ZAGREB - Hrvatski sabor danas počinje 26. sjednicu koja će trajati do ljetne stanke 15. srpnja. Sjednica će započeti Aktualnim prijepodnevom tijekom kojega će zastupnici postavljati pitanja premijeru i članovima Vlade. Na dnevnom redu sjednice za sada je 60 točaka, među kojima je i 12 prijedloga kojima se hrvatski zakoni usklađuju s europskom pravnom stečevinom, te niz izvješća o radu državnih institucija. Pred zastupnicima je i niz oporbenih prijedloga. Zastupnici bi, po najavama, do kraja sjednice trebali imenovati devet sudaca Ustavnog suda, koji će na tu dužnost stupiti do kraja godine.
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić ocijenio je sinoć kako je presuda Haaškoga suda bivšemu predsjedniku tzv. republike srpske krajine, Milanu Martiću, od 35 godina zatvora "ravna doživotnoj robiji" te da ju je Martić zaslužio jer je bio dio zločinačkoga pothvata koji je u Hrvatskoj čistio prostor za planove Miloševićeva režima - stvaranje tzv. "Velike Srbije". "Milan Martić zaslužio je kaznu koju je dobio i ta je kazna ravna doživotnoj robiji, a možda je mogao dobiti i više", izjavio je predsjednik Mesić komentirajući, prilikom posjeta Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, presudu kojom je Raspravno vijeće Haaškoga suda nepravomoćno osudilo Milana Martića na 35 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih na području Republike Hrvatske i BiH, uključujući progon, ubojstva, razaranje, pljačku, zatočenje, mučenje i druga nečovječna djela. Na novinarsko pitanje kako će se presuda Martiću odraziti na suđenje hrvatskim generalima, predsjednik Mesić rekao je kako smatra da ta presuda ide u korist hrvatskim generalima. Jer, istaknuo je, "presuda Martiću odnosi se na sve što je prethodilo svemu onomu što se događalo poslije, dakle na sve ono što su učinili Martić, Babić, Milošević i general Kadijević, Adžić i praktično cijeli vrh tadašnje Srbije".
ZAGREB - U prvom komentaru presude Haaškog suda jednom od vođa srpske pobune u Hrvatskoj Milanu Martiću, koji je nepravomoćno osuđen na 35 godina zatvora, premijer Ivo Sanader je jučer kazao kako je Martić bio jedan od glavnih aktera pobune hrvatskih Srba. "Martić je raketirao Zagreb i sigurno je odgovoran za mnoge smrti", rekao je predsjednik Vlade, napominjući da će širi komentar dati naknadno, kad se upozna s detaljima presude Haaškog suda.
ZAGREB - Vlada će tijekom ovog mjeseca Hrvatskom saboru uputiti prijedlog izmjene Zakona o PDV-u kojima bi se PDV na novine smanjio sa 22 na 10 posto, najavio je predsjednik Vlade Ivo Sanader nakon jučerašnje sjednice Nadzornog odbora Hrvatske banke za obnovu i razvitak. To je Vladin doprinos smanjenju troškova i povećanju standarda hrvatskih građana, kao što je bilo smanjenje stopa PDV-a u turizmu, odnosno njihovo ujednačavanje na 10 posto. Premijer Sanader je rekao i da Hrvatska mora razmotriti oblikovanje imigracijske politike, jer se već suočava s nedostatkom radne snage. U tom smislu, podsjetio je je da je anketna stopa nezaposlenosti smanjena na 10,5 posto, a napomenuo je i da je u posljednje tri godine u gospodarstvu otvoreno 80 tisuća novih radnim mjesta.
ZAGREB - Realizaciju Plana prostornoga razvoja Sveučilišta u Zagrebu, kojeg je sinoć u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) predstavio prorektor za razvoj i prostorno planiranje Bojan Baletić, poduprli su i nazočni gosti - predsjednik Stjepan Mesić i ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac u svojstvu izaslanika premijera Ive Sanadera. Riječ je o polaznim osnovama plana koje će se razrađivati, a okosnice plana čine tri kampusa - Središnji (ili povijesni), Sjeverni te Istočni kampus koji će se izgraditi na prostoru bivše vojarne Borongaj. Rektor zagrebačkoga Sveučilišta Aleksa Bjeliš ocijenio je kako je riječ o najvećoj investiciji i najintenzivnijem razdoblju razvoja zagrebačkog Sveučilišta u posljednjih 160 godina. Glavni ravnatelj NSK-a, Tihomil Maštrović, podsjetio je na četiri stoljeća djelovanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice, koja je tijekom toga razdoblja bila i središnja knjižnica zagrebačkoga Sveučilišta.
ZAGREB - Na sinoćnjoj tribini Hrvatskoga kulturnog vijeća (HKV) "Je li nam potreban Zakon o hrvatskom jeziku", održanoj u prostorijama Hrvatske kulturne zaklade, govorili su akademici Stjepan Babić, Dalibor Brozović i glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda "Miroslav Krleža" Tomislav Ladan. Akademik Dalibor Brozović smatra kako je Hrvatskoj, po uzoru na zaštitu francuskoga jezika, potreban sličan zakon. "Hrvatska pismenost na razini narječja i hrvatskoga crkvenoslavenskog jezika postoji stoljećima", a hrvatski standard formiran je još u 18. stoljeću, istaknuo je. Zbog engleskih napora u svjetskoj politici da stvore Zapadni Balkan važno je donijeti posebni zakon o hrvatskom jeziku, rekao je akademik Brozović. Odgovarajući na pitanje o pravopisu hrvatskog jezika kazao je kako je Matica hrvatska iz 1967. donijela Deklaraciju o hrvatskom jeziku, te prekinula pravopisnu tradiciju Novosadskoga dogovora. "Današnja Matica hrvatska vratila je ponovno u život novosadski pravopis", ocijenio je akademik Brozović. Tomislav Ladan smatra kako je zakon o jeziku nepotreban jer je u Hrvatskoj ustavom propisana službena uporaba hrvatskoga jezika. I akademik Stjepan Babić drži da nam nije potreban zakon o hrvatskom jeziku.
OSIJEK - Zdravstveno stanje Branimira Glavaša i dalje se pogoršava, izvijestio je jučer dr. Aleksandar Včev, pročelnik Interne klinike Kliničke bolnice Osijek u koju je zastupnik Glavaš, zbog pogoršanog stanja, krajem svibnja prebačen iz osječkog zatvora. Bolovi u prsištu te dosadašnje pretrage upućuju da se radi o bolesti srca, zbog čega je liječnički tim donio odluku da se obavi snimanje koronografija, odnosno krvnih žila, kazao je dr. Včev. Glavaš se nalazi u Koronarnoj jedinici na Internoj klinici, gdje je priključen na aparate koji prate rad srca. Pregledala ga je i psihijatrica koja je dijagnosticirala anksiozni depresivni poremećaj, dodao je dr. Včev. Ocijenio je i da je Glavaševo zdravlje ozbiljno narušeno jer je u tri navrata ukupno gotovo 80 dana štrajkao glađu, što je, kako ocjenjuje, "svojevrsni fenonomen".
OSIJEK - Osječki gradonačelnik i predsjednik HSP-a Anto Đapić izjavio je kako je radostan što će danas biti postavljen spomenik Anti Starčeviću na istoimenu središnjem trgu u Osijeku. Dodao je kako je "i žalostan što se u kampanju protiv podizanja spomenika, uz pojedince iz osječke politike, uključio i dio medija". Na jučerašnjoj konferenciji za novinare Đapić je kazao kako je pokušavao izbjeći ideološke sukobe, smatrajući da je Starčević, koji je desetljećima bio prešućivan, općehrvatsko dobro. No, dodao je kako nije očekivao da će rasprava dosegnuti razinu koja nije dostojna činjenice da se u Osijeku podiže vrijedan spomenik. "Još bih nekako razumio jal izbornih gubitnika, ali sam bio zaprepašten ponašanjem dijela medija", rekao je Đapić. Odbacio je i tvrdnje u pojedinim tiskovnim i elektroničkim medijima da je spomenik podignut bespravno. "Sve je potpuno u skladu sa zakonom", istaknuo je osječki gradonačelnik, podsjetivši da su dimenzije spomenika smanjene kako za njegovo postavljanje ne bi trebala građevna dozvola, a da je uvid obavila i građevna inspekcija.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatskoga žrtvoslovnog društva (HŽD) Zvonimir Šeparović najavio je da će se Prva međunarodna viktimološku konferenciju o žrtvama rata i oružanih sukoba u bivšoj Jugoslaviji održati 14. lipnja, a 4. Hrvatski žrtvoslovni kongres od 15. do 17. lipnja. Prva međunarodna viktimološka konferencija okupit će predstavnike i stručnjake iz svih republika bivše SFRJ koji su bili zahvaćeni sukobima od 1991. do 2001., najavio je jučer Šeparović. "Govoriti ćemo o žrtvama, a ne o izjednačivanju krivnje te pokušati vidjeti je li moguća pomirba. Raspravu o žrtvama na skupu želimo podići na akademsku razinu i nadam se da ćemo izbjeći političke sukobe, iako očekujemo i raspru", istaknuo je predsjednik Hrvatskoga žrtvoslovnog društva. Također je predstavio 4. i žrtvoslovni kongres koji će se u organizaciji HŽD-a održati 15. i 16. lipnja u Zagrebu te 17. lipnja u Škabrnji.
DAVOR - Ministar financija Ivan Šuker i direktor Svjetske banke za Hrvatsku, Rumunjsku i Bugarsku, Anand K. Seth, potpisali su jučer u Davoru, u Brodsko posavskoj županiji, ugovor o zajmu za projekt "Unutarnje vode" vrijedan sto milijuna eura. Sredstva će biti utrošena za izgradnju vodoopskrbnih i kanalizacijskih sustava, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u više gradova i općina, te za mjere obrane od poplave, a područje obuhvaćeno projektom uključit će porječja Save, Drave i Dunava. Sam projekt "Unutarnje vode" sastojat će se od dvije komponente: tehničke pomoći, te investicijske komponente koja će obuhvatiti komunalna ulaganja, i mjere obrane od poplave na području srednje Posavine, odnosno poboljšanje sustava obrane od poplava na području Lonjskog polja. Zajam je potpisan na 15 godina s petogodišnjim počekom i kamanom stopom od 4,4 posto. Uz državu kredit će vraćati i jedinice lokalne samouprave u kojima će se projekt realizirati, a udjel će ovisiti o njihovoj fiskalnoj snazi.
MUENCHEN - Na ovogodišnjem međunarodnom sajmu Transport - Logistic 2007 koji je otvoren jučer u Muenchenu, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Lučke uprave Rijeka, izlaže i 12 hrvatskih tvrtki. Sajam je okupio više od 1.500 izlagača iz šezdesetak zemalja, a očekuje se da će ga do 15. lipnja obići oko 40 tisuća posjetitelja iz više od 100 zemalja. Riječ je o vodećem svjetskom sajmu prometa i jedinom sajmu prometne tematike na kojem se hrvatske tvrtke prometnih djelatnosti organizirano predstavljaju. Sajam je jučer posjetilo i izaslanstvo Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Na štandu HGK predstavljaju se transportne i proizvođačke tvrtke - Hrvatske željeznice, TŽV Gredelj, Ralu logistika, Transportkomerc, Kos transporti, Crokombi, Končar i Altpro, a na štandu Lučke uprave Rijeka predstavljaju se Luka Rijeka, Janaf i Jadranska vrata, a sve u cilju promocije riječkog prometnog pravca. Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vladimir Vranković istaknuo je kako je Hrvatska zbog svog položaja izuzetno važan i integralni dio europskog prometnog sustava. Kada budu dovršeni projekti punog profila autoceste Zagreb - Rijeka i nizinske pruge riječki će prometni pravac ujedno postati i najkonkurentniji prometni sustav srednje Europe, dodao je.
RIJEKA - Prema procjeni Svjetske turističke organizacije 37 posto svih turističkih putovanja uključuje neki oblik kulturnog turizma, a predviđa se da će potražnja za takvim sadržajima rasti 15 posto godišnje do 2020., istaknuo je jučer na početku prvog nacionalnog Dana kulturnog turizma direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Niko Bulić. Prvi nacionalni Dan kulturnog turizma organizirali su HTZ i njezin Ured za kulturni turizam te Turistička zajednica Primorsko-goranske županije, a središnji je događaj stručni skup "Sinergija kulture i turizma". Kulturni turizam podrazumjeva turistička putovanja motivirana interesom za povijest, umjetnost, nasljeđe ili stil života lokaliteta, regije, grupe ili institucije.