Pravobraniteljica u priopćenju također osuđuje diskriminacijske i neprimjerene poruke ostavljene ispred ureda Lezbijske grupe "Kontra" 23. travnja.
Europski parlament je rezolucijom od 26. travnja zatražio dekriminalizaciju homoseksualnosti diljem svijeta i apelirao na zemlje članice EU da donesu zakone koji će suzbiti diskriminaciju protiv parova istog spola.
Lukač-Koritnik podsjeća da važeći hrvatski zakoni već zabranjuju diskriminaciju na temelju spolne orijentacije (Zakon o ravnopravnosti spolova i Zakon o istospolnim zajednicama), te da je lani Hrvatski sabor usvojio izmjene Kaznenog zakona koje definiraju novi kaznenopravni izraz "zločin iz mržnje".
"Zločin iz mržnje jest svako kazneno djelo (...) počinjeno iz mržnje prema osobi zbog njezine rase, boje kože, spola, spolne orijentacije, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovine, rođenja, naobrazbe, društvenog položaja, dobi, zdravstvenog statusa ili drugih osobina."
Kako je očito da antidiskriminacijsko zakonodavstvo nije dovoljno, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova smatra da treba raditi na uklanjanju stereotipa o seksualnim i rodnim manjinama polazeći od odgoja i obrazovanja, pisanja u medijima, javnih izjava, do kažnjavanja i, prije svega, društvene osude netolerantnog i homofobičnog ponašanja, jer bi takvo nasilje i diskriminacija trebali biti društveno neprihvatljivi.
U povodu incidenta pred Gjurom II oglasio se i Organizacijski odbor Zagreb Pridea 2007. koji ističe da je o napadu izvijestio sve relevantne hrvatske institucije sa zahtjevom da ga nedvosmisleno osude kao zločin iz mržnje zasnovan na homofobnim i transfobnim predrasudama.
No od Ureda Predsjednika RH, Ureda premijera i pojednih ministarstava, Ureda predsjednika Sabora i referentnih saborskih odbora, Pučkog pravobranitelja i zagrebačkog gradonačelnika dosad nitko nije osudio taj zločin, osim Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, napominje Organizacijski odbor.
O tom smo događaju obavijestili i međunarodne nevladine i međuvladine organizacije i političke stranke, poput Ureda povjerenika za ljudska prava Vijeća Europe, niza europskih političkih stranaka, Međunarodne gej i lezbijske asocijacije i Amnesty Internationala, kažu organizatori Zagreb Pridea.