u prvi hrvatski gimnazijski razred odazvalo svega četvoro učenika i da se, osim njih i njihovih roditelja, nitko nije interesirao za mogućnost školovanja na materinjem jeziku na razini srednje škole.
"Dok su trajali upisi u srednje škole HNV je bio na raspolaganju 24 sata, kontaktirali smo hrvatske udruge, zvali roditelje. No, nije vrijedilo", navodi predsjednica IO HNV.
Stotinu godina su vojvođanski Hrvati bili primorani da se ne služe svojim materinjim jezikom, u školama ili putem medija, kaže ona, i dodaje da je posljedica toga asimilacija.
"Svoj su identitet oni jedino održavali kroz udruge kulture, običaje, manifestacije i vjerske obrede, no to očito nije dovoljno", ističe Slavica Peić.
Ona kaže da nezainteresiranost za škole na materinjem jeziku tumači i još uvijek prisutnim strahom roditelja, kao i činjenicom da je malo hrvatske djece koja se upisuju u gimnaziju, jer ona uglavnom završavaju zanate i ne nastavljaju s školovanjem.
Premda nema dovoljno zainteresiranih učenika, vodstvo HNV-a ne odustaje od otvaranja hrvatskog gimnazijskog razreda u Subotici i zato će nastaviti kampanju pozivanja budućih srednjoškolaca i njihovih roditelja.
Moguće formiranje gimnazijskog razreda na jesen označilo bi početak srednjoškolskog obrazovanja na hrvatskom u Srbiji, što bi trebalo pozitivno utjecati i na upis djece u prvi razred osnovne škole s nastavom na hrvatskom jeziku.
Redovitu nastavu na hrvatskom jeziku u četiri osnovne škole u Subotici prati 200 učenika, dok ih još oko 300 u tom i drugim mjestima Bačke pohađa predmet Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. Uz to, odgoj na hrvatskom jeziku odvija se u jednom vrtiću u Subotici.