Predložene izmjene u cilju su bolje granične kontrole i zaštite državne granice u borbi protiv prekograničnog kriminala i nezakonitih migracija.
Njima se, među ostalim, propisuje obveza prijevoznika u zračnom prometu da određene podatke o putnicima proslijedi graničnoj policiji, daju pravni temelj za vođenje operativnih zbirki podataka granične policije, te propisuje koji se osobni podaci smiju prikupljati u tim zbirkama.
Zakonske izmjene, usklađene s propisima EU, predviđaju i uvođenje Nacionalnog informacijskog sustava za upravljanje državnom granicom.
Predložene izmjene prihvatili su klubovi HDZ-a i HSP-a, jedini koji su sudjelovali u raspravi, ističući potrebu bolje zaštite državne granice, kako zbog Hrvatske i njezine sigurnosti, tako i zbog skorog ulaska u EU i pristupanja Schengenskom graničnom sustavu.
Ivan Jarnjak (HDZ) istaknuo je da Hrvatska, u odnosu na broj stanovnika, ima jednu od najdužih granica na svijetu (preko tri tisuće kilometara granice na 4,5 milijuna stanovnika), te da je stoga nužan učinkovit i koordinirani nadzor granice, kako na graničnim prijelazima, tako i na cijeloj graničnoj crti.
'Pravaš' Pero Kovačević upozorio je da preko hrvatskih granica prelaze brojne krijumčarske rute zbog čega ih treba bolje nadzirati, a izrazio je nadu da će se kod najavljenih novih zapošljavanja u graničnu policiju voditi računa o tome da se zaposle policajci koji su ostali bez posla.
Saborski klubovi zastupnika podržali su u prijepdnevnom dijelu sjednice izviješće o razminiranju u prošloj godini, ali i izrazili nezadovoljstvo dinamikom razminiranja kojom bi Hrvatska, kako je izračunao zastupnik HSP-a Pero Kovačević, u potpunosti bila razminirana tek 2053.
Upozoravajući da prošle godine nije povećan, nego je naprotiv smanjen broj razminiranih kilometara, Kovačević je kazao kako će za razminiranje preostalih 1167 četvornih kilometara trebati 46 godina. Vladu je pozvao da pronađe više novca za potrebe razminiranja.
S tim je suglasan i zastupnik SDP-a Davorko Vidović, koji je predložio da Sabor posebnim zaključkom svaku buduću vladu obveže da iz državnog proračuna za razminiranje izdvoji određeni postotak. "Ako bi to bilo 0,4 posto, godišnje bi se za razminiranje izdvajalo više od 400 milijuna kuna, što je dvostruko više nego sada", rekao je.
Zastupnik HNS-a Željko Kurtov upozorio je da su pojedine dalmatinske županije premašile planove razminiranja za prošlu godinu, dok slavonske županije nisu uspjele potrošiti planirani proračunski novac.
Ocijenio je da je riječ o nedostatku kadra, te pozvao Vladu da u županije pošalje educirane ljude.
Ante Markov (HSS) uzvratio mu je da nije riječ o nedostatku kadra, nego o nerazvijenom gospodarstvu, budući da se u razminiranje u Zadarskoj županiji, koja je iskoristila 150 posto predviđenih sredstava, uključilo i gospodarstvo.
Ocijenio je da bi Hrvatski centar za razminiranje trebao analizirati utjecaj NATO-ovih bombi bačenih u Jadran nakon bombardiranja Srbije na biljni i životinjski svijet.
Zastupnik HSLS-a Zlatko Kramarić smatra da treba razmisliti o postavljanju novih rokova za razminiranje, budući da je nerealna sadašnja strategija o Hrvatskoj bez mina do 2010.
Klubovi su podržali i izmjene Zakona o humanitarnom razminiranju, a HNS-ovac Kurtov najavio je nekolicinu amandmana kojima će, među ostalim, predložiti da se pirotehničare koji ponavljaju prekršaje može poslati na ponovnu edukaciju.