Nakon rasta od 35 centi dan ranije, nafta je na londonskom tržištu u četvrtak ojačala dodatna tri centa, na 70,56 dolara za barel. Na američkom tržištu je ojačala 13 centi, na 69,10 dolara, nakon što je tijekom noći poskupjela za čak 1,20 dolara.
U srijedu objavljeni podaci američke vlade pokazali su da su zalihe benzina najvećeg svjetskog potrošača u prošlome tjednu neočekivano pale za 700.000 barela iznenadivši tržišta, koja su očekivala njihov rast za 1,2 milijuna barela.
Zalihe destilata, među kojima i lož ulja, umanjene su za 2,3 milijuna barela, dodatno produbivši razliku u odnosu na njihovu razinu u isto vrijeme godine ranije.
No, rast cijena ograničen je rastom zaliha sirove nafte - koje su dosegle najnoviju najvišu razinu u devet godina - kao i rastom iskorištenosti kapaciteta američkih rafinerija.
"Pad zaliha benzina ponajviše je posljedica nedostatnosti uvoza, a ne domaće proizvodnje, koja zapravo raste", kaže Tobin Gorey, strateg roba Commonwealth Bank of Australia. "S rastom iskorištenosti rafinerijskih kapaciteta, čini se malo vjerojatnim da će zalihe nastaviti padati", dodaje on.
Dugoročna opskrba mogla bi biti pogođena povlačenjem američkih naftnih divova Exxon Mobil Corp i ConocoPhillips iz Venezuele, nakon odluke tamošnje vlade o nacionalizaciji tamošnjih više milijardi dolara vrijednih naftnih projekata tih kompanija.
Analitičari upozoravaju da bi taj potez mogao rezultirati padom proizvodnje u toj članici OPEC-a, četvrtom po veličini američkom dobavljaču, uslijed gubitka inozemnog kapitala i stručnosti.