Seljačke udruge traže cijenu od najmanje 1,20 kuna po kologramu, no, Hrsto ističe da bi prihvaćanje zahtjeva značilo povećanje cijene pšenice za 50 posto u odnosu na prošlu godinu.
To bi pak izazvao prosječno povećanje cijena pekarskih proizvoda za 40 posto te udar na standard građana, rekao je Hrsto pojašnjavajući odluku Skupštine Žitozajednice o otkupnoj cijeni od 80 lipa.
Prema njegovoj računici, proizvođači pšenice uz cijenu uz 80 lipa za kilogram, dobivaju i 2.250 kuna poticaja po hektaru, pa uz prosječan urod od 4,7 tona po hektaru zapravo imaju cijenu od 1,30 kuna za kilogram pšenice.
Pšenica je, kaže Hrsto, u travnju prodavana za 1,12 kuna po kilogramu, što je rezultat prošlogodišnje cijene od 82 lipe za kilogram na koju su dodani troškovi njezina čuvanja.
Kada bi pšenica ovogodišnjeg roda bila otkupljivana po 1,20 kuna, u lipnju iduće godine, prema njegovim bi riječima, koštala najmanje 2,70 kuna.
To bi značilo dvostruko skuplju sirovinu za mlinsko-pekarsku industriju, što bi u konačnici platili potrošači, ustvrdio je Hrsto.
Napominjući da pšenice zadovoljavajuće kvalitete ima dovoljno u zalihama i u procijenjenom ovogodišnjem urodu, kao i da su otvorene mogućnosti nabave na globalnom tržištu, pozvao je proizvođače da se ponašaju tržišno.
Nasuprot Žitozajednici, seljačke udruge smatraju da cijena pšenice ovogodišnjeg roda treba biti najmanje 1,20 kuna za kilogram. Svoj zahtjev pravdaju povećanjem cijena mineralnih gnojiva i drugih troškova proizvodnje, a napominju i da će zbog klimatski nepovoljne godine, ponuda pšenice biti mala, a potražnja velika.
Inače, Žitozajednici okuplja 22 mlinarske tvrtke koje drže 80 posto mlinarske proizvodnje te 35 pekarskih tvrtki na koje se odnosi 75 posto registrirane pekarske proizvodnje.