Prema riječima Ivana Mršića iz Sektora korporativnog bankarstva i tržišta Splitske banke, prognoza niže stope inflacije u ovoj godini u odnosu na 2006. temelji se na očekivanim uvjetima stabiliziranja cijene nafte na svjetskom tržištu na razinu od oko 63 dolara po barelu. U takvim uvjetima, stopa inflacije ove bi godine trebala pasti s prošlogodišnjih 3,2 posto na 2,7 posto.
Stopa gospodarskog rasta pak, očekuju u Splitskoj banci, održat će se na razini prošlogodišnje, dakle ne 4,8 posto, uz nastavak pozitivnih tendencija u realnom sektoru iz druge polovice prošle godine, što je vidljivo i iz podatka o primjerice čak 13 postotnom rastu obujma građevinskih radova na početku 2007.
Ono što će obilježiti godinu, rekao je Mršić, bit će stabilizacija vanjskog duga, koji je 2006. porastao na 29 milijardi eura, na razini od oko 85 do 86 posto BDP-a, koliko iznosi i danas te je pritom istaknuo kako veseli činjenica da država sve više smanjuje svoj udio u vanjskom dugu. Tako je udio države na kraju 2006. godine iznosio 22 posto, poduzeća 33 posto, a banaka 35 posto.
No, u uvjetima nastavka restriktivne monetarne politike u ovoj će se godini nastaviti i smanjivanje udjela banaka, što znači da će poduzeća uskoro postati najzaduženiji sektor u državi, rekao je Mršić.
Ipak, u Splitskoj banci ne očekuju da će se restriktivna monetarna politika tako značajno odraziti i na kreditnu aktivnost s obzirom da prognoziraju vjerojatno nešto nižu ukupnu stopu rasta plasmana u odnosu na 22,9 posto iz prošle godine, ali i zadržavanje udjela stambenih kredita na visokih 30-tak posto.
Mršić je pritom kazao kako prema njihovim analizama treba očekivati da će Švicarska središnja banka u još najmanje dva navrata podizati referentni kamatnjak za 0,20 do 0,25 postotna poena, što će se odraziti na daljnje poskupljenje švicarske valute, no kako u toj banci za sada ne planiraju iz ponude isključiti kredite vezane uz tu valutu.
U ovoj godini u Splitskoj banci očekuju i daljnji rast deficita tekućeg računa platne bilance, i to sa 7,6 na 8,6 posto, ali i povećanje deficita opće države s prošlogodišnjih 3 posto, na 3,5 posto.
Takve prognoze temelje na očekivanju da država ove godine neće biti u stanju provesti planiranu fiskalnu konsolidaciju, što će usprkos očekivano znatno višoj stopi rasta prihoda od lanjskih 7 posto, dovesti i to podjednako značajnog rasta proračunskih rashoda.