Često nazivana europskim Japanom, upravo zbog toga što bilježi toliko snažan porast sve starijeg stanovništva, Finska je 2005. pokrenula mirovinsku reformu koja se u početku činila kao gorka pilula koju će biti teško progutati, ali koja je zapravo naišla na prilično dobar prihvat tamošnjeg stanovništva.
Zaposlene se ljude potiče da rade duže s naglaskom na veću zaradu, čime se istodobno umanjuje pritisak na državni mirovinski sustav koji mora podržavati sve veći broj umirovljenika.
U toj je zemlji u 2006. 16 posto stanovništva bilo staro 65 ili više godina - a očekuje se da će do 2030. ta brojka doseći čak 26 posto.
Provedbom reforme dob za umirovljenje pomaknuta je za šest mjeseci , s prosječnih 60,1 godina starosti u 2004. na 60,7 u 2006. Stopa zaposlenosti za ljude od 55 do 64 godine starosti sada iznosi preko 50 posto, što je 10 postotnih bodova više od europskog prosjeka.
Prema jednom ispitivanju javnog mnijenja objavljenom u lipnju, reforma je naišla na odobravanje 65 posto ljudi od 50 ili više godina starosti.
Do 2005. je zakonska granica za umirovljenje iznosila 65 godina starosti, ali je prijevremeno umirovljenje bilo prilično popularno zbog zanemarivih financijskih reperkusija, budući se najveći dio mirovine kalkulira prema plaćama tijekom posljednjih 10 godina radnog staža.
Sada je potpuno umirovljenje moguće u dobi između 63 i 68 godina starosti, dok se prijevremeno umirovljenje kažnjava nižim iznosom mirovina.