Prosvjednicima ne odgovaraju Erdoganovi islamistički korijeni, javlja Reuters. Stranka AK temelji se na političkome islamu, a mogućnost da Erdogan postane predsjednik države podijelila je sekularnu, ali većinski muslimansku državu koja želi postati članica Europske unije.
"Turska je sekularna i takva će i ostati", vikali su prosvjednici i mahali državnim zastavama i transparentima na kojima je Mustafa Kemal Ataturk, obožavani utemeljitelj turske republike koja je razdvojila vjeru od države.
Erdogan je u subotu u jednom intervjuu izjavio da od Iraka, južnoga turskog susjeda očekuje "odlučnu akciju" protiv Kurda koji djeluju protiv Turske s iračkoga teritorija.
"Inače imamo pravo braniti se", rekao je Erdogan za njemački tjednik, Der Spiegel.
Nakon što je vodeći turski general Yasar Buyukanit u četvrtak izjavio da je potrebna prekogranična vojna operacija protiv baza kurdske radničke partije (PKK) u Iraku, Erdogan je u intervjuu za Spiegel dodao kako Turska već godinama pokazuje strpljivost.
Snage PKK-a sklanjaju se na sjeveru Iraka i odande napadaju Tursku, rekao je, a prenosi dpa.
U istome je intervjuu, prenosi Reuters, uoči nedjeljnoga sastanka s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Hannoveru turski premijer kritizirao njemačko vodstvo Europske unije.
"Očekivao sam bitno više od Njemačke", prenosi list Erdoganove riječi. "Imamo posebne odnose koji se ne mogu uspoređivati ni s jednom drugom europskom zemljom".
"Prema njegovim riječima, "velika je pogreška" što na prošlomjesečnim berlinskim proslavama 50. godišnjice EU-a Njemačka nije pozvala Tursku koja, naglasio je, želju za pridruživanjem EU-u izražava od 1959.
"Željeli bismo imati jasan datum, smjernice, raspored pregovora", rekao je Erdogan i dodao da bi to turcima pokazalo da "Europa misli ozbiljno" o njihovoj kandidaturi. Prema njegovim riječima, 2014. ili 2015. bile bi "moguć i realan" datum ulaska Turske u Europsku uniju.