Uvodni tekst o onomastičaru Petru Šimunoviću (Dračevica na Braču, 1933.) napisala je jezikoslovka Dunja Brozović Rončević, koja je i uredila knjigu (578 str.) u kojoj je objavljena i bibliografija Šimunovićevih radova te više od 40 onomastičkih tekstova domaćih i inozemnih jezikoslovaca.
Iako je Petar Šimunović neprijeporno najcjenjeniji hrvatski onomastičar, a u svijetu poznat i priznat kao "metafora" hrvatskoga imenoslovlja, kako ističe Brozović Rončević, njegovi se znanstveni interesi nikako ne ograničuju samo na hrvatsko i slavensko imenoslovlje, već u mnogim radovima obrađuje dijalektološke i jezičnopovijesne teme.
"Hrvatska je onomastika utemeljena u prvoj polovici XX. stoljeća, u prvome redu djelima Petra Skoka te je u to doba bila ravnopravno postavljena uz bok europske onomastičke znanosti", podsjeća Brozović Rončević, dodajući kako je Petar Šimunović nastavio onomastička istraživanja na Skokovim zasadama te ih pritom i znatno unaprijedio u skladu sa suvremenim jezičnim dostignućima.
Osobitu je pozornost, kako dodaje, posvećivao dijalektološkim istraživanjima na terenu, godinama je obilazio i najzabitnija hrvatska naselja sustavno skupljajući onomastičku i dijalektološku građu.
"Uviđajući da hrvatski toponimi kao najstariji spomenici naše jezične, ali i političke prošlosti nestaju pred naletima stalnih migracija i ubrzane urbanizacije, nastojao je zaboravu istrgnuti, popisati i objasniti što veći broj imena", napominje Brozović Rončević.
Šimunovićeva knjiga "Toponimija otoka Brača" (1972.), što je bila tema njegove doktorske disertacije, a kasnije objavljena pod naslovom "Bračka toponimija" (2004.) kao prva knjiga njegovih desetsveščanih sabranih djela u izdanju Golden marketinga - Tehničke knjige, i danas predstavlja u slavenskoj onomastici uzorno djelo koje je mnogim onomastičarima poslužilo kao metodološki priručnik.
Šimunovićev opus obuhvaća više od 400 jedinica. Kao autor ili suautor objavio je više od dvadeset knjiga i monografija. Lanjske godine poseban odjek u javnosti imao je Šimunovićev "Rječnik bračkih čakavskih govora" i treće izdanje "Hrvatskih prezimena".