ZAGREB - Hrvatski je sabor današnje zasjedanje započeo raspravom o prijedlogu 33 zastupnika iz HNS-a i SDP-a da se Vladi izglasa nepovjerenje zbog korupcijskog skandala u Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP), u kojemu je zbog primanja mita i sumnje u različite malverzacije državnom imovinom, uhićeno osam osoba, među kojima su i tri potpredsjednika HFP-a. Predsjednica HNS-a Vesna Pusić naglasila je da kaznenu odgovornost uhićenih čelnika HFP-a trebaju utvrditi sudovi, a da je na Saboru da utvrdi političku odgovornost Vlade, budući da u Upravnom odboru HFP-a sjede četiri njezina člana. Istaknula je da je jedina i isključiva funkcija ministara u Upravnom odboru HFP-a da nadgledaju upravljanje imovine građana u HFP-u, kako bi Vlada bila u stanju odgovarati za ono što se događa u Fondu. Pusić je kazala da se "pljačka dogodila dok su na straži bila četiri ministra".
ZAGREB - Vlada je politički odgovorna za uspjeh operacije "Maestro" i odlučnost u borbi protiv korupcije i tu političku odgovornost rado prihvaća, odgovorio je danas premijer Ivo Sanader na zahtjev HNS-a i SDP-a da zbog korupcijske afere u HFP-u Vlada mora snositi političku odgovornost, te joj Sabor treba iskazati nepovjerenje. "Mi smo politički odgovorni za uspjeh ove operacije, za to što lupeži i kriminalci više mirno ne spavaju u Hrvatskoj, i prihvaćamo tu odgovornost", poručio je premijer sa saborske govornice. Uzvraćajući Vesni Pusić koja je u ime HNS-a predstavila zahtjev za iskazivanje nepovjerenja Vladi, da je Vlada odgovorna jer "na straži" u HFP-u (u Upravnom odboru) sjede potpredsjednik Vlade i tri ministra, premijer je kazao da su u Upravnom odboru HFP-a sjedili ministri i u bivšoj vlasti, ali ništa nisu napravili.
ZAGREB - Predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu Božidar Pankretić (HSS) primio je danas predstavnike poljoprivrednih proizvođača iz općine Gundinci i podupro njihov zahtjev da Općinsko vijeće odustane od namjere da trima najvećim proizvođačima u koncesiju daju poljoprivredno zemljište u državnom vlasništvu. Pankretić je, na konferenciji za novinare, objasnio da HDZ-ova većina u Općinskom vijeću Gundinaca želi promijeniti stari program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. Kazao je da je tim pravilnikom zemljište koje se daje u najam poljoprivrednicima bilo ograničeno na 35, a da se sada predlaže ograničenje od 150 hektara, pa bi svih 300 do 400 hektara zemljišta u koncesiju dobila svega tri ili četiri proizvođača.
ZAGREB - Bard hrvatskoga pjesništva, akademik Dragutin Tadijanović umro je sinoć u 102. godini u Domu za stare i nemoćne osobe "Park" na zagrebačkoj Pešćenici, u kojem je živio od prošle godine, potvrđeno je jutros u tom Domu. Tadijanović je rođen u Rastušju kraj Slavonskog Broda 4. studenoga 1905. U Zagrebu je počeo studirati šumarstvo, a onda je prešao na studij književnosti i filozofije te je diplomirao 1937. Bio je predsjednik Društva hrvatskih književnika od 1964. do 1965. Uredio je brojna kritička i druga izdanja, djela hrvatskih pisaca 19. i 20. stoljeća, preveo više pjesama stranih pjesnika te sastavio nekoliko antologija. Knjige pjesama i pojedine pjesme prevedene su mu na 20-ak jezika. Prvu pjesmu "Tužna jesen" objavio je 1922. Za života je objavio više od 500 pjesama u 20-ak zbirki te priredio nekoliko izdanja svojih izabranih i sabranih djela.
ZAGREB - Ministar kulture Božo Biškupić uputio je danas sućut Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti i Društvu hrvatskih književnika ističući kako je s velikom tugom primio vijest o odlasku istinskog velikana hrvatske pjesničke riječi Dragutina Tadijanovića. "Virtuoznost, ali i jednostavna iskrenost izraza od samih su ga početaka svrstale u vrh hrvatskog pjesništva na kojemu se zadržao tijekom cijelog svog dugog i plodnog života", kaže u sućuti ministar, napominjući kako je u svojim pjesmama bez patetike i s istinskom ljubavlju govorio o intimnim i zavičajnim temama uvažavajući životne činjenice u njihovoj goloj, ali predivnoj pojavnosti.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Milan Moguš izjavio je u povodu smrti hrvatskog pjesnika Dragutina Tadijanovića da je živio uz sva njegova izdanja, od studentskih dana do najnovijih izdanja, osjećajući i gajeći veliko poštovanje prema njemu. "HAZU je izgubila svoga najstarijeg člana, jer je književnik Dragutin Tadijanović primljen u članstvo Akademije 1953., pa iz toga slijedi da je bio član naše Akademije 54 godine", podsjetio je Moguš, dodavši da je akademik Dragutin Tadijanović bio vrlo odan član HAZU-a, radeći kao pjesnik, ali i obavljajući dužnosti koje mu je Akademija povjerila.
ZAGREB - Razred za književnost duboko tuguje za svojim najstarijim članom, hrvatskim pjesnikom Dragutinom Tadijanovićem koji je u Akademiji djelovao više od pola stoljeća, izjavio je danas akademik Nikola Batušić, tajnik Razreda. Tadijanović nije bio samo izniman poeta iz kojega ostaju tisuće stihova u brojnim zbirkama, on je bio i pjesnik kojega su prigrlili naraštaji čitatelja smatrajući ga s pravom svojim, rekao je Batušić.
ZAGREB - "Na vijest o smrti Dragutina Tadijanovića, kao da je izblijedilo stoljeće: Otišao je Dragutin Tadijanović, hrvatski pjesnik", izjavio je predsjednik Društva hrvatskih književnika Stjepan Čuić. "Naš Tadija otišao je tiho, u samoći, kako je i živio, u suglasju sa svijetom preko hrvatskog jezika", kaže Čuić napominjući da je Dragutin Tadijanović, od Andrije Kačića Miošića do naših dana, najčitaniji i od naroda najprihvaćeniji pjesnik.
ZAGREB - Seizmografi hrvatske Seizmološke službe zabilježili su noćas umjeren potres s epicentrom deset kilometara istočno od Gračaca. Magnituda potresa, koji je zabilježen u 1 sat i 28 minuta, po Richteru iznosila je 3,2, a intenzitet u epicentru bio je pet stupanja Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice. Potres se osjetio u području Knina, nema podataka o materijalnim štetama, izvijestio je jutros dežurni seizmolog.
ZAGREB - Požar na zapadnom dijelu otoka Hvara zaustavljen je i noćas nije bilo njegova širenja, izvijestilo je jutros Vatrogasno operativno središte iz Divulja. Tijekom noći sanirani su rubni dijelovi požarišta na kojem se nalazi 112 gasitelja sa 33 vozila. Požarom, koji je buknuo 26. lipnja u večernjim satima u uvali Stiniva, zahvaćeno je 220 hektara trave, makije i niskog raslinja.