Šime Prtenjača je u ime Kluba HDZ-a kazao da je Vlada i ovim rebalansom pokazala kako je sposobna ostvariti gospodarske, socijalne i razvojne ciljeve koje su do sada mnogi smatrali neostvarivima i nerealnima, da je povećala gospodarski rast, industrijski proizvodnju i smanjila broj nezaposlenih.
Pohvalio je gotovo 14-postotni rast turizma u prvih pet mjeseci, veću naplatu poreznih prihoda, socijalnu i stabilnost gospodarskih kretanja, a nasuprot rastu vanjskog duga, naglasio je, rastu i depoziti građana u bankama.
Ministar financija Ivan Šuker kazao je da su veći gospodarski prihodi posljedica 7-postotnog gospodarskog rasta u prva tri mjeseca, koji je njegova Vlada za razliku od bivše ostvarila uz smanjenje deficita.
Najvažnija je stvar kod gospodarskog rasta, dodao je, što je ostvaren uz 70-postotno učešće privatnog sektora, dok je za bivše vlasti taj rast generiran potrošnjom u javnom sektoru.
"Kako se ništa u proračunu od 110 milijardi kuna ne može napraviti, a s 80 milijardi se moglo", upitao je Šuker oporbenjake.
Predloženi rebalans podržao je i HSLS, čiji je predstavnik Zlatko Kramarić istaknuo potrebu da se povećani prihodi u proračunu utroše na razvoj, posebno ravnomjerni razvoj svih regija.
Jozo Radoš (HNS) pak kaže da je to "rebalans sanacije i potrošnje, ne razvoja i perspektive", jer najveći dio povećanih proračunskih prihoda ide u saniranje duga u zdravstva, plaće u državnoj službi i obveze po kolektivnim ugovorima, dakle u potrošnju, a ne razvoj.
S druge strane, istaknuo je, sve je manje novca za Hrvatsku banku za obnovu i razvoj, Fond za razvoj i zapošljavanje, povećanje izvoza i smanjenje uvoza.
Za tvrdnje iz HDZ-a i Vlade o smanjenju nezaposlenosti Radoš kaže da broj od oko 30.000 novozaposlenih u mandatu ove vlasti uvelike poništava više od 20.000 umirovljenika.
Ne priznaje ni veća izdvajanja za Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZERP), budući da država i nadležne službe nisu osposobljene za primjenu tog pojasa, nema obnove ribarske flote, ni diplomatske niti organizacijske pripreme za primjenu ZERP-a od 1. siječnja iduće godine.
Mato Arlović (SDP) upozorava da ostvareni gospodarski rast i dalje zaostaje za rastom koji bilježe ostale tranzicijske države, prosječna plaća je tri puta manja nego rast proračunskih prihoda, rast prihoda je posljedica većih poreznih davanja, a istovremeno padaju plaće i mirovine.
Upozorio je i na stalno povećanje uvoza i pada vrijednosti hrvatske izvozne robe, te da dug hrvatskih građana raste brže nego gospodarstvo, raste broj nelikvidnih poduzeća i nepodmirenih obveza, a povećanje izdvajanja za zdravstvo ide samo u sanaciju, ne i sveobuhvatno poboljšanje stanja u tom sektoru.
Željko Pecek (HSS) pita što je s najavama o izjednačavanju starih i novih umirovljenika, zašto rebalans ne pomaže poduzetnicima koji su očekivali manje doprinose i deblokade računa onima koji rade, a ne primaju plaću, te zašto je pokrivenost izvoza uvozom iz godine u godinu sve manja.
"Rebalans ispunjava želje hrvatskih lobista i monopolista, 200 najbogatijih hrvatskih obitelji, da se ništa ozbiljnije neće promijeniti", rekao je Pecek koji za rebalans kaže da mu je cilj krpanje proračunskih rupa.
Damir Kajin (IDS) kaže da ministar financija Ivan Šuker ima razloga likovati zbog iz godine u godinu većeg proračuna, ali pita do kada će to trajati, upozoravajući na "tempiranu bombu" - vanjski dug koji je dosegnuo 32 milijarde eura.
Pozdravio je povećanje poreznih prihoda, ali i ocijenio da od toga koristi imaju samo bogati, ne i siromašni, zbog čega traži smanjenje stope PDV-a na 20 ili 18 posto ili pak uvođenje diferenciranih stopa.