Puhovski je, naime, odlučio ne kandidirati se ponovno za predsjednika HHO-a kojega bi, kako je najavljeno, danas u 18 sati trebalo birati 29 članova plenarnog skupa Udruge.
Osvrčući se na svoj rad u hrvatskom ogranku vodeće svjetske udruge za zaštitu ljudskih prava Puhovski ističe da je značajan pomak na tom polju zabilježen u odnosu na devedesete godine prošlog stoljeća. "No, najvažnija promjena je u tome što se od 2004. stvari više nisu mogle vratiti unazad", kazao je Puhovski u razgovoru za Hinu.
"Kršenje ljudskih prava u naravi je svake vlasti ali se sada svi moraju ponašati prema obrascima koji su neupitno prihvaćeni", smatra predsjednik HHO-a.
Normalizacija situacije u zaštiti ljudskih prava vidljiva je i po tome što se građani sve više žale na socijalne probleme, a ne etnički motivirane.
"Kada se situacija usporedi s ostalim europskim državama možemo zaključiti da je došlo do normalizacije koja se, iako frustrirajuće polako, događa od 1996."
Dodaje da se povrede koje se tiču etnički motiviranih djela protiv ljudskih prava sve više odnose na Rome, a manje na Srbe.
Ipak, specifičnost u odnosu na druge europske države je da se u Hrvatskoj znatno češće prosvjeduje protiv socijalnih službi nego policije. "To ne znači da je policija idealna, iako se stvari u njoj dobro razvijaju nego da imamo dosta velike probleme s radom socijalnih službi", ističe Puhovski.
Zadovoljan svojim postignućima, a posebno održavanjem dobrih odnosa sa suradnicima unutar Odbora, Puhovski kaže da je nakon gotovo sedmogodišnjeg mandata nezadovoljan što su uspjeli riješiti probleme tek oko 20 posto građana koji su im se obratili za pomoć.
Na pitanje s kojim bi se problemima i poslovima mogao susresti njegov nasljednik, Puhovski je kazao da se takvo što ne može planirati, jer je glavni posao udruge za zaštitu ljudskih prava reakcija na situacije koje im prijave građani.
"Naš posao ovisi o nekome tko krši ljudska prava pa mi moramo reagirati i nikada ne možemo sa sigurnošću znati čime ćemo se u budućem razdoblju baviti".
Ipak, sudeći prema trendovima, Puhovski nagađa kako bi najveći problemi mogli biti sa sustavom socijalne skrbi.
Sa stajališta Odbora novom bi vodstvu problem, dodaje, mogla biti i financijska situacija. "Inozemnih donacija više praktični nema, jer se smatra da u Hrvatsku kao državu na pragu Europske unije više ne treba puno ulagati kada je u pitanju zaštita ljudskih prava, a domaći izvori su relativno oskudni i ovise o nizu financijskih, ali i svjetonazorskih ograda", kaže Puhovski.
Smatra da bi jedini član HHO-a koji je do sada najavio kandidaturu, Daniel Ivin, ako bude izabran, i na tom polju mogao biti uspješan.
"No, to je važno samo kao uvjet za djelovanje HHO-a na zaštiti ljudskih prava. Imamo urede u Vukovaru, Osijeku, Karlovcu, Kninu, Splitu i Dubrovniku te središnjicu u Zagrebu s petnaestak zaposlenih. To je pogon koji treba održavati da bi mogli efikasno reagirati na povrede ljudskih prava, kojih će sigurno biti i ubuduće".
Puhovski naglašava da će i nakon predsjedničkog mandata ostati član HHO-a, ali da većinu vremena želi posvetiti sveučilišnoj karijeri.