Predsjednik Glavnoga stana HSP-a Pejo Trgovčević pitao je "zašto HFP i Vlada u nepunih godinu i pol dana raspisuju i četvrti natječaj za privatizaciju Valjaonice". Postavio je i pitanje "zašto je Valjaonica cijevi Sisak potpisala vrlo štetan ugovor s talijanskom tvrtkom 'Pipex', tvrtkom kćeri Željezare Podbrezova iz Slovačke". Tvrdi da će "Valjaonica, u slučaju da ju kupi netko drugi, a ne slovačka Podbrezova, 'Pipexu' morati platiti veliku odštetu od milijun i pol eura u iduće četiri godine ili oko šest milijuna eura u iduće četiri godine".
Trgovčević je podsjetio je da je prije godinu i pol dana u Saboru postavio pitanje premijeru Sanaderu, a da je tada dobio odgovor da će "Vlada riješiti vrlo brzo i vrlo kvalitetno sve probleme Željezare i njezinih radnika". Godinu i pol dana od toga, na prošloj sjednici Sabora, postavio je isto pitanje, na koje je dobio sličan odgovor - da se Vlada skrbi o Željezari Sisak.
Na pitanje novinara, Trgovčević je rekao da je "štetni ugovor s talijanskom tvrtkom 'Pipex' potpisao predsjednik Uprave Valjaonice Damir Begović, koji je, kada su ga pitali zašto je to učinio, navodno rekao da je ugovor morao potpisati po nalogu potpredsjednika Vlade Polančeca".
Također je naveo da mu je "premijer Sanader, na njegovo zastupničko pitanje, odgovorio da su oni već tražili od Uprave VCS-a da se ugovor s 'Pipexom' raskine".
Najavio je da će "HSP od HFP-a i Vlade pismeno tražiti odgovore na ta pitanja, koja je postavio u aktualnom prijepodnevu u Saboru, a na koja nije dobio odgovore".
Tonči Tadić izjavio je da je "ugovorom između Valjaonice i talijanskog 'Pipexa' o ekskluzivnoj distribuciji cijevi, Podbrezova stekla nemjerljivu prednost u daljnjem postupku privatizacije Valjaonice, koja dovodi u pitanje ravnopravnost ostalih sudionika u natječaju".
Zatražio je "od hrvatskih pregovarača o prijemu u EU, u poglavlju gospodarstva, da se ukine antidampinška odluka EU o izvozu čeličnih cijevi iz Željezare Sisak i Hrvatske na tržište EU, jer je takva odluka štetna i potpuno besmislena". Upozorio je da je "Hrvatska imala kvotu izvoza od 25 tisuća tona čeličnih cijevi sve do 1. veljače 2005., da je ruski 'Mečelj' kupio Željezaru u vrijeme dok je vrijedila izvozna kvota čeličnih cijevi u EU, te da je 'Mečelj' otišao iz Željezare kada je ukinuta izvozna kvota i kada je donesena antidampinška odluka o izvozu cijevi iz Hrvatske u EU".
Upozorio je da "u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP-u) nema nikakvih kvota, ni ograničenja za izvoz bilo kojih čeličnih proizvoda na tržište EU, ali je EU, ipak, mimo SSP-a, jednostrano nametnuo Hrvatskoj i Ukrajini antidampinške carine od 25 posto".