ZAPREŠIĆ - Hrvatska Vlada ostaje pri svojoj odluci da sudjeluje u sufinanciranju najma zagrebačke Arene, ako se bude gradila po modelu javno-privatnog partnerstva, ili kroz pomoć u rekonstrukciji Doma sportova, izjavio je premijer Ivo Sanader. "Mi ćemo ostati pri našoj odluci da pomognemo svim gradovima, njih šest, u kojima će se odigrati Svjetsko prvenstvo u rukometu za dvije godine", rekao je Sanader nakon jučerašnje sjednice Vlade u Zaprešiću. Dodao je da Vlada, u slučaju gradnje zagrebačke Arene, neće ulaziti u rasprave oko komunalne infrastrukture, "rotora, šoping centra i slično". "To nije naš posao, to je posao Grada Zagreba", kazao je Sanader, podsjetivši da je u razgovorima sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem dogovoreno da Vlada pomogne ako se gradnja Arene realizira javno-privatnim partnerstvom. Podsjetio je i da bi Vlada u tom slučaju za najam Arene godišnje davala oko 3,5 milijuna eura, na 25 godina. Premijer Sanader je najavio da će Vlada, ako ne dođe do tog projekta, podržati drugi, alternativni projekt, a to je, kaže, rekonstrukcija Doma sportova.
ZAPREŠIĆ - Hrvatska Vlada jučer je na sjednici u Zaprešiću podržala niz projekata vezanih uz razvoj Zagrebačke županije, pojedinih općina i gradova. Vlada je tako dala potporu projektima cestovne infrastrukture, a ministar financija Ivan Šuker izrazio je zadovoljstvo što je Zagrebačka županija donijela izmjene prostornog plana što je važno i za projekt velikogoričke obilaznice i za autocestu Zagreb-Sisak. Potporu Vlade dobio je i projekt vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda na području Bistre, za što će se u razdoblju do 2011. osigurati 89 milijuna kuna. Grad Zaprešić će, pak, od Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) dobiti nekretnine ukupne vrijednosti oko devet milijuna kuna za izgradnju sportskih terena i potrebe vatrogasne postrojbe. Vlada je podržala i niz projekata vezanih za izgradnju i proširenje poduzetničkih ili radnih zona, od Ivanić Grada i Velike Gorice do općine Rugvica. Potporu su dobili i projekti izgradnje i dogradnje niza škola, prenamjena domova HV-a u Dugom Selu (za smještaj Pučkog otvorenog učilišta i knjižnice) i u Jastrebarskom (za smještaj Glazbene škole i drugih kulturnih djelatnosti).
SPLIT - Hrvatska udruga sindikata (HUS) pozvala je radnike i građane Splita da se 6. svibnja pridruže obilježavanju 16. obljetnice javnog prosvjeda ispred zgrade Banovine, gdje je bilo smješteno zapovjedništvo vojno-pomorske oblasti JNA. "Toga 6. svibnja 1991. Split je iskazao svoje državotvorno htijenje i na tom povijesnom prosvjedu kazao JNA da odlazi iz Hrvatske", podsjetio je jučer voditelj Županijskog ureda HUS-a u Splitu Jozo Marić. Sjećanje na taj povijesni dan kada su se splitskim radnicima pridružile tisuće građana obilježit će se 6. svibnja ispred zgrade Banovine u 12 sati. To će biti prilika i za prisjećanje na višednevnu blokadu Kijeva, koje je ostalo bez vode, hrane i medicinske pomoći, ali i, kako je istaknuto, na masakr hrvatskih policajaca u Borovu Selu, kojeg su srpski teroristi počinili četiri dana prije (2. svibnja 1991.). Više desetaka tisuća Splićana prosvjedovalo je 6. svibnja 1991. ispred zgrade Banovine tražeći odlazak JNA iz Hrvatske.
ZAGREB - Pomoćnik ministra za međunarodnu suradnju Radovan Fuchs u ime Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, potpisao je jučer u Istanbulu, drugi "Memorandum o suglasnosti između ministara obrazovanja, znanosti i istraživanja u jugoistočnoj Europi", priopćeno je iz Ministarstva. Memorandum je potpisan u nazočnosti predstavnika Europske komisije, Pakta o stabilnosti, Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i Vijeća Europe tijekom održavanja 22. ministarske konferencije Vijeća Europe, pod nazivom "Izgradnja humanije i inkluzivnije Europe". Potpisani Memorandum predviđa suradnju u području obrazovanja, ali i u području istraživanja, a nastavak je Memoranduma iz Nikozije potpisanog 2003., koji je bio temeljni dokument za osnivanje Agencije za obrazovno-reformske inicijative u jugoistočnoj Europi (ERI SEE) sa sjedištem u Zagrebu. Svi nazočni ministri i predstavnici međunarodnih organizacija pohvalili su rad hrvatske Vlade istaknuvši kako je Hrvatska ključni čimbenik u prijenosu europskih obrazovnih standarda u zemlje jugoistočne Europe. Pohvalili su također uspješne promjene u svim dijelovima hrvatskog obrazovnog sustava.
ZAGREB - Od sredine do konca travnja građanima je, po godišnjim prijavama poreza na dohodak, vraćeno 260,36 milijuna kuna kuna, što je čak 68,2 posto ili 105,5 milijuna kuna više nego li na zadnji dan travnja prošle godine, podatci su Ministarstva financija. Prvi povrati poreza na dohodak krenuli su sredinom travnja, a iz Ministarstva ističu kako je ove godine nešto ranije počela obrada poreznih prijava, kao i povrati poreza građanima. Porezna Uprava ukupno je zaprimila 950.388 prijava poreza na dohodak za 2006. godinu, što je gotovo 28.000 više prijava nego prošle godine. Od ukupnog broja zaprimljenih poreznih prijava, poreznici su do konca travnja obradili njih 22,6 posto ili 215.314 prijava. Približan tom prosjeku je i broj obrađenih prijava u Zagrebu u kojemu je uobičajeno i zaprimljeno najviše prijava - 243.552, od čega je do sada obrađeno nešto više od 21 posto ili oko 51.500 prijava. Povrati poreza nastavljaju se dalje sukladno uobičajenoj dinamici, navode u Ministarstvu financija te procjenjuju da će građanima biti vraćeno oko 1,4 milijardi kuna preplaćenog poreza na dohodak, što je otprilike na prošlogodišnjoj razini.
ZAGREB - Zagrebački Ekonomski institut procjenjuje da će se u ovoj godini u Hrvatskoj ostvarili rast BDP-a od 4,7 posto, uz daljnji rast investicija i osobne potrošnje, brži rast izvoza od uvoza te blago povećanje državne potrošnje, a očekuju razmjerno nisku inflaciju, u prosjeku 2,5 posto. Glavni se pak gospodarski rizici u ovoj godini odnose na moguće usporavanje provedbe strukturnih reformi i donošenje populističkih mjera u izbornoj godini, te neizvjestan učinak mjera za sprječavanje rasta kredita i vanjskog duga, navodi se u priopćenju u povodu objavljivanja novog broja publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly. Publikacija sadrži ocjene i prognoze Ekonomskog instituta o gospodarskim kretanjima u 2006. i 2007.. Hrvatsko je gospodarstvo u 2006. zabilježilo rast od 4,8 posto, prvenstveno kao rezultat značajnog porasta investicija te umjerenog povećanja osobne i državne potrošnje. Povoljna kretanja u prošloj godini ogledaju se i u padu nezaposlenosti, usporavanju inflacije, te poboljšanju fiskalne pozicije. Istodobno, upozorava se, pogoršanje vanjskotrgovinske bilance, daljnji rast vanjskog duga i snažna kreditna aktivnost dovode u pitanje održivost ostvarene dinamike gospodarskog rasta. Fiskalna kretanja u prošloj godine upućuju na nastavak konsolidacije javnih financija uz ostvarivanje predviđenog deficita od 3 posto BDP-a.
ZAGREB - Sindikalna košarica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) pokazuje da su minimalni životni troškovi četveročlane obitelji u travnju iznosili 5.733 kune, što je za 49 kuna ili 0,86 posto više nego u ožujku. Prosječna neto plaća u veljači iznosila je 4.560 kuna, čime se moglo pokriti 79,54 posto životnih troškova. Najskuplja sindikalna košarica bila je na području jugozapadne Hrvatske - u Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj i Istarskoj županiji (6.148,5 kuna), a najjeftinija u Slavoniji i Baranji, na području Osječko-baranjske, Brodsko-posavske, Virovitičko-podravske, Vukovarsko-srijemske i Požeško-slavonske županije (5.557 kuna). SSSH-ova košarica sadrži minimalne mjesečne izdatke za prehranu, stanovanje, prijevoz, higijenu, odijevanje, obrazovanje i kulturu.
ŽUPANJA - Grad Županja ovogodišnji je domaćin Festivala glumca koji će se, osim u Županji, od 12. do 21. svibnja održavati i u Vinkovcima, Vukovaru, Iloku te Otoku. Na Festivalu će biti izvedeno 18 predstava koje je od 43 prijavljene odabrala ovogodišnja izbornica Festivala glumca Helena Buljan, najavio je jučer Organizacijski odbor. "Po broju predstava, ali i kvalitetom, Festival glumca svrstao se po značaju odmah iza Nagrade hrvatskog glumišta za koju se kandidira više od polovice predstava s ovog festivala", izvijestila je tajnica Hrvatskog društva dramskih umjetnika i izvršna producentica Festivala Marija Filipović. Festival će otvoriti zagrebačko Satiričko kazalište Kerempuh s predstavom "Bitange i princeze" Gorana Kulenovića. Domaćini Festivala su doajeni hrvatskog kazališta Zvonimir Torjanac i Vanja Drach. Najboljoj predstavi te glumcu i glumici bit će dodijeljena nagrada "Fabijan Šovagović", a najboljem mladom glumcu i glumici pripast će nagrada "Ivo Fici". O nagradama će odlučivati Ocjenjivački sud u sastavu Nada Subotić, Otokar Levaj i Filip Radoš. Bit će dodijeljena i nagrada "Fabijan Šovagović" za najbolje likovno rješenje kazališnog plakata koju trijenalno dodjeljuje poseban Ocjenjivački sud, a čine ga likovni stručnjaci.
ROVINJ - Književna manifestacija, 12. Dani Antuna Šoljana, otvoreni su sinoć u Pučkom otvorenom učilištu u Rovinju, koje je, uz Društvo hrvatskih književnika (DHK) organizator te manifestacije. Uvod u 12. Šoljanove dane bile su dodjele nagrada učenicima u dvije kategorije i to: za najbolji učenički ogled Istarske županije na temu "Moja dva jezika" i nagrade studentima za najbolje prepjeve Šoljanove poezije. Središnji dio 12. Dana Antuna Šoljana bit će današnji književno-znanstveni kolokvij pod nazivom "Antun Šoljan kao antologičar". Ugledni hrvatski pisci, povjesničari književnosti, teoretičari, kritičari i antologičari govorit će o prvim hrvatskim pjesničkim zbornicima te antologijama koje su sastavljene od kraja 19. te tijekom 20. stoljeća. Također će dva izlaganja biti posvećena Antunu Šoljanu kao antologičaru hrvatske poezije. U programu 12. Šoljanovih dana je i obilježavanje 40 godina pjesničkog rada Jakše Fiamenga, u čiju će čast biti održana glazbeno-poetska večer. Šoljanovi dani održavaju se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, Istarske županije i grada Rovinja.
NJIVICE - Arheološki nalaz rustikalne rimske vile iz 2. stoljeća u Njivicama na Krku, kojim se poznata povijest Njivica kao naselja pomiče unatrag za više stoljeća predstavljen je jučer javnosti. Rimska vila otkrivena je prije nekoliko dana na prostoru neposredno uz more koji je kupio investitor iz Mađarske za izgradnju ugostiteljskih i turističkih objekata. Goran Skelac iz tvrtke "Geoarheo", koja je obavila arhološko istraživanje, rekao je kako je riječ o luksuznoj vili, a sastojala se od stambenog dijela i gospodarskih objekata, ukupne površine oko 2000 četvornih metara. Pronađeni su ostatci staklenih predmeta, novca i nakita, a dio svijećnjaka s urezanom menorom, židovskim sedmokrakim svijećnjakom, dio vage i bakreni utezi navode arheologe na zaključak da se u toj vili trgovalo. Načelnik općine Omišalj, na čijem je prostoru nalazište, Tomo Sparožić rekao je da su mađarski investitori kupili zemljište prije nekoliko godina, ali je odmah, zbog naznaka da se tu nalaze arheološki ostaci, pokrenuto istraživanje za koje je angažirana tvrtka "Geoarheo". Dodao je da će investitor moći planirati i početi gradnju tek kada hrvatski arheolozi i konzervatori završe s istraživanjem i konzerviraju nalaze te predlože smjernice korištenja ovog nalaza, a što će biti uvršteno u prostornu dokumentaciju.