Riječ je o projektu u sklopu kojeg će se, od ožujka 2007. do ožujka 2009., provesti međunarodno usklađena i intenzivna istraživanja i opažanja na arktičkim i antarktičkim područjima te od dobivenih podataka pokušati procijeniti dalekosežni globalni učinci glede promjene klime i njezina utjecaja. Naime, pokazalo se da polarna područja jače zagrijavaju nego ostala područja na Zemlji, navodi Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ).
Pomoćnica ravnatelja DHMZ-a za primijenjenu meteorologiju dr. sc. Vlasta Tutiš rekla je da smo zadnjih godina suočeni s mnogobrojnim izvješćima o globalnim i lokalnim promjenama u našem prirodnom okružju - u atmosferi, oceanima, tlu, biljnom i životinjskom svijetu. Činjenice su nesmiljene - polarne ledene kape se iz godine u godinu vidljivo smanjuju, otapanje leda ne će samo utjecati na porast razine mora nego i na promjenu slanosti oceana. Tako se, među ostalim, ugrožava i dosadašnji tijek velikih morskih struja. Sadašnji trend globalnog zatopljenja uzrokuje i ubrzano topljenje stalno zaleđena tla (permafrosta) u blizini polarnog kruga. Time se oslobađaju velike količine metana koji, pak, pojačava staklenički učinak. Ozonske rupe su također dio te velike globalne slagalice, a procjena je da bi se ozonski sloj iznad polarnih područja mogao oporaviti do kraja 21. stoljeća, ali samo ako se sve zemlje budu držale Montrealskog protokola. Mnoge su promjene već i u biljnom i u životinjskom svijetu, ali i u promjeni tradicionalna načina života društvenih zajednica unutar polarnog kruga, rekla je Tutiš.
Pitajući se kakve su posljedice za Hrvatsku, Tutiš ističe da je Hrvatska smještena u najpovoljnijem dijelu umjerenih zemljopisnih širina u odnosu prema globalnoj cirkulaciji atmosfere. Sve promjene u atmosferi koje su posljedica promjena i anomalija u polarnom krugu prije ili poslije se odražavaju i na vrijeme u Hrvatskoj. Sezonski pomak polarne fronte bilo prema sjeveru ili jugu može dovesti do razdoblja s ekstremnim vremenskim prilikama, npr. dugotrajnim sušnim razdobljima ili prevelikom količinom oborina. Primjerice, zima 2006./2007. u našim je krajevima i u većem dijelu Europe bila najtoplija od kada se sustavno rade instrumentalna meteorološka mjerenja (za Hrvatsku od 1861., za veći dio Europe od 1880.). Iako je tako topla zima pridonijela i velikim uštedama, moguće su i mnoge štete, osobito u poljoprivredi zbog prerana početka vegetacije te poremećaja uobičajene ravnoteže biljnog i životinjskog svijeta.
Istraživanja uzroka tako tople zime u Europi uklopit će se u upravo započet veliki međunarodni projekt IV. međunarodna polarna godina koji koordiniraju Svjetska meteorološka organizacija i Međunarodno vijeće za znanost, a sudjeluje oko 40 zemalja s više desetaka tisuća istraživača, rekla je Vlasta Tutiš.
Svjetska meteorološka organizacija (SMO), njezinih 187 članica i svi koji se bave meteorologijom u svijetu, svake godine 23. ožujka slave Svjetski meteorološki dan. Tog je dana 1950. osnovan SMO, a godinu dana poslije imenovan specijaliziranom agencijom UN-a.