Iako udomiteljstvo, kao oblik socijalne skrbi o djeci i odraslima izvan institucija, kod nas ima stogodišnju tradiciju, sda je prvi put izrađen zakon koji posebno regulira samo to područje, a trebao bi se primjenjivati od 1. listopada.
Zakon propisuje da udomitelji na dan podnošenja zahtjeva za udomljavanje djeteta ne smiju biti stariji od 55 godina, osim kod srodničke obitelji, i moraju imati završenu srednju školu.
"Time se želi dobiti poticajnija obitelj za školovanje djece jer je sadašnja obrazovna struktura udomitelja dosta loša", rekao je Hini ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić.
Radi kvalitetnije skrbi za djecu jedna obitelj moći će udomiti najviše troje djece (dosad je mogla pet), a propisano je i da obitelj udomitelja mora imati vlastite prihode koji moraju biti za 20 posto veći od iznosa visine stalne pomoći utvrđene Zakonom o socijalnoj skrbi, što pojedinačno u svakoj potencijalnoj obitelji udomitelja izračunavaju djelatnici Centra za socijalnu skrb.
"Ograničenje prema prihodima uvodimo jer ne želimo da udomitelji rješavaju svoj socijalni problem preko korisnika", ističe Ljubičić.
Na udomitelje koji već imaju licencu neće se odnositi novi uvjeti, napomenuo je ministar.
Bitna je novost za udomitelje da će uz dosadašnju opskrbninu za dijete, koja kao i dosad iznosi između 1.440 kuna i 1.920 kuna, ovisno o dobi i zdravstvenom stanju djeteta, po prvi puta dobiti naknadu za svoj rad.
Predviđena naknada za udomitelja koji skrbi o jednom djetetu iznosit će sto posto trenutne proračunske osnovice za socijalna davanja, odnosno 400 kuna mjesečno.
Za dvoje djece udomitelj će dobivati 180 posto osnovice ili 720 kuna, te 240 posto osnovice ili 960 kuna za troje djece.
Te su naknade u udruzi udomitelja za djecu varaždinske županije "Zipka" ocijenili preniskima, navodeći da "one dovoljno govore koliko se cijeni njihova svakodnevna skrb o djeci".
Izjavu ministra na jučerašnjoj sjednici Vlade kako "ne žele da udomitelji preko korisnika rješavaju svoja socijalna pitanja" ocijenili su uvredljivom, jer se iz nje iščitava da su udomitelji i sami socijalni slučajevi te da će "brinući se o djeci i starijima uz nisku naknadu priskrbiti sebi ogromnu materijalnu korist".
U Savezu udomitelja djece i starijih osoba u RH, koja okuplja 20 udruga udomitelja, pozdravljaju uvođenje posebnih naknada za udomitelje, ali podsjećaju kako bi se te naknade trebale vezati za minimalnu plaću u državi, a ne za socijalnu osnovicu.
"Protivimo se i smanjenju broja starijih osoba na tri po udomitelju jer su mnoge obitelji uzaludno uložile novac u opremanje većih prostora za smještaj, prema ranijim pravilnicima", napomenuo je predsjednik Saveza Ivan Peti.
Ministar Ljubičić pak ističe da je uvođenje osobne naknade za udomitelje, koliko god bilo pritužbi da je preniska, ipak poticajno i u skladu s mogućnostima države, te da je to tek prvi korak ka priznavanju udomitelja kao profesionalne djelatnosti.
Osim na visinu financijske pomoći, udomitelji su se najčešće tužili na nedostatak stručne potpore u svakodnevnim problemima s kojima se susreću u odgoju djece.
Novi im zakon izlazi ususret ustrojavanjem županijskih stručnih timova podrške i zapošljavanjem stručnjaka u centrima za socijalnu skrb koji će se baviti samo udomiteljstvom.
U Hrvatskoj je prošle godine bilo 19.681 korisnika prava na skrb izvan vlastite obitelji, od čega je 13.804 bilo smješteno u domove socijalne skrbi, a 5.877 u udomiteljske obitelji.