Vladajuća stranka zatražila je da se izbori održe 24. lipnja.
AK se na takav korak odlučila nakon što je Ustavni sud u utorak poništio prvi krug izbora novog predsjednika države koji je oporba bojkotirala nezadovoljna Abdullahom Gulom, kojega drži suviše proislamskim kandidatom.
Sud je presudio da kvorum za izbor predsjednika zahtijeva glasove 367 zastupnika ili dvije trećine od ukupnog broja u parlamentu. Samo je 361 zastupnik glasao u petak.
Oporbene stranke bojkotiraju izborni proces jer osporavaju Gula, jedinog kandidata njegove proislamski orijentirane stranke AK.
Kako se čini da parlament neće uopće uspjeti postići kvorum, prijevremeni opći izbori, inače zakazani za studeni, nameću se kao rješenje za izlazak iz krize.
Premijer Recep Tayip Erdogan u srijedu je oštro kritizirao odluku Ustavnog suda tvrdeći da je sud zapravo blokirao ne samo parlament u njegovoj zadaći izbora predsjednika već i sve buduće sazive parlamenta.
"Ta odluka je pucanj ispaljen u demokraciju", kazao je Erdogan na skupu svoje stranke.
Stoga je premijer najavio prijedlog promjene ustava kako bi se predsjednik birao izravno. Prema tom prijedlogu parlament bi se birao na četverogodišnji mandat, umjesto sadašnjih pet, a predsjednik bi se birao izravno na pet godina s pravom reizbora, umjesto aktualnog jedinog mogućeg sedmogodišnjeg mandata.
Predsjednički izbori u Turskoj zaoštrili su rivalstvo između turskih sekularista i vladajuće stranke AK koju su i Gul i Erdogan utemeljili 2002., nakon što je bila zabranjena tvrdolinijaška islamistička stranka. I Gul i Erdogan tvrde da nisu zastupnici islamizma već sebe nazivaju konzervativcima.
Sekularna Turska strahuje od jačanja islamizma što je i dokazano nedjeljnim prosvjedima u kojima je sudjelovalo miilijun ljudi, a i vrlo utjecajna turska vojska tradicionalni je jamac sekularizma u Turskoj.
Europska komisija u ponedjeljak je, uoči presude turskog Ustavnog suda, tražila da se toj instituciji omogući donošenje neovisne odluke o valjanosti prvog kruga predsjedničkih izbora. No Europska komisija jednako je tako još u subotu pozvala vojsku neka se ne miješa u politiku i neka poštuje ustav i demokraciju.
Time je Bruxelles reagirao na upozorenje utjecajne turske vojske koja je oštro upozorila proislamsku vladu neka ne pokušava odstupiti od laičkih načela moderne Turske. Vojska sebe smatra zaštitnikom turskoga sekularnog sustava i od 1960. već je svrgnula četiri vlade.
Izbor predsjednika velika je kušnja za proces demokratizacije Turske koja je prije godinu i po dana počela pregovarati o mogućem članstvu u Europskoj uniji, što je tada potaknulo val stranih ulaganja.
Međutim, aktualna kriza u ponedjeljak je potaknula pad vrijednosti dionica na turskoj burzi i nacionalne valute lire u odnosu na euro i američki dolar.