ZAGREB - Hrvatski sabor danas je 25. sjednicu nastavio raspravom o prijedlogu potvrđivanja Kyotskog protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime, kojim bi se Hrvatska obvezala na petpostotno smanjenje emisije stakleničkih plinova do 2012. Državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša Nikola Ružinski uvodno je kazao da Hrvatska do sada nije ratificirala protokol iz Kyota jer se pokušavala i uspjela izboriti za ravnopravni položaj u odnosu na ostale zemlje potpisnice. Kyotski protokol, uzimajući 1990. kao startnu godinu, predviđa ograničenje emisije stakleničkih plinova na 31,12 milijuna tona ugljičnog dioksida na godinu, što bi, ističe Ružinski, Hrvatsku vratilo u 1974., odnosno 30 godina prije i onemogućilo joj industrijski razvoj. Hrvatska se izborila za ograničenje od 34,62 milijuna tona i starta s boljom pozicijom, rekao je Ružinski.
ZAGREB - Hrvatski Apoksiomen osvojio je medalju u kategoriji druge nagrade Europske unije za kulturnu baštinu/Nagrade Europe Nostre, objavili su Europska komisija i Europa Nostra, sveeuropska federacija za kulturnu baštinu. Nagrada na prijedlog Croatie Nostre pripala je Apoksiomenu u konkurenciji 158 prijava iz 32 zemlje svijeta. Ceremonija dodjele nagrade, kako je danas objavilo Ministarstvo kulture RH, održat će se 8. lipnja u Vijećnici grada Stockholma.
ZAGREB - Čelnici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Saveza slobodnih sindikata Slovenije (ZSSS) potpisali su danas na graničnom prijelazu Obrežje povelju "Sindikati bez granica" kojom se obvezuju na suradnju u zaštiti radnih i socijalnih prava svojega članstva. U sklopu obilježavanja Međunarodnog praznika rada - 1. svibnja, u ime najveće hrvatske sindikalne središnjice povelju je potpisala predsjednica SSSH-a Ana Knežević, a ispred najveće slovenske središnjice predsjednik ZSSS-a Dušan Semolič. U dokumentu se podsjeća da dvije sindikalne organizacije uspješno surađuju već niz godina, unatoč povremenim zategnutim odnosima između državnih vlasti, te upozorava da za kapital, koji "ne preza ni od čega", ne postoje granice.
KARLOVAC - Istražna sutkinja Županijskog suda u Karlovcu Jasminka Jerinić-Mušnjak za 3. svibnja zakazala je ročište u istražnom predmetu protiv Karlovačke pivovare i pet njezinih odgovornih osoba koji se terete za stradanje Zdravka Martinovića, koji je nakon šetnje blizu Pivovare pao u komu 23. veljače i umro oko tri tjedna nakon toga. U Rješenju o pokretanju istrage iz ožujka navodi se da je "23. veljače 2007. iz Karlovačke pivovare ispuštena velika količina ugljičnog dioksida, što je imalo za posljedicu smanjenu količinu kisika u zraku", a rukovoditelji Pivovare "nisu osigurali sigurno zbrinjavanje nastalog ugljičnog dioksida, što je dovelo do stradanja Zdravka Martinovića". Pet okrivljenika - Gabor Ligetij, Slaven Siladić, Zrinka Odrčić, Marija Tufeković i Marinka Kovačeviću - mogli bi prema Zakonu biti kažnjeni zatvorom od tri do dvanaest godina. Šestookrivljena Karlovačka pivovara kao pravna osoba mogla bi novčano biti kažnjena od 20 tisuća do pet milijuna kuna.
ZAGREB - Na natječaj za najbolju novu hrvatsku riječ, koji je raspisao časopis "Jezik" u prošlom godištu, pristiglo je nešto više od 500 riječi. Ocjenjujući kako je odjek natječaja bio trostruko veći nego se očekivalo, glavna urednica časopisa Sanda Ham u najnovijem broju "Jezika" 2, navodi kako su 482 riječi ušle u natječaj, da je 109 natjecatelja predložilo 307 novih riječi, a jedan natjecatelj sastavio mali medicinski rječnik od 175 riječi. Natjecatelji su svih uzrasta i zanimanja - osnovnoškolci i umirovljenici, gimnazijalci, liječnici, visokoškolci i srednjoškolski profesori, osobe različitih tehničkih zanimanja. Ham drži kako je pohvalan i velik odjek hrvatske javnosti pokazao da je govornicima važno da se u hrvatskom jeziku upotrebljavaju hrvatske riječi te da postoji želja, volja i sposobnost govornika hrvatskog jezika da djelatno sudjeluju u oblikovanju svojega jezika. Rezultati natječaja objavit će se u sljedećem broju "Jezika".
ZAGREB - Katolički tjednik "Glas Koncila" smatra kako je krajnji čas da se u hrvatskom društvu počnu bitna pitanja tretirati kao bitna, a sporedna kao sporedna, da je nužno utvrđivanje odgovornosti zbog nerješavanja bitnih pitanja te da je prevršena mjera svih politikantskih i medijskih igara, zamagljivanja, zaglupljivanja i nametanja sporednoga kao bitnoga. U komentaru najnovijeg broja tjednika "Sporedno i bitno" glavni urednik Ivan Miklenić ističe kako neuspjeh "projekta Euro 2012", kojemu se nitko ne može radovati, i službene reakcije na taj neuspjeh, otkrivaju za hrvatske prilike dramatičnu činjenicu da je političarima i većini medija sporedno zapravo bitno. Komentar se pita komu je u interesu oklijevanje, bez obzira na Vladine skromne mjere, u suočavanju s izumiranjem hrvatskog naroda i nacije, izumiranje sela, izbjegavanje objektivnog istraživanja povijesti i skrivanje odgovornosti za "gotovo sve nedaće prerušenih i preko noći demokratiziranih bivših partijaca koji su uzeli u ruke sve konce hrvatskoga društva".