Komemoracija je počela polaganjem vijenca predsjednika Republike Stjepana Mesića na početku Zamenhofove ulice, a nastavljena je prigodnim programom u čijem su glazbenome dijelu nastupili mladi bubnjari i violinistice.
Pročitani su i ulomci iz knjige poljskoga novinara Romana Dobrzynskog "Zamenhofova ulica" na više europskih jezika, na esperantu te na japanskome jeziku koje su interpretirali glumica Vida Jerman te gosti iz više zemalja.
Jer, podsjetila je tajnica Hrvatskoga saveza za esperanto Spomenka Štimec, Zamenhofove ulice postoje u mnogim europskim gradovima i diljem svijeta kao spomen na osnivača esperanta rođenoga u prosincu 1895. od roditelja podrijetlom litavskih Židova u poljskome Biyalistoku koji je tada bio pod ruskom vlašću.
Zamenhof je umro 1917. a u holokaustu je nestala gotovo cijela njegova obitelj, a tek je, zbog spleta okolnosti u kojima su mu mogli pomoći očevi prijatelji, preživio njegov unuk koji sada živi u Parizu.
Glasnogovornica Židovske vjerske zajednice Beth Israel Jasminka Domaš istaknula je da holokaust nije samo prigodno sjećanje na žrtve nego i ukazuje na potrebu za tolerancijom.
Smatra da sjećanje na oko 90 posto europske židovske populacije stradale tijekom holokausta upozorava i na to da trebamo biti svjesni patnje drugoga čovjeka, a traži i prepoznavanje djela mržnje ma gdje se ona dogodila - u Vukovaru, Srebrenici ili Darfuru.
Zato, rekla je Domaš, moramo svjesno preuzeti odgovornost za suživot u toleranciji. Jer, dodala je, kako poručuje književnik Primo Levi, koji je preživio holokaust, to vrijeme nije bilo ono u kojemu je čovjeka ostavio Bog, već je to bilo vrijeme u kojemu je čovjek ostavio čovjeka. Jom ha-Šoa obilježava se 27. dana hebrejskoga mjeseca nisana, paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca na groblja i spomen- obilježja Židova stradalih u Drugome svjetskom ratu.
Odluku o izboru toga dana za Dan sjećanja donio je izraelski parlament - Knesset u spomen na ustanak Židova u varšavskome getu u proljeće 1943.