Kako navodi taj dnevnik, istražni sudac Specijalnog suda za borbu protiv organiziranog kriminala idućega bi tjedna spis predistražnog postupka trebao dostaviti specijalnom tužitelju, koji će potom odlučiti hoće li protiv Markovićeve, kao i nekoliko pripadnika Državne sigurnosti Srbije, biti pokrenuta istraga zbog ubojstva Ćuruvije.
Beogradski tabloid "Press" navodi da je u vrhu mogućih nalogodavaca Ćuruvijine likvidacije, uz Markovićevu, i bivši šef Službe državne sigurnosti MUP-a Srbije Radomir Marković, koji je već osuđen u slučajevima ubojstva Ivana Stambolića i pokušaja ubojstva Vuka Draškovića u Budvi 2000. godine, kao i ubojstva četvorice pripadnika Srpskog pokreta obnove i pokušaja atantata na Draškovića na Ibarskoj magistrali 1999. godine.
Tabloid "Kurir", pozivajući se na "izvor blizak istrazi", tvrdi da su tajni snimci razgovora Ćuruvije s Markovićevom najvjerojatniji motiv za njegovo ubojstvo.
Prema tvrdnjama izvora tog lista, neposredno prije likvidacije Ćuruvija je otkrio Markovićevoj da je snimao njihove najzanimljivije razgovore, u kojima je navodno bilo mnogo kompromitirajućih političkih, ali i privatnih detalja iz života Markovićeve i njene obitelji.
Novi predistražni postupak o ubojstvu Slavka Ćuruvije, vlasnika tjednika "Evropljanin" i dnevnika "Dnevni telegraf", višestruko zabranjivanih medija u Miloševićevo vrijeme, počeo je prije nekoliko mjeseci na zahtjev specijalnog tužitelja za organizirani kriminal.
Postupak je uslijedio nakon što ranije istrage nisu dovele do naručitelja i izvršitelja likvidacije, te je dosad saslušano više od 50 osoba, među ostalima i pripadnika Službe državne sigurnosti koji su na dan ubojstva pratili Ćuruviju i njegovu suprugu Branku Prpu.
Ćuruvija je ubijen 11. travnja 1999. godine u ulazu zgrade u središtu Beograda u kojoj je živio, a samo nekoliko dana prije ubojstva beogradski dnevnik "Ekspres politika" je, navodno po narudžbi Miloševićeve udovice, objavio tekst pod naslovom "Ćuruvija dočekao bombe", u kojem je taj novinar označen kao izdajnik, koji je podržavao i prizivao intervenciju NATO-a protiv tadašnje SR Jugoslavije.
Mirjana Marković zemlju je napustila u veljači 2003. godine, neposredno pred atentat na premijera Zorana Đinđića, a za njom je na snazi tjeralica zbog neodaziva pozivima sudu u postupku zloupotrebe pri dodjeli stanova iz fonda Vlade Srbije.