Takve zakone mnoge države danas opravdavaju strahom od terorističkih prijetnji.
U izvješću o pristupu na informaciju i na zaštitu izvora, koje je objavljeno na Međunarodni dan slobode tiska, OESS piše da je "težnja prema otvaranju pozitivna", ali "da pretjerana tajnovitost ustrajava u brojnim područjima".
"Pojedini zakoni o pristupu na informaciju nisu djelotvorni. Mnogi zakoni o državnim tajnama čuvaju strukture i mentalitet Hladnoga rata", a to se danas opravdava pojačanim strahovanjem za sigurnost, piše Miklos Haraszti, predstavnik za slobodu medija pri OESS-u.
U izvješću objavljenom u srijedu u Bruxellesu OESS napominje da se uvijek ne poštuju zakoni o pravu na pristup informaciji za širu javnost i medije te da je "otvaranje nazadovalo zbog unutarnjih otpora i vanjskih čimbenika kao što je rat protiv terorizma" nakon atentata 11. rujna 2001.
Izvješće osuđuje činjenicu što se zakoni o državnoj tajni "često koriste kako bi se prikrile informacije koje nisu povezane s nacionalnom sigurnošću" i da su se ti zakoni zadnjih godina koristili protiv novinara koji su objavili informacije s oznakom "najstroža tajna".
OESS objavljuje popis preporuka za poboljšanje stanja koje može "potkopati povjerenje javnosti i potaknuti jačanje teorije zavjera".