Pritom bi za denivelacije trebalo izdvojiti 297,5 milijuna kuna, a za druge oblike osiguranja raskrižja željezničkih pruga i cesta 588,9 milijuna kuna.
Prema HŽ-ovom Programu rješavanja željezničko cestovnih prijelaza u Hrvatskoj, u u razdoblju od 2007. do 2011., predviđena su ulaganja od 407 milijuna kuna, od 2012. do 2016. g. 371,2 milijuna kuna te od 2016. do 2020. g. 108,2 milijuna kuna.
Ukupno je HŽ-ovim programom predviđeno uređenje ili ukidanje 1.039 prijelaza, dok je 514 prijelaza već konačno riješeno. Od tih 514 prijelaza, 75 ima mehaničke branike, 144 svjetlosno-zvučnu signalizaciju, 253 ima svjetlosno-zvučnu signalizaciju i polubranike, a na preostalih 42 prijelaza (pruge drugog reda) osiguran je trokut preglednosti i postavljen Andrijin križ.
Iz toga proizlazi da je na 1.039 prijelaza nužno poduzeti mjere radi postizanja njihove konačne uređenosti.
Da bi se to učinilo, potrebno ih je, prema planu HŽ-a 346 ukinuti i zamijeniti susjednim prijelazima, 56 trajno ukinuti, na 48 urediti trokut preglednosti, 39 dopuniti polubranicima, 324 osigurati ugradnjom svjetlosno-zvučnog uređaja, 157 osigurati ugradnjom svjetlosno-zvučnog uređaja s polubranicima te 68 njih denivelirati.
Sve te mjere trebale bi pridonijeti smanjenju broja nesreća na željezničko cestovnim prijelazima, za koje su, kako kažu u HŽ-u, u 99 posto slučajeva krivi vozači cestovnih vozila.
Godišnje je prema podacima HŽ-a oko 80 takvih nesreća, a lani je u njima poginulo 17 osoba.
Jedino pravo sigurnosno rješenje je, smatraju željezničari, denivelacija svih prijelaza u Hrvatskoj, to jest izgradnja podvožnjaka ili nadvožnjaka čime bi željezničko cestovni prijelazi bili dvorazinski, a to je skupo jer denivelacija jednog prijelaza stoji prosječno četiri milijuna kuna.
No, u HŽ-u napominju da se broj nesreća na prijelazima smanjuje. Tako je u prvih pet mjeseci prošle godine bilo 27, a u istom ovogodišnjem razdoblju 23 nesreće. Lani je u prvih pet mjeseci poginulo 27, a ove godine 23 ljudi.