Poznata je stvar da je mortalitet muškaraca tijekom rata viši zbog toga što čine većinu vojnog sastava koji sudjeluje u borbama. U ratu u Hrvatskoj devet puta više muškaraca je poginulo uslijed ratnih djelovanja. No studija sveučilišta Michigan pokazala je da je kod muškaraca u Hrvatskoj dramatično veći i neborbeni mortalitet, navodi se na internet stranicama toga američkog sveučilišta.
Studija ima implikacije i po razumijevanje muške i ženske psihologije, kaže autor studije Daniel Kruger, znanstvenik pri Školi javnog zdravstva michiganskog sveučilišta. Kruger je koautor s dr. Randolphom Nesseom, profesorom psihologije i psihijatrije sa sveučilišnog instituta za društvena istraživanja.
"Ozračje neizvjesnosti, u kojem je narušeno cijelo okruženje, utječe da se muškarci okrenu riskantnijem ponašanju", kaže Kruger. Razlika između stopa smrtnosti muškaraca i žena uslijed nesreća, ubojstava i samoubojstava, znatno je porasla godinu dana nakon najintenzivnijeg razdoblja rata. Muškarci su i psihološki podložniji djelovanju stresnih čimbenika u njihovom okruženju, kaže Kruger. To je stoga što muško tijelo ulaže više u nadmetanje nego u zaštitu i samoodržanje jer su se muškarci povijesno suočavali s većim nadmetanjem u osvajanju ženskog partnera.
S druge strane, kaže studija, žene ulažu više u samoodržanje zbog podizanja potomstva i skrbi za njega.
Studija zaključuje da se porast smrtnih slučajeva tijekom i nakon rata 1991.-1995. godine dogodio jer muškarci usvajaju riskantnije ponašanje i riskantnije psihološke odgovore od žena kada je njihovo okruženje nestabilno, rekao je Kruger.
Prikupljanje podataka obično nije prioritet za zdravstvenu infrastrukturu tijekom rata no u ovom su slučaju pouzdane informacije o visokoj stopi smrtnosti dobiveni iz baze podataka Svjetske zdravstvene organizacije.
Kruger i Nesse su analizirali podatke u 10 dobnih skupina, a u razdoblju nakon rata odnos smrtnosti muškaraca u odnosu na žene bio je 4,5 prema 1 u dobnoj skupini od 35 do 44 godine, pokazala je studija. Obično se najveća spolna razlika kod stope smrtnosti bilježi u skupini od 25 do 34 godine starosti, no u desetljeću nakon rata muškarci koji su ta iskustva proživjeli mogu još uvijek živjeti pod njihovim utjecajem, rekao je Kruger.
U normalnim okolnostima na svaku ženu u Hrvatskoj koja umre u dobi od 15 do 34 godine umrijet će tri muškarca iste dobne skupine. Ranija istraživanja koja su proveli Kruger i Nesse pokazala su da da taj omjer vrijedi u svim suvremenim nacijama. U mnogim razvijenim državama biti muškarac je najveći demografski faktor rizika za raniju smrt", napominje Kruger. Cijela studija objavljena je u posljednjem izdanju časopisa "Psychological Topics".