Izrael je od Jordana preoteo i pripojio istočni, arapski dio Jeruzalema tijekom izraelsko-arapskog rata u lipnju 1967. Potom je, temeljnim zakonom koji je Knesset usvojio 30. srpnja 1980., proglasio cijeli grad svojim "vječnom i nedjeljivom prijestolnicom".
No međunarodna zajednica nikad nije priznala pripajanje istočnog dijela grada Izraelu, pa je na jednostranu odluku izraelskog parlamenta odgovorila rezolucijom 478 Vijeća sigurnosti već u kolovozu 1980., nakon koje su veleposlanstva 13 zemalja iz Jeruzalema preselila u Tel Aviv. Veleposlanstva su u Tel Avivu ostala do danas, iako je Jeruzalem sjedište izraelske vlade.
Međunarodna zajednica zahtijeva da se status Svetog grada dogovori pregovorima s Palestincima, koji od istočnog dijela žele napraviti glavni grad buduće palestinske države.
I EU i SAD su preko svojih veleposlanika u Izraelu najavili kako neće nazočiti ni svečanoj plenarnoj sjednici Knesseta u ponedjeljak ni službenim svečanostima "Dana Jeruzalema" u srijedu.
Europske zemlje ponovile su svoje stajalište da bi Jeruzalem morao biti "glavni grad dviju država", a Amerikanci su izostanak veleposlanika Richarda Jonesa i bilo kojeg drugog svojeg predstavnika objasnili dugogodišnjom politikom izbjegavanja svečanosti za "Dan Jeruzalema".
Internetski portal Ynet news citirao je izjavu neimenovanog izvora iz njemačkog veleposlanstva koji je rekao da njegova zemlja smatra da bi "budućnost Jeruzalema morala biti dijelom pregovora između Izraela i Palestinaca".
"Naše stajalište nije novo. Njemačka je dužna držati ga se, u skladu s ostalim zemljama i ne može sudjelovati u bilo kakvom službenom događaju, jer bi se to moglo protumačiti kao da prihvaćamo ove granice Jeruzalema", rekao je taj izvor.
"Razočarani smo i nesretni zbog toga što su neke zemlje odlučile ne sudjelovati u svečanostima. Ujedinjeni Jeruzalem je glavni grad Izraela", rekao je glasnogovornik izraelskog ministarstva vanjskih poslova Mark Regev.
A njegova je nadređena, ministrica vanjskih poslova Tzipi Livni, bila puno oštrija, izjavivši kako je "nemoguće prekinuti povezanost Izraela i cijelog židovskog naroda s Jeruzalemom, jer to ne ovisi o međunarodnoj zajednici".
Premijer Ehud Olmert, koji je nekad bio gradonačelnik Jeruzalema, rekao je kako se Izrael nada da će njegova suverenost nad cijelim gradom biti prihvaćena, uz dužnu pažnju koja se mora posvetiti činjenici da je to sveti grad kršćana, židova i muslimana.
"Ovih 40 godina su tek početak... Vjerujem, nadam se i molim da nastavimo zajednički raditi na jačanju Jeruzalema, ako bismo mu pomaknuli granice", izjavio je Olmert u nedjelju na svečanosti kod najvećeg židovskog svetišta Zida plača.
No neki su izraelski zastupnici kritizirali odluku o zvanju stranih diplomata, zato što je bilo jasno da će oni odbiti, pišu neki izraelski mediji.
S druge strane, palestinski ministar informiranja Mustafa Barghoti je pozdravio odluke zemalja koje su svojom nazočnošću odbile uveličati svečanost koja, kako je rekao, "krši međunarodno pravo".
U Jeruzalemu se vodi i demografska "bitka", jer je Izrael u istočnom dijelu sagradio 12 četvrti i tamo nastanio 200 tisuća židova, ali nije uspio ostvariti "pobjedu", jer se palestinsko stanovništvo povećalo za 257 posto od 1967., sa 68 tisuća stanovnika na 245 tisuća, dok je Izraelaca 475 tisuća.
Demografski pokazatelji naznačuju da će do 2020. udio palestinskog stanovništva porasti do ukupno 40 posto, a židovskog se smanjiti na 60 posto svih stanovnika grada.