Iz HUB-a su jučer zatražili da se garancije za povrat avansa izuzmu iz osnovice obračuna granične obvezne pričuve (GOP) te da se preispitaju i drugi problemi u primjeni GOP, te su o tome uputili pismo vladinim dužnosnicima.
HNB pak upozorava da se ni nakon najnovijih mjera središnje banke zanimanje banaka za daljnje zaduživanje u inozemstvu nije ugasilo, te ocjenjuje da se zapreke daljnjem inozaduživanju banaka pokušavaju otkloniti "i političkim pritiscima i zaodijevanjem u navodnu brigu o interesima izvoznika i brodogradnje".
HNB smatra da je rast inozemnog duga i njegovog udjela u BDP-u previsok i potencijalno opasan za dugoročniju stabilnost zemlje i zbog toga mjerama koje su u njenoj nadležnosti nastoji usporiti inozemno zaduživanje i dovesti ga na razinu primjereniju ostvarivanom i održivom gospodarskom rastu.
HNB to potkrepljuje i podacima - ukupni inozemni dug Hrvatske povećan je sa 13,46 milijardi eura krajem 2001. na 25,54 milijarde 2005. i na 29 milijardi eura krajem prošle godine. U tome je inozemno zaduženje banaka poraslo sa 2,55 krajem 2001. na 10,18 milijardi eura krajem prošle godine.
U samo pet godina ukupni vanjski dug je više nego udvostručen, a njegov udjel u BDP-u povećan sa 60,7 posto 2001. na procijenjenih oko 86 posto krajem 2006.
Iz HNB-a navode da raspoloživi pokazatelji govore da nije došlo ni do kakvih promjena u trendu inozemnog zaduživanja banaka koje bi opravdalo smanjivanje ili čak ukidanje GOP-a.
Središnja banka ne vidi opravdanih razloga za izuzimanje dugoročnih bankovnih garancija za povrat primljenih avansa iz osnovice za GOP, jer je u suštini riječ o inozemnom zaduženju.
Iz HNB-a također ističu da, prema podacima banaka, takve garancije ne predstavljaju značajnu stavku u njihovom ukupnom poslovanju.
Stoga se i pozivanje na interese izvoznika i nemogućnost financiranja njihovih poslova navedenim načinom doima više kao prikrivanje interesa samih banaka za pronalaženje potencijalnih kanala za veći rast inozemnog zaduživanja nego kao istinski problem u njihovu poslovanju i zapreka poticanju izvoza, ocjenjuju u HNB-u.
Smatraju da bi bilo zanimljivo čuti od HUB-a jesu li u navedenom razdoblju, usporedo s njihovim inozemnim zaduženjem, učetverostručeni i plasmani domaćih banaka izvoznicima i brodogradnji.
Iz HNB-a pritom iznose podatak da je prirast vrijednosti robnog izvoza za proteklih pet godina iznosio 3,09 milijardi eura, a prirast uvoza 6,88 milijardi eura.
U ovoj godini banke moraju vratiti inozemstvu 4,30 milijardi eura samo po osnovi glavnice za ranije uzete kredite. To znači da se za isto toliki iznos mogu iznova zadužiti, a da pritom ne moraju izdvojiti niti jedan jedini euro za graničnu obveznu pričuvu, navode iz HNB-a.
Ističu da se bez ikakvih ograničenja ili "nameta" od strane središnje banke mogu prikupljati i sredstva iz domaćih izvora, te podsjećaju da je od obveze upisa blagajničkih zapisa za prekomjerni rast kredita izuzet rast kreditnih plasmana do 12 posto.
Banke, ako za to uistinu imaju interesa, imaju više nego dovoljno prostora za praćenje rasta sveukupnog gospodarstva, a pogotovo njegovih izvoznih poslova. No, već godinama brzo rastuće inozemno zaduživanje banaka nije bilo potaknuto, barem ne u značajnoj mjeri, takvim interesima i motivima, zaključuju u središnjoj banci.