Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
31. svibnja 2007.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 01. lipnja
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 01. lipnja
6. Sa sjednice Vlade
7. U 2007. niža inflacija, stabilizacija vanjskog duga, veći fiskalni deficit
8. Svjetska banka odobrila Hrvatskoj tri zajma od ukupno 285,3 milijuna eura
9. Statistika
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb od 31. svibnja
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama +
Prosječna kamata
(%) +
30. V. 310.000.000 80.000.000 80.000.000 +
3,73
Analiza trgovanja na Tržištu novca na dan 31. svibnja 2006.
Promet Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
Prekonoćni 73.000.000 3,67
Ročni depozit 7.000.000 4,40
Ukupno 80.000.000 3,73
Na Tržištu je novca nakon jučerašnje obratne repo aukcije HNB-a prosječna kamatna stopa bila nešto niža. Naime, iako je potražnja i dalje visoka a ponuda "skromna", potencijalni korisnici nisu bili spremni na visoke kamate. Kako bilo, danas je, nakon što su iskorištena sva slobodna sredstva iz ponude, podmireno oko 26 posto potreba korisnika po prosječnoj cijeni od 3,73 posto.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala 31. svibnja
Zagrebačka burza: Aktivne dionice 31. svibnja (cijene u kunama)
Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja +
Cijena Ukupan Promet
Službeno tržište +
Croatia osiguranje-R 19.299,99 19.299,99 +
19.299,99 19.299,99
INA-Industrija nafte 3.103,00 3.150,00 +
3.107,00 2.810.251,50
Istraturist 434,01 439,00 +
435,00 201.463,71
Medika 17.100,00 17.200,00 +
17.100,00 205.412,00
Pliva 825,00 835,00 +
825,00 1.568.343,00
Podravka 575,00 584,99 +
580,00 623.637,18
Varteks 246,01 248,00 +
246,01 99.374,60
Viro tvornica šećera 1.370,03 1.390,00 +
1.380,00 640.185,16
Redovito tržište +
ZIF Breza Invest 155,00 158,00 +
155,00 15.126,00
Tržište JDD +
Autobusni promet 150,00 150,01 +
150,00 24.450,85
ACI 11.445,00 11.600,00 +
11.600,00 357.040,00
AD Plastik 255,00 265,00 +
258,08 744.997,11
Adris grupa-P 567,10 588,00 +
578,00 4.436.352,55
Adris grupa-R 650,00 659,98 +
655,00 206.269,00
Agromeđimurje 2.500,00 2.700,00 +
2.700,00 292.837,67
Apartmani Medena 216,00 222,00 +
222,00 27.888,00
Arenaturist 520,10 530,00 +
520,10 122.458,36
Atlas nekretnine 153,02 153,53 +
153,53 132.453,22
Atlas 83,10 84,50 +
84,50 15.757,00
Atlantska plovidba 1.730,01 1.750,00 +
1.732,00 159.961,28
Badel 1862 938,01 954,00 +
938,01 21.878,04
Belje 332,00 347,50 +
344,48 2.368.991,67
Belišće 860,00 863,00 +
862,00 231.497,29
Brestovac 337,01 337,01 +
337,01 4.718,14
Centar banka-R 1.450,00 1.450,00 +
1.450,00 116.000,00
Čakovečki mlinovi 6.988,00 6.988,00 +
6.988,00 20.964,00
Croatia baterije 450,00 450,10 +
450,00 31.051,58
Đuro Đaković holding 268,00 271,00 +
270,00 642.990,37
Dioki 445,00 463,00 +
463,00 874.209,48
Đakovština 220,00 226,00 +
225,00 227.833,95
Dalekovod 1.370,00 1.379,00 +
1.375,00 1.969.259,84
EIG 152,01 153,99 +
153,98 118.764,52
Elektrometal 1.500,00 1.500,00 +
1.500,00 22.500,00
Ericsson Nikola Tesla 3.820,00 3.900,00 +
3.900,00 1.411.469,68
Finvest Corp 655,00 664,66 +
656,00 146.022,32
Franck 2.571,00 2.600,00 +
2.600,00 90.884,00
Hoteli Croatia 407,00 420,00 +
407,00 88.008,00
Hidroelektra niskogradnja 1.375,02 1.429,00 +
1.400,00 2.880.493,89
Imperial 1.150,01 1.190,00 +
1.190,00 205.693,89
Hoteli Makarska 314,50 316,00 +
316,00 218.866,00
Hoteli Medena 176,00 195,00 +
195,00 31.245,70
Hrvatska poštanska banka 10.780,00 11.000,00 +
11.000,00 207.500,00
Hrvatski duhani 230,01 235,01 +
230,01 111.541,00
HTP Korčula 600,00 600,00 +
600,00 6.000,00
HTP Osijek 500,00 514,99 +
500,00 21.874,75
HUP Zagreb 2.400,00 2.450,00 +
2.400,03 36.150,15
Hoteli Zadar 270,00 270,00 +
270,00 8.370,00
Institut građevinarstva Hr. 10.700,00 11.400,00 +
11.000,00 5.550.715,80
Imunološki zavod 821,00 869,99 +
821,00 142.394,21
Industrogradnja 1.720,00 1.800,03 +
1.730,00 111.430,25
Ingra 39.500,00 40.899,00 +
39.500,00 1.325.630,98
IPK Kandit 1.336,00 1.394,00 +
1.362,01 1.236.303,37
Jadranska banka 19.999,00 20.000,00 +
20.000,00 259.997,00
Jadroagent 860,00 860,00 +
860,00 108.360,00
Jadrankamen 410,00 450,00 +
450,00 262.151,00
Jadroplov 500,00 505,00 +
505,00 261.893,93
Jadranka 2.620,00 2.700,00 +
2.620,00 96.720,00
Jadranski naftovod 9.000,00 9.005,00 +
9.000,00 99.025,00
Jadran tv.metal.namještaja 39,03 39,03 +
39,03 6.478,98
Karlovačka banka-R 356,05 360,00 +
356,05 202.653,90
Kreditna banka 341,02 346,05 +
341,02 34.385,35
Kamensko 136,00 140,01 +
136,00 50.384,70
Končar D&ST-P 2.900,00 2.990,00 +
2.990,00 67.960,00
Končar D&ST-R 3.180,00 3.190,00 +
3.190,00 133.799,97
Končar 1.215,00 1.235,00 +
1.227,01 1.021.845,41
Koka 701,00 701,00 +
701,00 14.020,00
Dom holding 230,56 235,00 +
230,56 190.969,62
Kraš 841,00 841,50 +
841,00 58.881,00
Kaštelanski staklenici 1.351,01 1.351,01 +
1.351,01 9.457,07
Lucidus 35,01 35,95 +
35,95 11.274,18
Ledo 7.200,00 8.000,00 +
8.000,00 1.280.407,91
Luka Ploče 2.603,00 2.799,99 +
2.799,99 307.443,49
Luka Rijeka 530,00 573,00 +
550,01 563.371,87
Lola Ribar 300,00 300,00 +
300,00 1.500,00
Lošinjska plovidba 498,00 500,00 +
500,00 108.806,00
Liburnia Riviera hoteli 6.228,09 6.400,00 +
6.300,00 2.130.431,69
Lura 776,99 776,99 +
776,99 1.553,98
Lavčević 862,00 989,00 +
989,00 481.135,86
Maistra 343,00 350,00 +
347,00 244.734,07
MIV 15.699,00 16.224,00 +
16.224,00 657.253,00
Mlinar 839,99 850,00 +
850,00 169.495,88
Maraska 708,00 870,00 +
870,00 71.670,00
Nava banka 1.470,00 1.470,00 +
1.470,00 51.450,00
Privredna banka 1.975,01 1.993,00 +
1.980,00 983.767,30
Podravska banka-R 2.151,00 2.155,00 +
2.152,00 223.817,40
PIK Vinkovci 560,00 570,00 +
560,00 10.800,00
Plava laguna 5.300,00 5.400,00 +
5.350,00 48.150,00
Proficio 78,00 81,00 +
80,00 376.008,50
Petrokemija 300,00 308,99 +
308,99 755.451,81
Pounje trikotaža 35,51 35,51 +
35,51 2.769,78
Erste&Steiermarkische b. 936,00 960,00 +
953,00 1.520.606,80
Riviera 710,03 730,00 +
730,00 315.187,69
RIZ-odašiljači 618,00 650,00 +
650,00 774.085,50
Saponia 710,00 710,00 +
710,00 38.340,00
Slobodna dalmacija 115,00 128,89 +
128,89 426.246,31
ZIF Slavonski 96,01 98,00 +
98,00 56.959,43
Solaris 1.450,00 1.530,00 +
1.530,00 128.156,95
Siemens 1.600,00 1.600,00 +
1.600,00 3.200,00
Slatinska banka-R 511,00 520,00 +
514,99 432.573,15
Spačva 600,00 602,00 +
600,00 131.594,00
Baco Popolare Croatia-P 3.400,00 3.400,00 +
3.400,00 20.400,00
Sunčani Hvar 233,96 235,00 +
235,00 127.965,75
Tehnika 10.375,00 11.385,00 +
11.150,01 3.324.902,00
Tisak 675,00 700,00 +
691,01 333.954,18
Tekstilpromet 2.725,00 2.800,00 +
2.800,00 83.375,00
Tankerska plovidba 5.110,01 5.200,00 +
5.110,01 575.902,38
Transadria 8.450,00 8.687,87 +
8.501,00 384.185,57
TOZ Penkala 515,00 515,00 +
515,00 142.140,00
Terra Firma 1.100,00 1.100,00 +
1.100,00 16.500,00
Uljanik 365,00 375,00 +
375,00 154.474,00
Uljanik plovidba 2.980,00 3.150,00 +
3.099,99 839.309,90
Viadukt 3.040,00 3.200,00 +
3.040,00 689.300,09
FIMA Validus 177,00 177,00 +
177,00 22.479,00
Valamar grupa 124,00 130,00 +
130,00 52.522,00
Zagrebačka banka-R 12.105,11 12.290,00 +
12.290,00 4.825.346,70
Zagrebačka pivovara 4.150,00 4.199,00 +
4.199,00 83.735,00
Zdenka 53,70 53,70 +
53,70 25.776,00
Zlatni rat 618,00 629,99 +
629,99 263.187,04
Željezara Split 400,00 400,00 +
400,00 2.000,00
Zlatni otok 280,00 280,00 +
280,00 18.480,00
Žitnjak 800,00 803,00 +
800,00 24.021,00
Zvečevo 475,26 480,00 +
476,01 368.614,56
Zvijezda 15.186,90 16.501,00 +
16.501,00 593.488,60
Usporedno tržište +
BC Institut 4.850,00 4.900,00 +
4.850,00 39.050,00
VABA 697,00 700,00 +
700,00 228.089,48
Banka Brod-P 7.800,00 7.800,00 +
7.800,00 85.800,00
Božjakovina 1.140,01 1.145,00 +
1.140,01 14.845,08
Di Klana 3.401,01 3.401,01 +
3.401,01 13.604,04
HG Spot 642,00 642,00 +
642,00 149.586,00
Infosistem 735,00 737,00 +
737,00 275.975,00
Istragrafika 899,00 899,00 +
899,00 5.394,00
Jadransko osiguranje 10.052,04 10.170,00 +
10.052,04 597.770,08
Končar el.ap.srednj. nap.-R 2.001,00 2.050,00 +
2.001,00 34.115,00
Mladina 345,00 347,99 +
345,00 31.552,64
Montmontaža 71.899,99 72.998,00 +
72.998,00 798.497,97
Našicecement 3.500,00 3.550,00 +
3.550,00 105.700,00
Poduzeće za izgradnju 4.343,44 4.343,44 +
4.343,44 26.060,64
Računski centar 110,50 110,50 +
110,50 221,00
SN holding 356,00 366,90 +
360,00 336.450,90
VIS 160,00 161,00 +
160,02 12.321,78
Banka kovanica-R 413,00 413,00 +
413,00 16.933,00
INGR-O-11CAinst*1 98,80 98,80 \ +
988.000,00
RHMF-O-077Arep/pri*2 99,85 99,85 \ +
6.135.830,73
RHMF-O-103Ainst*3 107,10 107,20 \ +
10.715.000,00
RHMF-O-137Ainst*4 98,40 98,40 \ +
13.776.000,00
RHMF-O-142Arep/pri*5 103,65 103,80 \ +
11.368.580,19
RHMF-O-142Ainst*6 103,70 103,70 \ +
757.905,35
RHMF-O-157Arep/pri*7 96,75 96,75 \ +
7.071.103,40
RHMF-O-15CAinst*8 103,20 103,30 \ +
24.775.500,00
RHMF-O-172Ainst*9 97,90 97,95 \ +
6.855.500,00
RHMF-O-19BAinst*10 106,00 106,00 \ +
2.324.145,61
Ukupan promet +
148.883.627,19
*1obveznice INGRA d.d. HRK 200 milijuna s godišnjom kamatnom stopom od 4,125 % i dospijećem 06. prosinca 20011 godine., kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi - cijena u % nominale
*2obveznice Republike Hrvatske EUR 400 milijuna, nematerijalizirane s kamatnom stopom od 3,875 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 07. srpnja 2007. godine. kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze. - cijena u % nominale
*3obveznice Republike Hrvatske HRK 3 milijarde s fiksnom kamatnom stopom od 6,75 % godišnje i isplatom jednokratno o dospijeću te dospijećem 08. ožujka 2010. godine. kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi - cijena u % nominale
*4obveznice Republike Hrvatske, druga tranša, četiri milijarde kuna s kamatnom stopom od 4,5 % godišnje i dospijećem 11. srpnja 2013. godine. kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi - cijena u % nominale
*5obveznice Republike Hrvatske, treća tranša, EUR 650 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 10. veljače 2014. godine, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze. - cijena u % nominale
*6obveznice Republike Hrvatske, treća tranša, EUR 650 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 10. veljače 2014. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi - cijena u % nominale
*7obveznice Republike Hrvatske EUR, 350 milijuna s fiksnom kuponom od 4,25 % godišnje te dospijećem 14. srpnja 2015. godine. kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze - cijena u % nominale
*8obveznice Republike Hrvatske Kn 3,5 milijardi denominacije 1 Kn, s fiksnom kamatnom stopom od 5,250 % godišnje i isplatom polugodišnje te dospijećem 15. prosinca 2015. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi - cijena u % nominale
*9obveznice Republike Hrvatske KN 2,5 milijuna s godišnjom kamatnom stopom od 4,750 % te dospijećem 08. veljače 2017. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi - cijena u % nominale
*10obveznice Republike Hrvatske EUR 200 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,375 % godišnje i isplatom jednokratno o dospijeću te dospijećem 29. studenog 2019. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi - cijena u % nominale
Na Zagrebačkoj je burzi danas ostvaren promet u iznosu od 148,8 milijuna kuna, ponajviše zahvaljujući trgovini obveznicama kojima je ostvareno gotovo 57 posto današnjeg ukupnog prometa. Uz obveznice aktivna je bila 141 dionica a pritom je njih 67 dobilo, dok ih je 47 izgubilo na vrijednosti.
Među današnjim dobitnicama značajniji rast vrijednosti zabilježilo je šest dionica. Tako je cijena dionice Zvijezde skočila čak 1.900 kuna ili 13 posto, Leda 1.000 kuna ili više od 14 posto, Maraske 170 kuna ili više od 24 posto, Lavčevića 126,47 kuna ili više od 14,5 posto, Jadrankamena 49,9 kuna ili 12,5 posto te Slobodne dalmacije 13,9 kuna ili 12 posto.
Cijena pak dionice Montmontaže porasla je 2.999, Jadranske banke 983, Tehnike 775, ACI-a 549, MIV-a 424, Instituta građevinarstva Hrvatske 377, Našicecementa 350, Hrvatske poštanske banke 201, redovne dionice Končara distributivnih i specijalnih transformatora 190, Ericsson Nikole Tesle 145, Solarisa 135, Uljanik plovidbe 110, povlaštene dionice Končara distributivnih i specijalnih transformatora 90, Luke Ploče 89,82, Zagrebačke pivovare 89, Tekstilprometa 85, Transadrie 71, Agromeđimurja, Plave lagune, redovne dionice Zagrebačke banke i BC Instituta po 50, Poduzeća za izgradnju 42,43, IPK Kandita 42, Imperiala 40, Čakovečkih mlinova 38, RIZ-odašiljača 35, Mlinara 29, Hidroelektre niskogradnje 23, Lošinjske plovidbe i Zlatnog rata po 20, Lure 17, Dioki-a 16 a TOZ Penkale i VABA-e po 15 kuna.
Dionica Hotela Zadar poskupila je danas 9,93, Računskog centra 9,5, Lole Ribara, Petrokemije i Mladine po devet, Belja 7,48, Hotela Makarska šest, Đuro Đaković holdinga, Dalekovoda, Jadroplova, Privredne banke, Terra Firme, Valamar grupe i Zvečeva po pet, Zdenek 3,7, AD Plastika i Erste&Steiermarkische banke po tri, Zlatnog otoka 2,95, EIG-a 2,48, Istraturista, ZIF-a Slavonski, Sunčanog Hvara i Infosistema po dvije, Proficio-a 1,9, Belišća 1,5 kuna, dok je dionica FIMA Validus-a skuplja 81 a VIS-a 79 lipa.
Među današnjim gubitnicama značajniji je pad vrijednosti zabilježila tek dionica DI Klane. Naime, cijena joj je potonula 599 kuna ili 15 posto.
Cijena dionice Medike pala je 800, Ingre 600, povlaštene dionice Banke Brod 200, Jadranskog osiguranja 118, Viadukta 110, Francka 100, Siemensa i Tankerske plovidbe po 90, Industrogradnje 70, Imunološkog zavoda i redovne dionice Končara električnih aparata srednjeg napona po 49, redovne dionice Podravske banke 46, Ina industrije nafte 44, povlaštene dionice Banco Popolare Croatia 40, Brestovca 33, Nava banke 30, Božjakovine 29, Luke Rijeka 24, Badela 1862 22, Jadroagenta, PIK Vinkovaca i Željezare Split po 20, Atlantske plovidbe i Hotela Croatia po 18 a redovne dionice Banke kovanica 17 kuna.
Dionica Finvest Corp-a pojeftinila je danas 8,91, Končara osam, Arenaturista 5,4, Hrvatskih duhana, Đakovštine, Kreditne banke i redovna dionica Slatisnke banke po pet, Dom holdinga 4,44, Podravke i Kamenskog po četiri, ZIF-a Breza Invest, Apartmana Medena, Maistre, Tiska i Žitnjaka po tri, povlaštena dionica Adris grupe 2,2, Hotela Medena i Spačve po dvije, dok su dionice Atlas nekretnina, Atlasa i Pounje trikotaže jeftinije po 1,5 kuna.
CROBEX indeks porastao je danas 16 bodova - na 4.976 bodova.
Vrijednost pak CROBIS indeksa i danas je iznosila - 100 bodova.
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirovinski fond vrijednost na dan vrijednost na dan +
promjena %
29. 05. 30. 05.
Mirex 149,83 149,89 0,04
AZ OMF* 145,52 145,55 0,02
Erste Plavi OMF. 154,44 154,53 0,05
PBZ Croatia osig.OMF 153,09 153,21 0,07
Raiffeisen OMF 151,85 151,89 0,02
AZ benefit DMF** 126,90 127,00 0,07
AZ profit DMF 155,59 154,99 -0,38
Croatia osiguranje DMF 134,08 134,11 0,02
Erste Plavi Expet DMF 138,35 138,50 0,10
Erste Plavi Protect DMF 111,29 111,29 0
Raiffeisen DMF 158,16 157,93 -0,14
AZ Dalekovod ZDMF*** 145,71 145,12 -0,40
AZ Hr.kontrola zračne plov. 141,77 141,17 -0,42
AZ VIP ZDMF 149,53 149,01 -0,34
Croatia osiguranje ZDMF 116,30 116,30 0
ZDMF Ericsson N. Tesla 144,11 143,48 -0,43
ZDMF HEP grupe 110,00 110,08 0,07
ZDMF Hr. liječničkog sind. 152,93 152,23 -0,45
ZDMF Novinar 135,46 134,86 -0,44
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 117,56 117,48 -0,06
ZDMF T-HT 106,96 106,71 -0,23
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi;
***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondoviVrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, u srijedu je lagano porasla. Naime, vrijednost mu je u odnosu na prethodni dan porasla 0,06 bodova ili 0,04 posto - na 149,89 bodova.
Posljedica je to rasta vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost fonda PBZ Croatia osiguranja porasla 0,07, Erste Plavog fonda 0,05 a AZ fonda i Raiffeisen fonda po 0,02 posto.
I većina dobrovoljnih mirovinskih fondova dobila je na vrijednosti. Tako je vrijednost Erste Plavi Expert DMF-a viša 0,1, AZ Benefit DMF-a 0,07 a Croatia osiguranje DMF-a 0,02 posto, dok je vrijednost Erste Plavi Protect DMF-a ostala nepromijenjena. S druge je pak strane vrijednost AZ profit DMF-a niža 0,38 a Raiffeisen DMF-a 0,14 posto.
Većina pak zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova bilježila je gubitke. Tako je vrijednost fonda Hrvatskog liječničkog sindikata pala 0,45, fonda Novinara 0,44, fonda Ericsson Nikole Tesle 0,43, AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe 0,42, AZ Dalekovod fonda 0,4, AZ VIP fonda 0,34, fonda T-HT-a 0,23 a fonda Sindikata pomoraca Hrvatske 0,06 posto. S druge je pak strane te vrijednost fonda HEP grupe porasla 0,02 posto, dok je vrijednost fonda Croatia osiguranja ostala nepromijenjena.
Cijene otvorenih investicijskih fondova
Fond Datum Valuta Cijena udjela Promjena %
Dionički - Stock fondovi
KD Victoria 30.05. € 9,10 0,72
ST Global Equity 30.05. € 15,64 0,87
Select Europe 30.05. € 19,77 0,10
HI-growth 30.05. € 15,67 0,71
Raiffeisen Active 30.05. € 145,13 -0,11
ZB euroaktiv 30.05. € 152,26 -0,20
FIMA Equity 30.05. kn 312,96 0,66
Ilirika - JIE 30.05. € 296,68 0,69
Raiffeisen Central Europe 30.05. € 210,06 0,14
PBZ Equity Europe 30.05. kn 206,12 0,19
Erste Adriatic Equity 30.05. € 184,93 0,23
Aures Equity 30.05. kn 254,68 -0,40
ZB aktiv 30.05. kn 191,45 0,33
Prospectus G. Equity 30.05. € 114,09 0,16
Prospectus JIE 30.05. kn 146,45 0,04
AC Rusija 30.05. € 96,15 -0,51
FIMA Maximum 30.05. kn 116,20 -0,08
Alfa Emerging 30.05. € 52,70 0,32
Capital Two 30.05. kn 107,16 0,36
Ilirika ATG 30.05. € 100,22 0,05
HPB Dionički fond 29.05. kn 200,45 -0,56
Mješoviti - Balanced fondovi
Erste Balanced 30.05. € 176,74 0,25
ZB global 30.05. € 183,46 0,26
PBZ Global fond 30.05. kn 182,13 0,25
HI-balanced 30.05. € 13,32 0,54
ICF Balanced 30.05. kn 357,81 0,07
Raiffeisen Balanced 30.05. € 260,39 0,12
ZB trend 30.05. € 143,89 -0,06
ST Balanced 30.05. € 52,11 0,82
ST Agresive 30.05. kn 108,28 0,62
OTP uravnoteženi 30.05. kn 175,65 0,26
KD Balanced 30.05. € 2,19 0,30
Ilirika JIE Balanced 30.05. € 193,29 0,29
Aureus Balanced 30.05. kn 147,40 -0,18
Invest Balanced 30.05. kn 110,07 0,36
CEBA Balanced 30.05. kn 11,25 0,33
HPB Global fond 29.05. kn 187,40 -0,68
HPB Dynamic 29.05. kn 151,25 -0,25
Obveznički - Bond fondovi
ZB bond 30.05. € 129,18 0,04
Select Eurobond 30.05. € 12,51 -0,02
ICF Fixed Income 30.05. € 123,95 0,05
HI-conservative 30.05. € 10,61 0,10
Raiffeisen Bonds 30.05. € 142,12 -0,02
ST Euro Bond 30.05. € 18,96 0,38
KD Adria Bond 30.05. € 1,68 0,02
PBZ Bond fond 30.05. € 110,86 0,04
Erste Bond 30.05. € 117,26 0,09
Capital One 30.05. kn 130,42 -0,15
OTP euroobveznički 30.05. € 111,23 -0,03
FIMA Bond 30.05. € 14,46 0,34
HPB Obvezički fond 29.05. € 105,95 -0,09
Novčani - Cash fondovi
PBZ Novčani fond 30.05. kn 110,13 0,00
ZB plus 30.05. kn 134,71 0,01
ZB europlus 30.05. € 123,59 0,02
PBZ Euro Novčani 30.05. € 106,94 0,01
PBZ Kunski Novčani 30.05. kn 109,89 0,00
Raiffeisen Cash 30.05. kn 119,24 0,00
Select Novčani 30.05. kn 116,05 0,01
Erste Money 30.05. kn 116,65 0,01
HI-cash 30.05. kn 117,50 0,01
ST Cash 30.05. kn 113,49 0,01
ICF Money Market 30.05. kn 116,72 0,01
PBZ Dollar fond 30.05.
107,20 0,02
HPB Novčani fond 30.05. kn 107,46 0,02
OTP novčani fond 30.05. kn 105,11 0,00
Interlnvest Cash 30.05. Kn 102,98 -0,01
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama.
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 13.633,08 13.521,34 Tokyo/Nikkei 17.875,75 17.588,26 London/FTSE-100 6.638,10 6.602,10 Frankfurt/DAX 30 7.858,09 7.764,97
Ulagače na Wall Streetu u srijedu je objavljena zabilješka s posljednjeg sastanka američke središnje banke Fed uvjerila u dobro stanje američkog gospodarstvo, što ih je ponukalo na nove kupovine dionica.
Tako je S&P indeks dosegnuo 1.530,23 boda, najvišu razinu u zadnjih sedam godina, ojačavši tijekom dana za 0,8 posto.
Za toliko je ojačao i njujorški Dow Jones indeks, zaključivši trgovanje na rekordnih 13.633 bodova. Riječ je o njegovoj 47. rekordnoj vrijednosti od listopada lani, kada je po prvi puta premašio 12.000 bodova. Tehnološki Nasdaq također je ojačao 0,8 posto, na 2.593 boda.
Zabilješka s posljednjeg zasjedanja Feda pokazala je da monetarni zakonodavci vjeruju kako rizici po gospodarski rast u SAD-u lagano nestaju, što je potaknulo na tržištu optimizam u pogledu korporativnih zarada. Iako inflacija i dalje ostaje ponajvećom brigom, rizici od usporavanja rasta gospodarstva blago su smanjeni, stoji u tome izvješću.
Po riječima tržišnog stratega A. G. Edwardsa Ala Goldmana, na tržištu se ignoriraju loše vijesti poput zbivanja na kineskom tržištu kapitala, te je očito da je tržište u uzletu. "Na tržištu smo gdje ulagači imaju stav 'čaša je napola puna'", ustvrdio je Goldman.
Među pojedinačnim najvećim dobitnicama isticale su se dionice naftnih kompanija, poput Exxon Mobila koja je ojačala 1,7 posto, nakon novog porasta cijena nafte. Značajnije je dobila na cijeni i dionica proizvođača građevinske opreme Caterpillara, ojačavši 3,6 posto, kako se ulagači nadaju da je gospodarski rast biti snažniji od očekivanog.
Na europskim burzama cijene dionica blago su oslabile. Pritom je londonski Ftse indeks oslabio 0,07 posto, na 6.602 boda. Frankfurtski DAX spustio se 0,2 posto, na 7765 bodova.
Oporavak cijena na američkom i azijskim tržištima u četvrtak je potaknuo jačanje cijena dionica i na europskim tržištima, koje su dosegnule nove najviše razine u zadnjih šest i pol godina.
Do podneva je londonski Ftse indeks ojačao je 0,6 posto, na 6.638 bodova. Frankfurtski DAX dobio je nešto više od jedan posto na vrijednosti, dosegnuvši 7.858 bodova.
Najveće dobitke ostvarile su dionice njemačkog energetskog diva E.ON-a. Ta je najveća europska energetska kompanija najavila otkup svojih dionica u vrijednosti 7 milijardi eura do 2008. Nakon te najave dionice grupacije ojačale su čak 5,6 posto, na 124 eura. Ujedno, to je potaknulo i rast cijena ostalih energetskih dionica, koje su u prosjeku bile na dobitku 2,1 posto.
Znatnije dobitke bilježila je i dionica nizozemskog proizvođača čipova ASML-a, za 4,7 posto, nakon objave da će dioničarima isplatiti 960 milijuna eura.
"S rekordnim razinama vrijednosti burzovnih indeksa na Wall Streetu i na Dalekom Istoku, tržišta su u uzletu i ponovno u istome raspoloženju koje je prevladavalo u posljednja dva mjeseca. Dionice se čine atraktivnim ulaganjem s obzirom da svjetsko gospodarstvo očigledno ipak sporo prizemljuje a snažne su i aktivnosti spajanja i preuzimanja", ocijenio je strateg pri Rensburg Sheppardsu Andrew Bell.
Značajnije je poskupjela i dionica Alcatel-Lucenta, za više od dva posto, nakon što su brokeri Credit Suissea podigli njezin rejting.
Na Tokijskoj burzi Nikkei indeks porastao je 1,6 posto, na 17.876 bodova.
b)Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta u 12:00
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI Euro/USD 1,3438 1,3447 1,3424 USD/JPY 121,64 121,70 121,46 GBP/USD 1,9744 1,9772 1,9738 USD/CHF 1,2257 1,2259 1,2244
Tečaj dolara zadržao se u četvrtak na svjetskim tržištima valuta blizu najviše razine prema euru u proteklih sedam tjedana dok ulagači očekuju niz važnih američkih gospodarskih pokazatelja koji bi mogli dodatno prigušiti očekivanja o snižavanju ključnih kamatnih stopa u SAD-u.
Euro je do podneva ostao nepromijenjen prema dolaru na 1,3436 dolara nakon što je u srijedu kliznuo na najnižu razinu u proteklih sedam tjedana ispod 1,3410 dolara. Jedinstvena europska valuta ostala je nepromijenjena i prema jenu pa se njome trgovalo po 163,38 jena.
Nije se mijenjao ni tečaj dolara prema jenu, zadržavši se na 121,690 jena za dolar.
Očekuje se da će podaci o stopi rasta američkog gospodarstva biti revidirani naniže nakon početnih procjena ali bi podaci o broju novootvorenih radnih mjesta, koji će biti objavljeni u petak, trebali pokazati rast. Dobro očitovanje očekuje se i za pokazatelje industrijske proizvodnje u svibnju.
"Gospodarski pokazatelji donose određene naznake oporavka američkog gospodarstva, i to usprkos nastavljenom nepovoljnom stanju na tržištu nekretnina. Pozornost je u četvrtak usmjerena na niz gospodarskih podataka a analitičare posebno zanima je li stopa rasta američkog gospodarstva ispod jedan posto", tumači Kamal Sharma iz Bank of America.
Tečaj eura nije se pak značajnije mijenjao s obzirom na rast indeksa povjerenja potrošača u Francuskoj u svibnju i rast cijena pri potrošačima, koji su poduprli očekivanja o podizanju ključnih kamatnih stopa u eurozoni s važeće razine od 3,75 posto. Kao protuteža djelovao je podatak o neočekivanom rastu desezoniranog broja nezaposlenih u Njemačkoj za 30 tisuća.
c) iznos LIBOR-a na dan:
Datum Tip 1 tjedan(%) 1 mjesec(%) 3 mjeseca(%) 6 mjeseci(%) 31.05.07. USLIB 5,32 5,32 5,36 5,38 31.05.07. EULIB 3,85 4,01 4,11 4,24
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 01. lipnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,3053 5,4359 10,7400 4,4681 4,4344 8,1938Prema tečajnici HNB-a tečaj kune porastao je danas u odnosu na sve promatrane valute. Tako je tečaj eura u odnosu na kunu oslabio 0,04 posto.
Također je tečaj kune porastao u odnosu na britansku funtu i švicarski franak po 0,11, američki dolar 0,06 te japanski jen 0,02 posto.
Slično kao i HNB, za oko 0,04 posto, tečaj eura snizile su i: Slavonska, Centar, Credo, Podravska te Veneto banka
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 01. lipnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,3750 5,5515 10,9839 4,5370 Slavonska banka 7,3711 5,4848 10,8366 4,4743 Volksbank* 7,3650 5,4940 10,8495 4,4927 OTP Banka Hrvatska 7,3681 5,5156 10,8924 4,4903 Štedbanka 7,3937 5,5640 10,9622 4,5262 Partner banka 7,3800 5,5300 10,8528 4,4810 Karlovačka banka 7,3893 5,4984 10,8635 4,4854 Erste&Steiermarkische 7,3720 5,5400 10,9640 4,5270 Croatia banka 7,3674 5,5066 10,8420 4,4876 Hrvatska pošt. b. 7,3700 5,5286 10,8962 4,4833 Centar banka 7,4368 5,5718 11,0085 4,5453 Privredna banka 7,3700 5,5206 10,9467 4,5076 Splitska banka SG Gr. 7,3600 5,5079 10,9143 4,5053 Credo banka 7,4149 5,5174 10,8689 4,4876 Podravska banka 7,4777 5,5038 10,8420 4,4763 Istarska Kreditna b. 7,3750 5,5350 10,8044 4,5670 Veneto banka 7,4807 5,5664 10,9977 4,5409
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,3272 5,4522 10,7722 4,4477 Zagrebačka banka 7,3650 5,5299 10,8213 4,4698 Slavonska banka 7,3601 5,4767 10,8205 4,4677 Volksbank* 7,3600 5,4831 10,8280 4,4838 OTP Banka Hrvatska 7,3550 5,4885 10,8388 4,4682 Štedbanka 7,3643 5,4981 10,8537 4,4814 Partner banka 7,3600 5,5000 10,8203 4,4676 Karlovačka banka 7,3696 5,4837 10,8345 4,4735 Erste&Steiermarkische 7,3600 5,5090 10,9032 4,5021 Croatia banka 7,3565 5,4848 10,7991 4,4610 Hrvatska pošt. b. 7,3600 5,5011 10,8366 4,4788 Centar banka 7,3565 5,5283 10,9548 4,5231 Privredna banka 7,3600 5,4822 10,8706 4,4762 Splitska banka SG Gr. 7,3500 5,4841 10,8459 4,4771 Credo banka 7,3930 5,5011 10,8259 4,4699 Podravska banka 7,4770 5,4903 10,8205 4,4755 Istarska Kreditna b. 7,3650 5,5000 10,8044 4,5116 Veneto banka 7,3652 5,4805 10,8281 4,4708
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,2834 5,4196 10,7078 4,4211 Zagrebačka banka 7,2650 5,3950 10,6744 4,4091 Slavonska banka 7,2505 5,3951 10,6594 4,4012 Volksbank* 7,2700 5,3961 10,6560 4,3862 OTP Banka Hrvatska 7,2559 5,3693 10,6458 4,3929 Štedbanka 7,2501 5,3771 10,6366 4,3918 Partner banka 7,2600 5,3800 10,6733 4,4069 Karlovačka banka 7,2578 5,4006 10,6702 4,4056 Erste&Steiermarkische 7,2600 5,3462 10,5810 4,3691 Croatia banka 7,2651 5,3924 10,6541 4,4012 Hrvatska pošt. b. 7,2600 5,3761 10,6541 4,3857 Centar banka 7,2542 5,3544 10,5467 4,3546 Privredna banka 7,2600 5,3626 10,6340 4,4008 Splitska banka SG Gr. 7,2500 5,3499 10,5915 4,3720 Credo banka 7,2177 5,3707 10,6541 4,3990 Podravska banka 7,2651 5,3516 10,6111 4,3857 Istarska Kreditna b. 7,2600 5,3550 10,5574 4,4078 Veneto banka 7,2367 5,3848 10,6390 4,3928
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,2500 5,2871 10,4609 4,3209 Slavonska banka 7,2396 5,3870 10,6433 4,3945 Volksbank* 7,2650 5,3906 10,6345 4,3773 OTP Banka Hrvatska 7,2443 5,3368 10,5600 4,3619 Štedbanka 7,2211 5,3233 10,5302 4,3478 Partner banka 7,2400 5,3500 10,6199 4,3849 Karlovačka banka 7,2432 5,3897 10,6487 4,3967 Erste&Steiermarkische 7,2500 5,3240 10,5280 4,3510 Croatia banka 7,2542 5,3571 10,6165 4,3812 Hrvatska pošt. b. 7,2400 5,3331 10,6008 4,3418 Centar banka 7,1957 5,2456 10,5252 4,3457 Privredna banka 7,2400 5,3251 10,5596 4,3700 Splitska banka SG Gr. 7,2400 5,3098 10,5123 4,3482 Credo banka 7,1957 5,3544 10,6111 4,3812 Podravska banka 7,2505 5,3054 10,5789 4,3413 Istarska Kreditna b. 7,2500 5,3200 10,5359 4,3777 Veneto banka 7,2030 5,3598 10,5896 4,3724*tečajevi primijenjeni 31. svibnja
6. Sa sjednice Vlade
Hrvatska Vlada danas je donijela odluku o potpisivanju međudržavnog sporazuma za pristupanje Republike Hrvatske Sedmom okvirnom programu za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti koji se provode od 2007. do 2013., izvijestilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ).
Sedmi okvirni program glavni je program Europske unije za financiranje istraživanja i tehnološkog razvoja i usklađivanje nacionalnih znanstvenih i tehnologijskih politika. Proračun toga programa iznosi 50,5 milijardi eura, a predstavljaju ga nacionalni doprinosi svih zemalja koje u njemu punopravno sudjeluju.
MZOŠ je s Europskom komisijom dogovorio znatno smanjenje nacionalnog doprinosa za 2007., budući da ne postoji ograničenje ukupnog iznosa koji će biti odobren Hrvatskoj za provedbu projekata. Sredstva se dodjeljuju na temelju kvalitete prijedloga projekata.
U ime Vlade sporazum će potpisati ministar Dragan Primorac 13. lipnja u Europskoj komisiji u Bruxellesu.
Odluka o pristupanju Hrvatske Sedmom okvirnom programu donesena je na temelju uspješnog sudjelovanja Republike Hrvatske u prethodnom okvirnom programu za istraživanje u kojemu je Hrvatska kao punopravna članica sudjelovala tijekom 2006.
Hrvatska je Vlada danas i službeno utvrdila prijedlog Nacionalnog programa mjera za uvođenje obveznog srednjoškolskog obrazovanja, te najavila da bi za godinu, dvije išla sa zakonskim rješenjem u tom području.
"Ove godine ne bi išli s promjenama Ustava, demokratske zemlje u te promjene ne idu u izbornoj godini, pa zato najprije idemo s nacionalnim programom, a za godinu, dvije ići ćemo s takvim zakonskim rješenjima po kojima će srednjoškolsko obrazovanje biti obvezno", ponovio je premijer Ivo Sanader, podsjetivši da je sam program predstavljen prije nekoliko dana.
Hrvatska mora uhvatiti korak s Europom i svijetom, a to može učiniti samo znanjem, poručio je Sanader, navodeći podatak da danas više od 16.000 mladih u dobi od 16 do 19 godina nije u školskim klupama već na Zavodu za zapošljavanje.
Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila i paket od šest zakonskih prijedloga, odnosno izmjena zakona kojima je regulirana zaštita intelektualnog vlasništva, te se to područje usklađuje sa zakonodavstvom EU.
S tim usklađenjem, Hrvatska je u ovom trenutku spremna definitivno krenuti u zatvaranje sedmog poglavlja pregovora, poglavlje o intelektualnom vlasništvu, istaknuo je ministar znanosti Dragan Primorac.
Svim zakonima - o patentu, o žigu, o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti proizvoda i usluga, o zaštiti topografija poluvodičkih proizvoda, o industrijskom dizajnu, te o autorskom pravu - zajedničko je da uvode i posebna žalbena vijeća kojima bi se mogla podnositi žalba protiv odluka Državnog zavoda za zaštitu intelektualnog vlasništva.
U drugo saborsko čitanje Vlada je uputila izmjene Zakona o obrtu, kojima se, uz ostalo, omogućuje fizičkim osobama obavljanje djelatnosti kao domaće radinosti ili sporednog zanimanja, te izmjene Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima.
Tim se izmjenama proširuje mogućnost ulaganja mirovinskih fondova, te regulira pitanje prava na poticaje iz državnog proračuna (do 1250 kuna godišnje) za članove dobrovoljnih mirovinskih fondova, pa bi ulaskom Hrvatske u EU u tom bi pravu bili izjednačeni članovi s prebivalištem u Hrvatskoj s onima koji imaju prebivalište na području EU, a osigurani su u obveznom mirovinskom osiguranju Hrvatske.
Vladinu potporu dobili su projekt financiranja izgradnje i rekonstrukcije putničke izletničke flote malih brodara koji će se u ovoj godini iz proračuna financirati sa 3,5 milijuna kuna, te projekt gradnje školskog broda-jedrenjaka tipa "loger" za koji je u proračunu osigurano četiri milijuna kuna.
Strancima bi ubuduće uvjet da dobiju stalni boravak u Hrvatskoj bio i poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma - predviđa prijedlog novoga zakona o strancima kojega je hrvatska Vlada, uskladivši ga sa smjernicama EU, danas uputila u saborsku proceduru.
Novi zakon uređuje boravak stranaca kao kratkotrajni (do 90 dana), privremeni i stalni boravak, a novina je da se strancima koji imaju četiri godine odobren privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji taj boravak može odobriti bez određene svrhe.
Poslovna dozvola više ne bi istovremeno značila i odobrenje privremenog boravka, već bi se isključivo odnosila na dozvolu rada u Hrvatskoj, i to na način da strančevo poslovanje mora utjecati na poboljšanje poslovnih aktivnosti u Hrvatskoj.
Strani studenti, sezonski i "au pair" radnici te pružatelji usluga ne bi mogli dobiti stalni boravak, koji se strancu može odobriti ako do dana podnošenja zahtjeva ima neprekidno pet godina odobren privremeni boravak (smatra se da je neprekidno boravio ako je u pet godina izbivao višekratno do deset mjeseci ili jednokratno do šest mjeseci).
Zakon obvezuje strance kojima je prestao boravak da napuste Hrvatsku, o njihovu bi eventualnom protjerivanju, osim sudova, odlučivao i MUP, dok se teret dokazivanja zakonitosti boravka prebacuje na stranca.
Za provedbu zakona u idućoj se godini planira izdvojiti oko tri milijuna kuna, a za 2009. i 2010. dodatnih ukupno četiri milijuna.
Vlada je utvrdila i Strategiju migracijske politike za ovu i iduću godinu, kojom se kroz utvrđene mjere želi uravnotežiti useljavanje, ovisno o potrebama priljeva u radno aktivno stanovništvo, određivati mjerila i godišnje kvote za zapošljavanje stranaca u skladu s tržištem rada, poticati useljavanje i povratak hrvatskih iseljenika, itd.
7. U 2007. niža inflacija, stabilizacija vanjskog duga, veći fiskalni deficit
Smanjivanje stope inflacije na 2,7 posto, uz zadržavanje stope gospodarskog rasta na razini od 4,8 posto te stabilizaciju vanjskog duga na 85-86 posto BDP-a, ali i povećanje fiskalnog deficita na 3,5 posto BDP-a, očekivani su makroekonomski pokazatelji za ovu godinu koje su na današnjem "Financijskom doručku" predstavili analitičari Splitske banke.
Prema riječima Ivana Mršića iz Sektora korporativnog bankarstva i tržišta Splitske banke, prognoza niže stope inflacije u ovoj godini u odnosu na 2006. temelji se na očekivanim uvjetima stabiliziranja cijene nafte na svjetskom tržištu na razinu od oko 63 dolara po barelu. U takvim uvjetima, stopa inflacije ove bi godine trebala pasti s prošlogodišnjih 3,2 posto na 2,7 posto.
Stopa gospodarskog rasta pak, očekuju u Splitskoj banci, održat će se na razini prošlogodišnje, dakle ne 4,8 posto, uz nastavak pozitivnih tendencija u realnom sektoru iz druge polovice prošle godine, što je vidljivo i iz podatka o primjerice čak 13 postotnom rastu obujma građevinskih radova na početku 2007.
Ono što će obilježiti godinu, rekao je Mršić, bit će stabilizacija vanjskog duga, koji je 2006. porastao na 29 milijardi eura, na razini od oko 85 do 86 posto BDP-a, koliko iznosi i danas te je pritom istaknuo kako veseli činjenica da država sve više smanjuje svoj udio u vanjskom dugu. Tako je udio države na kraju 2006. godine iznosio 22 posto, poduzeća 33 posto, a banaka 35 posto.
No, u uvjetima nastavka restriktivne monetarne politike u ovoj će se godini nastaviti i smanjivanje udjela banaka, što znači da će poduzeća uskoro postati najzaduženiji sektor u državi, rekao je Mršić.
Ipak, u Splitskoj banci ne očekuju da će se restriktivna monetarna politika tako značajno odraziti i na kreditnu aktivnost s obzirom da prognoziraju vjerojatno nešto nižu ukupnu stopu rasta plasmana u odnosu na 22,9 posto iz prošle godine, ali i zadržavanje udjela stambenih kredita na visokih 30-tak posto.
Mršić je pritom kazao kako prema njihovim analizama treba očekivati da će Švicarska središnja banka u još najmanje dva navrata podizati referentni kamatnjak za 0,20 do 0,25 postotna poena, što će se odraziti na daljnje poskupljenje švicarske valute, no kako u toj banci za sada ne planiraju iz ponude isključiti kredite vezane uz tu valutu.
U ovoj godini u Splitskoj banci očekuju i daljnji rast deficita tekućeg računa platne bilance, i to sa 7,6 na 8,6 posto, ali i povećanje deficita opće države s prošlogodišnjih 3 posto, na 3,5 posto.
Takve prognoze temelje na očekivanju da država ove godine neće biti u stanju provesti planiranu fiskalnu konsolidaciju, što će usprkos očekivano znatno višoj stopi rasta prihoda od lanjskih 7 posto, dovesti i to podjednako značajnog rasta proračunskih rashoda.
8. Svjetska banka odobrila Hrvatskoj tri zajma od ukupno 285,3 milijuna eura
Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je Hrvatskoj tri nova zajma - Drugi programski zajam za prilagodbu (PAL II), zajam za Projekt unutarnjih voda, te zajam za dodatno financiranje projekta Rijeka Gatewey, a ukupan iznos tih zajmova je 285,3 milijuna eura (378,84 milijuna američkih dolara), priopćeno je danas iz Svjetske banke.
U priopćenju nakon jučerašnje sjednice Odbora se navodi da je Banka dovršila Izvješće o napretku Strategije Svjetske banke za pomoć Hrvatskoj (CAS) u kojem se navodi stalna potpora Vladinoj strategiji rasta i reformskoj strategiji za uspješan pristup EU.
Izvješće je dokument u kojem se ocjenjuje relevantnost četverogodišnjeg CAS-a u fiskalnim godinama 2005. do 2008.
Tijekom druge polovice razdoblja CAS-a Banka će, kako se navodi, nastaviti podupirati strategiju rasta i reformi koju provodi hrvatska Vlada radi uspješnog priključenja, integracije i konvergencije Hrvatske s EU.
Tijekom sljedeće dvije godine Banka očekuje da će za Hrvatsku osigurati 612,8 milijuna dolara.
Uz tri spomenuta zajma, do sredine 2008. očekuje se potpora Banke i za dodatne projekte - projekte modernizacije Porezne uprave, Rijeka Gateway II, reforme pravosuđa, održivih zdravstvenih sustava, kontrole onečišćenja u poljoprivredi, kao i projekt upravljanja riječnim slivom rijeke Neretve i Trebišnjice.
Odbor izvršnih direktora Hrvatskoj je odobrio Drugi programski zajam za prilagodbu (PAL) u iznosu od 150 milijuna eura (197,4 milijuna USD).
To je drugi od tri predložena PAL-a, a cilj mu je poduprijeti Vladu u provođenju strukturnih i institucionalnih reformi kako bi se ostvario gospodarski rast i uspješna integracija s EU, što su dva strateška prioriteta ove Vlade.
Zajam će biti isplaćen u tranšama od 100 i 50 milijuna eura, a isplata manje tranše očekuje se krajem ove godine.
Program reformi koje podupire PAL usredotočen je na poboljšanje investicijskog okruženja, jačanje upravljanja u javnoj upravi, povećanje fiskalne održivosti programa po sektorima, te poboljšanje fiskalne održivosti poslovanja HŽ-a.
Ocjenjuje se da je od početka PAL programa, sredinom 2004., Vlada postigla značajan napredak u provedbi reformi unutar definiranih područja, te se kao značajnija poboljšanja navodi prodaja ili sterilizacija državnih dionica u više od 841 tvrtki, uključujući agrokombinate i neke velike gubitaše u metalnoj industriji.
Također se navodi i da je broj zaostalih sudskih predmeta smanjen za 30 posto (sa 1,64 na 1,15 milijuna predmeta), da je fond plaća javnog sektora u BDP-u smanjen za oko jedan postotni bod, da je usvojena strategija reforme socijalnih naknada, te da se omjer između troškova poslovanja i prihoda HŽ-a spustio za više od pedeset postotnih bodova (sa 243 posto krajem 2004. na 190 posto krajem 2006.) čime je omogućeno smanjenje državnih subvencija HŽ-u za 0,7 postotnih bodova BDP-a.
Svjetska banka odobrila je Hrvatskoj i zajam za Projekt unutarnjih voda u iznosu od 100 milijuna eura (133,41 milijun USD), kojim će biti obuhvaćeni slivovi rijeka Save, Drave i Dunava, a treba pomoći u poboljšavanju javne vodoopskrbe za dodatnih 65.000 ljudi, dok bi se pročišćavanje otpadnih voda proširilo na još 31.000 stanovnika.
Treća transakcija koju je odobrio Odbor je Zajam za dodatno financiranje Lučke uprave Rijeka uz jamstvo RH za projekt Rijeka Gateway u iznosu od 35,3 milijuna eura (48 milijuna USD).
Projekt Rijeka Gateway (ukupne vrijednosti od 156,5 milijuna USD) Svjetska banka odobrila je u srpnju 2003., a dodatno se financiranje uz ostalo odnosi i na izmijenjeni način gradnje Zagrebačkog pristaništa.
PAL 2 i zajam za Projekt unutarnjih voda denominirani su u eurima, imaju fiksne kamatne marže i rok otplate od 15 godina, uključujući pet godina počeka, dok zajam za dodatno financiranje za projekt Rijeka Gateway dospijeva nakon 13 godina, uključujući četverogodišnje razdoblje počeka.
9. Statistika
Rast zaposlenosti u travnju 0,6 posto
U travnju ove godine u Hrvatskoj je zabilježen porast broja zaposlenih za 0,6 posto u odnosu na prethodni mjesec.
Tako je u travnju u Hrvatskoj bilo ukupno 1.470.479 zaposlenih, što je za 9.344 osobe više nego u ožujku, privremeni su podaci Državnog zavoda za statistiku.
Pritom je u pravnim osobama u travnju bilo 1.168.765 zaposlenih, što je 0,6 posto ili 7.014 osoba više nego u ožujku.
Statistika po djelatnostima pokazuje da je u pravnim osobama u travnju u odnosu na ožujak u postotku daleko najviše povećan broj zaposlenih u hotelima i restoranima, za 10,5 posto, što pak pokazuje sezonske utjecaje na kretanje zaposlenosti.
U travnju je u obrtu i slobodnim profesijama u Hrvatskoj bilo 260.163 zaposlenih, što je u odnosu na ožujak povećanje za 1 posto ili za 2.667 osoba.
Osiguranih poljoprivrednika je pak bilo 41.551 ili 0,8 manje nego u ožujku.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, krajem travnja ove godine u Hrvatskoj je bilo 278.384 nezaposlenih, što je 4,5 posto ili 13.258 osoba manje nego u ožujku.
Po podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa registrirane nezaposlenosti za travanj iznosi 15,9 posto, što je daljnje smanjenje te stope koja je za ožujak iznosila 16,6 posto, a za veljaču 17 posto.
U ukupnom broju nezaposlenih žena je evidentirano 170.502 ili 61,2 posto, a stopa registrirane nezaposlenosti žena za travanj iznosi 20,5 posto, prema 21,3 posto za ožujak.
Pokrivenost uvoza izvozom 46,4 posto
Hrvatski robnu razmjenu s inozemstvom u prva četiri mjeseca ove godine karakterizira i dalje niža stopa rasta izvoza od uvoza, visok rast deficita i smanjenje pokrivenosti uvoza izvozom na 46,4 posto.
Robni je izvoz, izražen u američkim dolarima, u prva četiri mjeseca iznosio 3,58 milijardi dolara, što je za 16,2 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, dok je uvoz istodobno povećan za 20,2 posto te je iznosio 7,73 milijarde dolara, pokazuju danas objavljeni privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku.
Tako je deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom premašio iznos od 4,1 milijardu dolara, što je pak za 800 milijuna dolara ili za 23,9 posto viši deficit nego u prva četiri prošlogodišnja mjeseca.
Pokrivenost uvoza izvozom smanjena je na 46,4 posto sa 48 posto u prva četriri mjeseca prošle godine.
Vrijednost izvoza je u četriri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani povećana za 500 milijuna dolara, a vrijednost uvoza za 1,3 milijardu USD.
S obzirom na smanjenje tečaja dolara na godišnjoj razini od oko 8 posto, podaci izraženi u kunama daju znatno niže stope rasta.
Robni izvoz, ostvaren u vrijednosti nešto većoj od 20 milijardi kuna, zabilježio je rast 6,8 posto posto, dok je uvoz, u visini od 43,1 milijardu kuna, porastao za 10,5 posto.
Samo u travnju izvezeno je roba za 954,7 milijuna dolara, no istodobno je uvoz iznosio više od 2,1 milijarde dolara, pa je pokrivenost uvoza izvozom u tom mjesecu iznosila niskih 44,7 posto.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16,
Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821