Premda su mnogi iznenađeni, zajedno s kolegama iz Ekonomskog instituta i Hrvatske narodne banke očekivali smo rast BDP-a veći od šest posto, jer je na to ukazivao rast industrijske proizvodnje, investicija, turizma, trgovine i drugih grana, rekao je Šuker prilikom predstavljanja studije Ekonomskog instituta o pokazateljima konkurentnosti hrvatskog gospodarstva održanog danas u Ministarstvu financija.
Drago mi je, rekao je Šuker, što smo takav rast ostvarili u prvom ovogodišnjem kvartalu, a ne 2008. ili 2009. godine, kako su neki planirali.
Poseban značaj, rekao je, rastu BDP-a od sedam posto daje prošlogodišnja stopa rasta u istom razdoblju koja je iznosila šest posto, što znači da je Hrvatska imala visoku startnu osnovu.
Na pitanje koju stopu rasta očekuje za 2007. godinu, ministar Šuker nije izišao s konkretnom brojkom, već je rekao da će Ministarstvo kao i dosad davati konzervativne projekcije.
Prema mišljenju ekonomskog analitičara Željka Lovrinčevića sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, značajan rast BDP-a u prva tri mjeseca treba promatrati i u svjetlu dinamičnog gospodarskog rasta u regiji, pri čemu je, primjerice, Hrvatska iskoristila svoj zemljopisni položaj kojeg je rentirala kroz prometne usluge.
Značajno su rasle, istaknuo je, industrijska proizvodnja i osobna potrošnja, na koju vjerojatni utjecaj imaju povrat duga umirovljenicima i dobit građana na tržištu kapitala, a rast BDP-a bio je po njemu potaknut i dobrim rezultatima nekih manje vidljivih grana kao što su šumarstvo, ribarstvo i uslužni sektor.
Također, na rast je, prema njegovom mišljenju, utjecala i blaga zima, koja je omogućila zamah djelatnostima poput transporta i turizma.
Sve skupa, to je solidno, kaže Lovrinčević, napominjući da usporedo s rastom BDP-a vjerojatno neće biti prirasta vanjskog duga, jer su banke koristile instrument dokapitalizacije.
Procjenjuje da će rast BDP-a u drugom kvartalu biti viši od šest posto, a u cijeloj 2007. godini oko šest posto.
Prema dostupnim statističkim podacima za unazad deset godina to je rekordni porast BDP-a.
Prema kategorijama potrošnje, rastu BDP-a u prvom tromjesečju ove godine najviše su doprinjeli visoki porast osobne potrošnje, za 7,1 posto, te rast investicija u kapital, koje su povećane za 11,2 posto.
Državna je pak potrošnja zabilježila rast od 2,8 posto. Istodobno, izvoz roba i usluga porastao je za 3 posto, dok je porast uvoza roba i usluga iznosio 3,7 posto.
(Hina) xduk yds