ZAGREB - Više od 1600 SDP-ovih delegata danas će birati novog predsjednika SDP-a na izvanrednoj izbornoj konvenciji stranke koja će se održati na Zagrebačkom velesajmu. Nakon više od mjesec dana od smrti Ivice Račana, utemeljitelja i dugogodišnjeg predsjednika SDP-a koji je vodio stranku 17 godina, za čelno mjesto u stranci natječu se zamjenica predsjednika SDP-a Željka Antunović, predsjednik Glavnog odbora Tonino Picula, član Izvršnog odbora Zoran Milanović i čelnik zagrebačkog SDP-a Milan Bandić. Njihove je kandidature prije dva tjedna potvrdio Glavni odbor SDP-a, središnje tijelo stranke. SDP-ovi predsjednički kandidati u zadnja su se dva tjedna, koliko je trajala turneja u pet hrvatskih gradova, predstavljali članstvu i delegatima, na skupovima zatvorenim za javnost, uvjeravajući ih da su upravo oni najbolji izbor za čelnika stranke koji će SDP voditi do redovite izborne konvencije nakon parlamentarnih izbora.
ZAGREB - Hrvatski sabor donio je jučer novi Zakon o oružju, kojim se postrožuju uvjeti držanja i uporabe oružja, te se propisuje da se liječnički pregled za dobivanje oružne dozvole obavlja svakih pet, umjesto, kako je sada, svakih deset godina. Sabor je izmijenio Zakon o humanitarnom razminiranju, po kojemu će završnu geodetsku izmjeru umjesto izvođača poslova osiguravati Hrvatski centar za razminiranje. Sabor je izmijenio Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva, kojim se kroz novu definiciju malog gospodarstva, koja je usklađena sa smjernicama EU-a, proširuje krug malih poduzetnika koji se kandidiraju za državne potpore. Sabor je potvrdio Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, a za implementaciju preuzetih obveza iz državnog se proračuna planira izdvojiti dodatnih 62,5 milijuna kuna, dok će se dodatnih 417.000 kuna za prilagodbu sustava statistike osigurati zajmom. Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks zaključio je 25. sjednicu, te najavio da će novu, 26. sjednicu najvjerojatnije zakazati za 13. lipnja, a trajat će do 13. srpnja kada počinje i ljetna stanka u zasjedanju Hrvatskog sabora.
ZAGREB/RIJEKA - Dvojici bivših milicajaca tzv. SAO krajine Željku Šuputu (36) i Milanu Paniću (41), optuženima za mučenje i zlostavljanje zarobljenih hrvatskih policajaca, sudit će se u Rijeci, a ne u Gospiću, gdje se vodila istraga, odlučio je Vrhovni sud RH. Kazneni postupak protiv dvojice optuženih za ratni zločin nad ratnim zarobljenicima na riječki je Županijski sud prebačen na prijedlog predsjednice Županijskog suda u Gospiću Dubravke Rudelić, objavljeno je na internetskoj stranici riječkoga suda. Dvojica bivših pripadnika interventnog voda tzv. milicije SAO krajine, koji su prije desetak dana prebačeni iz gospićkog u riječki zatvor, optuženi su da su od sredine listopada 1991. do kraja travnja 1992. u zatvoru u Korenici mučili i zlostavljali zarobljene hrvatske policajce iz karlovačke Policijske uprave. Njihov slučaj preuzela je riječka sutkinja Đurđa Jovanić. Prema ranijim napisima u hrvatskim medijima, kroz zatvor u Korenici koja je bila u sastavu tzv. SAO krajine, samoproglašene srpske države na teritoriju Hrvatske, prošlo je 80-ak zatvorenika, a čuvalo ih je 200-tinjak stražara.
SONKOVIĆ - Na mjestu masovne grobnice, na mjesnom groblju u selu Sonkovići, u zaleđu Skradina, jučer je otkriveno spomen obilježje u znak sjećanja na šestero civila koje su srpski agresori ubili tijekom Domovinskog rata. Riječ je o dva starija bračna para i dvjema staricama, ubijenima 1992. i 1993., a čiji su posmrtni ostatci ekshumirani 1996. Spomen obilježje otkrila je potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor zajedno s hrvatskim braniteljem Dragom Matićem, čiji su roditelji ekshumirani iz te masovne grobnice. Potpredsjednica Kosor podsjetila je kako je to 50. spomen obilježje postavljeno do sada za ukupno 90 masovnih grobnica. U Hrvatskoj su do sada otkrivene 143 masovne grobnice te 1.200 pojedinačnih. Pronađeni su posmrtni ostaci ukupno 3.605 ubijenih hrvatskih branitelja i civila, a za 1.116 osoba još se traga. Potpredsjednica Kosor najavila je da će u ponedjeljak, 4. lipnja, u Zagrebu biti identificirani posmrtni ostaci još 11 žrtava od kojih je osmero hrvatskih branitelja.
ŠIBENIK - "Hrvatskoj ne treba neoliberalni kapitalizam, već socijalno odgovorno gospodarstvo, kompanije koje će znati cijeniti zaposlenike i uvažavati sve zainteresirane strane i kad izgradimo taj sustav imamo realne osnove za dugoročni gospodarski rast i razvoj", istaknuo je potpredsjednik Vlade Damir Polančec otvarajući jučer u Šibeniku dvodnevno 11. Nacionalno savjetovanje o gospodarstvu i poduzetništvu. Rezultati hrvatskog gospodarstva iz prošle godine pokazuju da je Hrvatska stabilna, brzo rastuća, zdrava ekonomija, naglasio je Polančec. Podsjetio je na najznačajnije makroekonomske pokazatelje iz 2006., rekavši kako je stopa rasta BDP-a od 4,8 posto stopa koja je dugoročno održiva, te kako je stopa nezaposlenosti od 11,2 posto najniža razina anketne nezaposlenosti u posljednjih osam godina, iako ni ta stopa još uvijek nije zadovoljavajuća. Potpredsjednik Vlade Polančec podsjetio je i kako je unazad tri godine u gospodarstvu otvoreno 80.000 novih radnih mjesta, otvoreno je 4.500 novih tvrtki i 5.000 novih obrta. Naglasio je i da je budućnost hrvatskog gopodarstva u malim i srednjim tvrtkama i obrtu. Nacionalno savjetovanje o gospodarstvu i poduzetništvu u organizaciji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva okupilo je više od 800 sudionika.
ZAGREB - Rijeka Sava trebala bi biti plovna od Siska do Beograda tijekom cijele godine, a ne kao danas prosječnih 250 dana i to je jedan od glavnih ciljeva rada Savske komisije, rekao je ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta na konferenciji za novinare nakon jučerašnjeg sastanka stranaka Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save. Potpuna plovnost pridonijela bi boljem iskorištavanju tog plovnog puta, od čega bi koristi imale sve države kroz koje Sava prolazi - Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Srbija, dodao je. Predstavnici svih zemalja slažu se da je Sava vrlo značajan plovni put, što je rečeno i u zajedničkoj deklaraciji sudionika sastanka. Ministar Kalmeta podsjetio je da je Hrvatska prošle godine za uređenje plovnog puta rijeke Save uložila 10 milijuna eura. Ove godine tomu je namijenjeno 1,7 milijuna eura, dok je 448 tisuća eura predviđeno za signalizaciju, a 100 tisuća eura za informatizaciju praćenja plovidbe.
ROVINJ - Michael Kracke, slobodni novinar iz Njemačke i Richard Quest jedan od najboljih CNN-ovih novinara ovogodišnji su dobitnici "Zlatne penkale" - godišnje nagrade koju Hrvatska turistička zajednica (HTZ) dodjeljuje inozemnim turističkim novinarima za najbolji objavljeni pisani materijal i televizijsku reportažu. "Zlatne penkale" sinoć su im na prigodnoj svečanosti, održanoj na Crvenom otoku kraj Rovinja, uručili državni tajnik u Ministarstvu turizma RH Zdenko Mičić i direktor HTZ-a Niko Bulić. Michael Kracke "Zlatnu penkalu" je dobio jer je tijekom prošle godine organizirao više studijskih putovanja u Hrvatsku i napisao brojne reportaže. Richard Quest "Zlatnu penkalu" je dobio jer je u reportaži emitiranoj na CNN-u, na spontani i realan način predstavio ljepote i jedinstvenost Dubrovnika kao turističkog odredišta koje bi se dopalo svakom svjetskom turistu. Na sinoćnjoj svečanosti također je nagrade "male penkale" i priznanja dobilo još 36 inozemnih novinara, koji su pisali o hrvatskom turizmu i ljepotama Hrvatske, kao sve prestižnijeg turističkog odredišta.
ZAGREB - Izložba pod nazivom "Mister Morgen - Ivo Robić" koja prikazuje život i djelo hrvatskog pjevača i skladatelja Ive Robića (1923.-2000.) otvorit će se u ponedjeljak, 4. lipnja u Muzeju grada Zagreba. Ivo Robić ostavio je neizbrisiv trag u hrvatskoj zabavnoj glazbi i pop kulturi druge polovice 20. stoljeća te ostvario nenadmašen diskografski opus i zapaženu međunarodnu karijeru. Počeo se baviti glazbom početkom 40-ih godina 20. stoljeća kada nastupa u zagrebačkom baru Grillroom i na radiju. Glazbena kritika uvrstila ga je u veterane naših festivala, od 1. zagrebačkog festivala 1953., pa sve do Krapinskog festivala 1998., istaknuli su organizatori izložbe. Robić je priznati skladatelj i danas popularnih pjesama koje predstavljaju zaštitni znak hrvatske glazbene scene "Samo jednom se ljubi", "Srce, laku noć", "Moje plavo more" i dr. Robić je snimio i prvu "rock and roll" ploču u Hrvatskoj i prvu samostalnu long play ploču, a također je prvi hrvatski pjevač koji je pjevajući na njemačkom jeziku dospio na američke i britanske ljestvice popularnosti s pjesmom "Morgen" 1959., za koju je dobio i Zlatnu ploču "Polydora". Izložba je koncipirana u šest tema koje obuhvaćaju oko 700 predmeta - plakate, fotografije, notna izdanja, gramofonske ploče, novinske članke, knjige, diskografske nagrade i osobne predmete. Nizom multimedijalnih instalacija posjetitelji će moći doživjeti Robićevo glazbeno djelo. Izložbu prati opsežan katalog u kojemu su predstavljeni rezultati istraživanja vezanih uz život i stvaralaštvo Ive Robića kao i poslijeratni razvoj hrvatske zabavne glazbe.
ZAGREB - Ovogodišnji pobjednici hrvatskog izdanja Graditeljske nagrade Cemex su stambeno-poslovna građevina Brodarica iz Splita, javno-poslovna građevina Arheološki muzej "Narona" i infrastrukturna građevina Most na Cetini. Dobitnici će sudjelovat na međunarodnoj završnici 16. graditeljske nagrade Cemex koja se u studenom ove godine održava u meksičkome gradu Monterreyu, istaknuo je predsjednik Odbora te nagrade Jure Radić. Podsjetio je kako su prošle godine na tom natjecanju zadarske "Morske orgulje" i Skradinski most osvojili druga mjesta u konkurenciji najuspješnijih svjetskih graditeljskih dostignuća.
OPATIJA - Svjetska izložba male i minijaturne keramike "Liliput Ceramics", na kojoj sudjeluje više od 300 umjetnika iz 70 zemalja, od kojih oko 90 iz Hrvatske, otvorena je večeras u Umjetničkom paviljonu "Jurja Šporera" u Opatiji. Autor izložbe je akademik Hanibal Salvaro, predavač na Međunarodnoj akademiji za keramiku, a dimenzije izložaka - širina, dubina i visina - ne prelaze 17 centimetara. Izlošci su izrađeni u brojnim keramičkim tehnikama - od terakote, rakua, majolike, kamenine, porculana, fuzije, pa do mješavine s drugim materijalima. Svjetska izložba male i minijaturne keramike "Liliput Ceramics" u Opatiji bit će otvorena do 1. srpnja.
VINKOVCI - U sklopu kulturne i gospodarske priredbe "Divan je kićeni Srijem", koja se od 15. svibnja do 15. lipnja održava u Nijemcima u Vukovarsko-srijemskoj županiji, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora Vladimira Šeksa, u Vinkovcima je sinoć otvoren Ured Zajednice bačkih Hrvata u Hrvatskoj. Predsjednik Zajednice bačkih Hrvata u Hrvatskoj Zdenko Buntić rekao je tom prigodom kako Hrvati u Vojvodini očekuju i trebaju pomoć Republike Hrvatske kako bi ostali i opstali na svojim ognjištima. "Tko god želi i hoće pomoći Hrvatima u Vojvodini, bilo gospodarski, kulturno ili športski, može to učiniti preko naše udruge i Ureda koji će biti svaki dan otvoren", kazao je Buntić. Istaknuo je kako se oko 70.000 Hrvata, koliko ih živi danas u Vojvodini, suočavaju s pitanjem vlastite opstojnosti. Teškoće vojvođanskih Hrvata, kojih je prije Domovinskog rata u Vojvodini bilo oko 200.000, povezane su u prvom redu s gospodarskom nerazvijenosti krajeva u kojima žive, velikom nezaposlenosti i slabim financijskim stanjem.
ZAGREB - Predstavom "Narančina kora" autorice Maje Pelević, redatelja Gorana Markovića i u izvedbi beogradskog Ateljea 212 sinoć su u Zagrebu u Satiričkom kazalištu Kerempuh otvoreni 31. Dani satire. Ovogodišnji Dani satire posvećeni su američkom romanopiscu i humoristu Marku Twainu, a izbornik Dana satire, kazališni kritičar Hrvoje Ivanković, odabrao je 14 predstava od kojih 11 iz Hrvatske i tri Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije koje će se natjecati za nagrade Dana. Najbolje predstave ocijenit će žiri u kojem su kazališni redatelj Joško Juvančić, dramska umjetnica Marija Sekelez i kazališni kritičar Želimir Ciglar. Dani satire završavaju 20. lipnja dodjelom tradicionalnih nagrada "Zlatni smijeh".
ZAGREB - Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj isplaćena za ožujak iznosila je 4.788 kuna, što u odnosu na veljaču predstavlja nominalni rast od 3 posto, a realni za 2,4 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu na prosjek za veljaču koji je iznosio 4.649 kuna, prosječna je neto plaća isplaćena za ožujak bila je veća za 139 kuna. U usporedbi s prosječnom neto plaćom isplaćenom za ožujak prošle godine pak prosjek za treći ovogodišnji mjesec bio je nominalno veći za 4 posto, a realno za 2,2 posto.