Rekao je to guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski na forumu 'Otvorena pitanja uvođenja eura' održanom u organizaciji udruge Napredna Hrvatska HR+.
Rohatinski smatra da je tečaj loš mehanizam za otklanjanje 'asimetričnih šokova' koji mogu nastati ulaskom male zemlje kao što je Hrvatska u Europsku monetarnu uniju (EMU). Bit problema je, kaže Rohatinski, u razlikama u ekonomskoj moći unutar EMU-a između malih i velikih zemalja, gdje moćni diktiraju uvjete što može izazvati šokove koji se nejednako raspodjeljuju.
Zato je bitno, smatra guverner HNB-a, približiti se razvijenim zemljama kroz visoke i dugogodišnje stope rasta. Uvođenje eura u takvoj situaciji bilo bi prema njegovom mišljenju puno jednostavnije i bezbolnije.
No Hrvatska je danas daleko od te pozicije, kaže Rohatinski. S jedne strane, visoko je eurizirana, ali je njezina integriranost u EMU pasivna i zasniva se na snažnom dotoku stranog kapitala u banke, fondove, lizing kuće i druge financijske institucije.
U takvim uvjetima, kaže Rohatinski, nije lako ostvariti ekonomski rast koji bi omogućio brzi priključak s razvijenima. S postojećim stopama rasta i depopulacije stanovništva, kaže Rohatinski navodeći podatke Banke za međunarodne poravnanja, treba nam 29 godina da dostignemo stupanj razvoja triju najslabije razvijenih starih članice EU-a - Grčke, Španjolske i Portugala.
Komentirajući neke zahtjeve za deprecijacijom kune, Rohatinski je upozorio da su potrebe Hrvatske za stranim financiranjem još vrlo visoke, pa je rizično ograničavati dotok stranog kapitala. Zbog toga bi, smatra Rohatinski, deprecijacija prilikom uvođenja eura bila deplasirana te također ističe da ne treba očekivati značajnije tečajne promjene, čak i ako se Hrvatska odluči za rano uvođenje eura.
Prema riječima drugog glavnog govornika na forumu, prvog slovenskog ministra gospodarstva Jože Mencingera, najbolji slovenski potez koji je početkom devedesetih pripremio Sloveniju na kasnije uvođenje eura je uvođenje plivajućeg tečaja tolara. Paritet euro - tolar, određen je, naime, 2004. godine i bio je vrlo blizu dotadašnjeg realnog tržišnog odnosa, pa Slovenija nije imala većih problema pri uvođenju eura, kaže Mancinger.
"Uz gubitak monetarnog suvereniteta i nekih elemenata državnosti zamjena tolara eurom bila je dosta uspješna, no sumnjam da se slovensko iskustvo može prenijeti u druge zemlje. Imali smo 80 posto sreće i 20 posto znanja", zaključio je Mancinger.