Izoliranjem DNK uzorka izvađenog geološkim brušenjem ustvrđeno je da su u gustim smrekovim i borovim šumama u razdoblju prije 450.000 do 800.000 godina živjeli razni insekti i leptiri. Rezultate istraživanja danski znanstvenici sa Sveučilišta Kopenhagen i kanadski znanstvenici sa Sveučilišta Alberta objavili su u zadnjem broju stručnog časopisa Science, uz komentar da bi spomenute vrste mogle predstavljati najstariji ikad pronađen potpuno neoskvrnjen primjer DNK.
Također su zaključili da je ledeni pokrov bio puno otporniji na zagrijavanje nego što se ranije vjerovalo. "Prvi smo put uspjeli dokazati da je područje južnog Grenlanda, koje je danas pokriveno s oko 2 km debelim naslagama leda, nekad davno bilo sasvim drukčije", rekao je profesor Eske Willerslev sa Sveučilišta u Kopenhagenu koji je vodio istraživanje. "Ustvrdili smo da je klima u ovome dijelu svijeta bio puno toplija nego što se ranije vjerovalo", kazao je profesor Martin Sharp s kanadskog Sveučilišta Alberta i koautor članka u Scienceu.
Znanstvenici pretpostavljaju da su južni Grenland u razdoblju povećanja globalnih temperatura, poznatijem kao interglacijalno razdoblje, prekrivale guste šume. Tada su se temperature vjerojatno kretale između plus 10 Celzijusovih stupnjeva ljeti i minus 17 tijekom zime.
Kada su se temperature ponovno naglo spustile prije oko 450.000 godina, šume i njihovi stanovnici ostali su prekriveni ledom i zamrznuti. Studije pokazuju da se čak i tijekom zadnjeg interglacijalnog razdoblja, dakle, prije između 116.000 do 130.000 godina, kad su temperature vjerojatno bile za 5 stupnjeva Celizijusa više nego danas, led zadržao, te su se na taj način izvrsno očuvali nedavno otkriveni uzorci insekata koji su bili pošteđeni od zagađenja i raspadanja. Znanstvenici pretpostavljaju da je tada ledena kora bila debela između 1.000 m i 1.500 metara.
Otkriće mijenja vrijeme kada su, prema dosadašnjim saznanjima znanstvenika, Grenland prekrivale zadnje šumske površine, a to je, kako se vjerovalo, bilo prije gotovo dva milijuna godina.
"Ako su podaci do kojih smo došli točni, znači da je južni Grenland u davnoj prošlosti bio puno stabilnije područje nego što smo ranije vjerovali, a ovo otkriće moglo bi imati utjecaja na to kako će ledeni pokrov na našem planetu reagirati na globalno zatopljenje", smatra prof. Willerslev.
Studija danskih i kanadskih znanstvenika otvara put novim istraživanjima ledenog pokrova u drugim dijelovima svijeta. "S obzirom da je deset posto kopna na Zemlji pokriveno debelim naslagama leda, poučeni ovim saznanjem, mogli bismo doći do novih korisnih otkrića", ocijenio je dr. Enrico Cappellini s britanskog Sveučilišta York.