Bojazni je iznio parlamentarni zastupnik Srečko Prijatelj, član Slovenske nacionalne stranke (SNS) i parlamentarnog odbora za promet, a vladi je zamjerio na sporoj dinamici ostvarivanja već davno donesenog plana gradnje dodatnog kolosijeka koji bi Kopru i dalje osigurao primat pred Rijekom u prihvatu tereta u tranzitu za zemlje srednje i istočne Europe.
"Zbog modernije hrvatske željezničke infrastrukture postoji opasnost da će se teret preusmjeriti prema Rijeci. Hrvatska više investira u željezničku infrastrukturu i namjerava u bitno kraćem vremenu obnoviti željezničku infrastrukturu nego Slovenija", iznio je u srijedu na konferenciji za novinare Prijatelj.
Ocijenio je da bi slovenska vlada trebala dobro razmisliti o mogućem povezivanju s njemačkom željeznicom Deutsche Bahnom iako je njegova stranka u načelu protiv stranog kapitala, jer se radi o nacionalnim interesima Slovenije.
Kako je u odgovoru Prijatelju navela slovenska vlada, interes i aktivnost Hrvatske da željeznički promet učini što efikasnijim su razumljivi, ali se i u Sloveniji vode aktivnosti na modernizaciji željezničke infrastrukture i gradnji drugog kolosijeka prema Kopru.
Te će aktivnosti osigurati da se modernizirana pruga Koper-Divača završi do 2015., kako je i predviđeno u prometnim planovima Europske unije, navela je u odgovoru Prijatelju slovenska vlada, dodajući da je prednost te pruge što je kao projekt uvrštena i u 2004. prihvaćeni program prioritetnih projekata na području transporta kao prioritetni projekt broj 6 - TENT.
Europska komisija lani je Sloveniju inače upozorila da kasni s projektima modernizacije željezničke infrastrukture koje je prihvatila kao obvezu u okviru europske prometne politike.
Slovenski su mediji nedavno najavljena ulaganja u moderniziranu prugu od Rijeke do hrvatsko-madžarske granice iznijeli kao odluku koja u stanovitom smislu može ugroziti primat u pretovaru tereta koji je zadnjih desetak godina imao Koper, te kritizirali vladu za nedostatak plana kako financirati velike investicije koje su potrebne na obnovi željezničke infrastrukture u određenoj kombinaciji državnih i europskih sredstava, te kredita i privatnih investicija preko javno-privatnog partnerstva.
Nedavne procjene govore da bi za obnovu i modernizaciju željezničkih pruga na potezu od granice s Italijom do granice s Mađarskom, što je željeznička trasa koja se nalazi na pravcu paneuropskog prometnog koridora broj pet bila potrebna ulaganja od najmanje 8 milijardi eura.