Predsjedateljica Europskog vijeća, njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je po dolasku na summit da će stajališta svih zemalja članica biti pozorno saslušana.
"Zahtjeve svake zemlje uzimat ćemo ozbiljno i pri tome nećemo raditi nikakve razlike", izjavila je Merkel.
Među zemljama članicama postoji suglasnost oko najvećeg dijela budućeg ugovora, ali četiri zemlje postavljaju zahtjeve koji u ovom trenutku nisu prihvatljivi ostalima. Poljska, Velika Britanija, Češka i Nizozemska, svaka sa svojim zahtjevima, mogle bi blokirati dogovor ako se ne pronađe kompromis.
Šefovi država ili vlada započet će tijekom radne večere u četvrtak raspravu o prijedlogu njemačkog predsjedništva koji predviđa, uz određene izmjene, zadržavanje najvažnijih dijelova europskog ustava, koji je propao nakon što je odbačen na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj.
Jedna od izmjena je da se novi dokument sigurno neće zvati ustav nego ugovor. Novi ugovor trebao bi omogućiti lakše funkcioniranje proširene Unije i otkloniti institucionalne prepreke za daljnje proširenje. U njemu bi se zadržale inovacije iz propalog ustava, između ostaloga, uvođenje funkcije predsjednika Vijeća EU-a s dvoipolgodišnjim mandatom, uvođenjem funkcije ministra vanjskih poslova, odlučivanje dvostrukom većinom glasova i smanjenje broja područja o kojima se odlučuje konsenzusom.
Prema službenom rasporedu summit bi trebao završiti u petak, međutim nitko ne isključuje da bi se mogao produžiti, a mnogi čelnici su otkazali svoje obveze koje su bile predviđene za subotu.
Formalno, na ovom summitu neće se razgovarati o tekstu budućeg ugovora, nego o mandatu za Međuvladinu konferenciju, koji je, prema zamisli njemačkog predsjedništva, toliko precizan da zapravo predstavlja skicu ugovora. Cilj je da se na summitu riješe sva sporna pitanja, a da se Međuvladina konferencija bavi tehničkim dijelom posla na usuglašavanju teksta. Uspjeh summita još je daleko od zajamčenog.