Ovom izložbom započinje suradnja zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt i Poglavarstva grada Splita, rekla je članica Poglavarstva zadužena za kulturu Tamara Visković otvarajući izložbu u nazočnosti gradonačelnika Zvonimira Puljića, župana Ante Sanadera i brojnih kulturnih i javnih djelatnika grada, te samoga autora Zlatana Vrkljana.
Ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt Miroslav Gašparović je rekao da je Zlatan Vrkljan jedna od najautentičnijih pojava u hrvatskom slikarstvu kraja 20. i početka 21. stoljeća. Pažnju likovne kritike Vrkljan je privukao već svojim prvim javnim istupom, izložbom u Galeriji Vladimir Nazor 1978., rekao je.
Nakon 20 i više godina Vrkljanovo slikarstvo definitivno skida krinku i počinje se otvoreno baviti samim sobom. Od 1987. do izložbe u Modernoj galeriji 1990. Vrkljan je u jednoj crnoj fazi i bavi se, uvjetno rečeno, razorenim čovjekom, kazao je Gašparović, dodajući da je to bila i umjetnikova anticipacija ratnih strahota 90-ih. Napustivši svijet crnih slika, Vrkljan se okreće slikarskom pozitivizmu i bjelini i upravo je ova izložba iz te njegove zadnje faze, u kojoj se autor zatvara i njegovo slikarstvo postaje hermetično, kazao je uz ostalo Gašparović.
U Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu izložba Vrkljanovih slika bila je otvorena krajem prošle godine.