Hasanbegović je, uz ostalo, istaknuo da je u knjizi nastojao predstaviti postanak i razvitak zagrebačke muslimanske zajednice, različite oblike muslimanske nazočnosti u gradu Zagrebu te djelovanje muslimanskih društava, ustanova i pojedinaca.
Naglasio je kako je na temelju dostupnih izvora prikazao odnose u zajednici, problematiku zakonske recepcije islama, vjerske prijelaze, građansko-pravne primjene normi šerijatskog bračnog i nasljednog prava te s njima povezanu pojavu međukonfesionalnih sporova.
Dodao je kako je na temelju dostupnih izvora istražio i glavne značajke demografskog razvitka muslimanske zajednice u Zagrebu prije 1945.
Vremenski okvir istaknut u naslovu 1878.-1945. podudara se s prijelomnim događajima državno-pravne naravi koji su presudno određivali i socijalno-politički kontekst u kojem se oblikovala zagrebačka muslimanska zajednica, pojašnjava autor.
Hasanbegović podsjeća da trajno naseljavanje muslimana u Zagreb započinje tek nakon završetka Prvog svjetskog rata kada se oblikuje samosvojna muslimanska zajednica i njezine ustanove u sklopu cjelokupnoga zagrebačkog građanskog društva.
Hrvatski sabor je davne 1916. donio Zakon o priznavanju islamske vjeroispovijesti i stjecanje državljanstva. Korjenite socijalno-političke promjene koje su nastupile poslije 1945. snažno su zahvatile i muslimansku zajednicu u Zagrebu jer su komunističke vlasti vršile teror i represiju na muslimansku zajednicu, istaknuo je Hasanbegović. Rekao je kako je tadašnji poglavar Islamske zajednice efendija Ismet Muftić osuđen na smrt. .
Među zanimljivim događajima koje je autor opisao je odnos muslimana prema Nezavisnoj državi Hrvatskoj, poglavlje o zagrebačkoj džamiji te podjele u zajednici koje su prouzročili miješani brakovi.
Uz autora knjigu su predstavili Jure Krišto i Vladimir Geiger.
Predstavljanju je bio nazočan i predsjednik Mešihata islamske zajednice muftija Ševko Omerbašić sa suradnicima.