Financijska tržišta hladno su reagirala na kineske poteze objavljene u petak o podizanju kamatnih stopa te proširivanju raspona u kojem tečaj juana može fluktuirati. Naime, rekordne razine cijena na globalnim tržištima dionica potiču apetit ulagača za rizikom, te kupovinu valuta s višim prinosima poput eura a prodaju onih s niskim prinosima poput jena i švicarskog franka.
U takvim uvjetima euro je dosegnuo dosad najviši tečaj prema jenu od 163,94. Dotaknuo je i povijesno najvišu razinu prema švicarskom franku od 1,6614 franaka. Istodobno, američka valuta ojačala je 0,2 posto prema jenu, na 121,3 jena. Euro se nije značajnije mijenjao prema dolaru, te stoji 1,35 dolara.
Kanadski dolar ostvario je najveći uzlet, ojačavši 0,4 posto prema američkoj valuti na najvišu razinu u zadnjih gotovo 30 godina, kako zbog snažnih gospodarskih pokazatelja ulagači očekuju rast kamatnih stopa u to zemlji. Američki dolar tako stoji 1,0836 kanadskih.
Ministri financija skupine G7 sa svog sastanka protekloga vikenda u Njemačkoj izdali su priopćenje u kojem su pozdravili snažan globalni gospodarski rast ne spomenuvši ni jednom riječju tečajeve valuta. Kazali su kasnije da o tome nisu niti raspravljali.
Pozornost deviznih ulagača usmjerena je predstojećem sastanku američkog ministra financija Henryja Paulsona i kineskog zamjenika premijera Wu Yija, planiranog za utorak i srijedu u Washingtonu, na kojem će raspravljati o trgovinskim vezama uključujući i vrijednost juana, valute za koju američka vlada tvrdi da je uvelike podcijenjena te daje kineskim proizvođačima nepoštenu prednost na globalnom tržištu.
Pozornost im je privukao i potez Kuvajta, koji je odbacio fiksiranje svoje valute za dolar, te umjesto toga usvojio košaricu valuta. To je skrenulo pozornost tržišta na budućnost monetarne unije u Zaljevu. Zaljevske zemlje akumuliraju goleme količine deviznih rezervi zahvaljujući skupoj nafti te ih planiraju diversificirati.