U obavljanju svoje djelatnosti članice ovog udruženja, prema riječima direktora Gorana Šredla i predsjednika Nadzornog odbora GIU PROMINSA Predraga Mikulčića, 'dotiču' se niza zakona - o rudarstvu, vodama, šumama, poljoprivrednom zemljištu, prostornom uređenju, zaštiti okoliša i dr., koji međusobno najčešće nisu usklađeni, jednako kao i državne institucije nadležne za svaki od tih sektora posebno.
Primjerice, za početak istraživanja ili eksploatacije nekog zemljišta tvrtke moraju održati javnu raspravu za odobravanje istražnog prostora, zatim još jednu za odobrenje eksploatacijskog polja, a zatim i po treći put potpuno jednake podatke dostaviti i nadležnom državnom tijelu za izdavanje lokacijske dozvole.
Ujedno, rok na koji se dobiva tzv. "rudarska koncesija" nije usklađen s kratkim rokom prava služnosti nad zemljištem na kojem se eksploatira, koje najduže može trajati 5 godine, zbog čega se npr. događa da kamenolomi posluju protuzakonito, čekajući i po 18 mjeseci da ponovno dobiju pravo služnosti.
Prema Mikulčićevim riječima to tvrtkama onemogućava dugoročno planiranje poslovanja, jer je 5 godina u ovoj djelatnosti vrlo kratak rok, a u praksi to znači i da tvrtka ima pravo na ono što je ispod zemlje, ali ne i na zemlju pod kojom vrši istraživanje ili iskop.
Stoga u GIU PROMINS-u drže da bi Nacionalnom strategijom gospodarenja mineralnim sirovinama, čija je izrada u tijeku, a kasnije i na njoj temeljenim novim zakonom o rudarstvu trebalo odrediti da se nakon dobivanja koncesije za eksploatacijsko polje automatski omogući početak rada, odnosno da ishođenje lokacijske dozvole postane tehničko pitanje.
Način za to je da spomenuti Ured za rudarstvo postane "one stop shop", u kojem će se ishodovati svi nužni dokumenti. Ujedno traže da se u okviru te Uprave omogući i odobravanje gospodarenja tehničkim kamenom, ciglom, glinom, šljunkom i pijeskom, za koje su danas nadležne županijske uprave, koje "nisu dovoljno stručno osposobljene za taj posao", zbog čega se često i otvara previše kamenoloma.
Uz to je povezana i neusklađenost realnog stanja terena s podacima u zemljišnim knjigama, koji su temelj za izračun naknade za pravo služnosti, koje se kreće od 4 do 6 kuna po četvornom metru, i to neovisno o tome gdje se nalazi i koje je kvalitete.