Od 23. ožujka od 18. lipnja Louvre predstavlja stotinjak skulptura, među kojima bi se možda samo jedan mogao pripisati kiparu "čija je slava opjevana u cijeloj antičkoj književnosti", rekao je Alain Pasquier, šef odjela grčkih, etrušćanskih i rimskih starina Louvra.
O kiparu koji je živio u Ateni, vjerojatno između 400. i 330. godine prije Krista, zna se vrlo malo, uglavnom iz spisa Pausanije i Plinija Starijeg.
Plinije je popisao njegova djela, a Lucianus s divljenjem opisao njegovu najslavniju skulpturu, Afroditu Knidsku, koju se danas može vidjeti samo na antičkim novčićima iz Knida, grada u Maloj Aziji.
Budući da gotovo nijedno Praksitelovo djelo nije sačuvano, "njegove skulpture možemo upoznati samo zahvaljujući strasti i oduševljenju Rimljana koji su izrađivali njihove replike", rekao je Pasquier.
Ovo je izvanredan skup remek-djela iz cijele Europe, a posebice iz Grčke, replika iz rimskog razdoblja, antičkih replika i djela iz razdoblja od XVI. do XIX. stoljeća posvećenih umjetniku za čija djela se čak i ne zna kako su točno izgledala.
Jedini opipljiv dokaz krije se iza slova "izradio Praksietel" uklesanim na dva postolja izgubljenih kipova koja će biti izložena u Louvreu.