Istodobno, broj turističkih dolazaka 2006. po prvi je put bio veći od 10 milijuna, uz 53 milijuna noćenja.
S obzirom na tako rekordne rezultate u prošloj godini, prema riječima direktora Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Nike Bulića, ove se godine može očekivati 3 do 5 posto bolji financijski rezultat, kao i 2 postotno povećanje fizičkog prometa.
Dobru turističku sezonu ove godine očekuje i državni tajnik za turizam Zdenko Mičić, koji je istaknuo da spomenutih 6,3 milijarde eura čini oko 19 posto hrvatskog BDP-a.
Dodajući da turizam, kao rijetki sektor u hrvatskom gospodarstvu u narednih dvije do tri godine planira ukupna ulaganja u iznosu od oko 2 milijarde eura, Mičić je kazao kako bi stoga u buduće svi resori Vlade trebali pružiti veću pažnju i podršku sektoru koji je postao jedan od stupova hrvatskog gospodarskog rasta, a koji je Hrvatsku pozicionirao kao visoko perspektivnu zemlju, kako u gospodarskom tako i političkom smislu.
Isto smatra i predsjednik Odbora za turizam Hrvatskog Sabora Ante Markov, koji je pritom dodao da turizam, iako je najperspektivniji i najznačajniji sektor ne može sam "ostvariti čudo". Ostatak gospodarstva još uvijek nije prepoznao i iskoristio potencijale tog ogromnog tržišta, za razliku od "stranih proizvoda i strane pameti", rekao je Markov te ukazao na nužnost veće međusektorske povezanosti.
Predsjednik HUH-a Anđelko Leko je uz spomenute, kao ključne probleme hrvatskog hotelijerstva, pa i turizma uopće među ostalim istaknuo slabu konkurentnost, nedovoljnu kvalitetu usluge i upravljačkog znanja, loš utjecaj tečaja kune, nepriznat status izvoznika, kratku sezonu, neriješeno pitanje vlasništva nad turističkim zemljištem te nezadovoljavajuću razinu PDV.
Tome je predsjednik Predsjedništva i Izvršnog odbora HUH-a te predsjednik Uprave porečke Riviere Franco Palma dodao i nisku profitabilnost turističkih tvrtki, kojih je (u 2005.) 35 posto poslovalo s gubitkom, a 40 posto s profitabilnošću manjom od 10 posto, ali i primjerice ponovnu odgodu privatizacije, zbog kašnjenja novog zakona o privatizaciji.
Za rješavanje većine tih problema, prema njegovim riječima, nužno je da država stvori stimulativni institucionalni okvir, kakav je primjerice postavljen za male obiteljske hotele koji, međutim, čine tek 10 posto ukupne ponude.