Prema UNDP-ovu izvješću, Hrvatska se još uvijek previše oslanja na institucionalizaciju pojedinih skupina, među ostalim, djece s invaliditetom i odraslih s intelektualnim i fizičkim teškoćama, što pojačava izoliranost od obitelji i mreže socijalne skrbi te povećava ovisnost o drugima, stoji u priopćenju hrvatskog ureda.
Ističu da bi se razvijanjem postojeće mreže usluga socijalne pomoći i skrbi, osobito na razini lokalnih zajednica, povećalo uključenost ranjivih skupina te ih osposobilo za mnogo veće sudjelovanje u društvenom i gospodarskom životu.
Važnim korakom za to smatraju mobilizaciju niza različitih sudionika u pružanju usluga i partnerstvo između državnih tijela, tijela regionalne i lokalne uprave, nevladinih udruga i privatnog sektora.
Mreže podrške obiteljima kroz prijevoz, osobne asistente, povremene oblike skrbi za dijete i pomoć u kući u Hrvatskoj se tek razvijaju, a brojni problemi socijalne isključenosti osoba s tjelesnim invaliditetom u Hrvatskoj posljedica su nedovoljne i neodgovarajuće zastupljenosti u procesima donošenja odluka, naglašava se u priopćenju. Ipak, značajan dio te socijalne skupine ne osjeća se isključenima zbog podrške obitelji i prijatelja, dodaje se.
U Hrvatskoj je 9,68 posto osoba s invaliditetom, odnosno skoro 430 tisuća osoba - 42,74 posto žena i 57,26 posto muškaraca.
"Društvo ima odgovornost prema osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima. U povodu Međunarodnog dana obitelji posvetimo se omogućavanju obitelji, najosnovnijoj jedinici društva, da ispuni svoju ulogu osiguravajući da osobe s invaliditetom uživaju potpuna ljudska prava i dignitet, te da dožive puni procvat kao pojedinci", stoji u ovogodišnoj poruci glavnog tajnika UN-a.