SVJETSKI EKONOMSKI TRENDOVI broj 283

TEMA TJEDNA

EKOLOŠKI PRIHVATLJIVI POSLOVNI MODELI POSTALI HIT

Europski proizvođači žarulja poput nizozemskog Philipsa i njemačkog Osrama lobiraju kod svojih vlada da počnu promicati korištenje štedljivih umjesto tradicionalnih žarulja. Nakon što je u Australiji donesena slična odluka, kompanije uviđaju da masovni prelazak na te skuplje žarulje ne samo da bi pomogao suzbiti globalno zatopljenje, nego da bi povećao i njihove profite.

Korporativni trend

I dok u nekim slučajevima još postoji veliki jaz između retorike i realnosti, europske kompanije sve brže prelaze na ekološki prihvatljive modele poslovanja. Pritom ih više pokreću profiti i regulacije nego želja da pomognu planetu.

Dok znanstvenici i političari upozoravaju na katastrofu koja prijeti zbog stakleničkih plinova što nastaju kao rezultat izgaranja fosilnih goriva, ekološki prihvatljivi modeli poslovanja sve su rašireniji među proizvođačima automobila i struje, te kod maloprodajnih ili građevinskih kompanija. "U brojnim slučajevima, glavna motivacija je poslovanje, odnosno uvid u činjenicu da će ispuštanje stakleničkih plinova ubuduće biti mnogo ograničenije", izjavio je bivši glavni ekonomist Svjetske banke Nicholas Stern, koji je lani objavio izvješće o utjecaju promjene klime na gospodarstvo. "Kompanije sve češće donose odluke imajući na umu cijenu ugljičnog dioksida", kazao je na jednoj konferenciji.

Od diva maloprodaje Wal-Marta, koji si je postavio ambiciozan cilj - proizvodnju sve energije iz obnovljivih izvora, do građevinskih tvrtki koje počinju graditi energetski učinkovite zgrade, kompanije usvajaju ekološki prihvatljive modele poslovanja, uglavnom zbog velikog porasta cijene energenata. Čak i najveće naftne kompanije uvelike ulažu u ekološki prihvatljivu tehnologiju, kako bi o sebi stvorile sliku ekološki savjesnih tvrtki, ali i zbog toga što znaju da je budućnost u ekološki "čistoj" energiji

Ukratko, ekološki prihvatljive modele poslovanja pokreće novac. "Bez vjerodostojnosti u pogledu programa očuvanja okoliša, političke stranke neće moći pobjeđivati na izborima a kompanije neće biti profitabilne", kazao je u veljači britanski ministar za zaštitu okoliša, David Miliband, obraćajući se političarima i biznismenima.

No kritičari ističu da je situacija u svakodnevnom životu u pogledu ekološki prihvatljivih modela poslovanja još bitno drugačija od retorike. Christian Aid, agencija koja okuplja britanske i irske crkve, izvijestila je da britanske kompanije masovno izbjegavaju izvijestiti precizne ispuštene količine ugljičnog dioksida, namjerno izostavljajući svoje inozemne podružnice.

Koristan PR

Ekološki prihvatljivi modeli poslovanja postali su poslovna prednost, predstavljaju ulaganje u odnose s javnošću kao i faktor koji pomaže u rezanju troškova. "Dio motivacije svakako je zaštita okoliša, no većina inicijativa koje kompanije poduzimaju ujedno snižava i troškove", istaknuo je analitičar Bryan Roberts iz Planet Retail. "Ekološki prihvatljiv model poslovanja postao je sastavni dio slike o kompaniji u javnosti. Iako je dio tih inicijativa kratkoročno skup, može ih se smatrati ulaganjem u odnose s javnošću", rekao je.

Iz trećeg najvećeg maloprodajnog lanca u Velikoj Britaniji, Marks&Spencer Group, najavili su realizaciju plana "teškog" 200 milijuna funti, čiji je cilj prestanak ispuštanja ugljičnog dioksida te dobivanje ključnih sirovina iz održivih izvora. Iz najvećeg tamošnjeg maloprodajnog lanca, Tescoa, pak, izvijestili su da će na svakom proizvodu koji imaju u svome asortimanu istaknuti kolika količina stakleničkih plinova je proizvedena tijekom njegove proizvodnje, pakiranja i prijevoza.

Maloprodajni lanci najavili su i planove za smanjenje korištenja 13 milijardi plastičnih vrećica koje se u Velikoj Britaniji koriste svake godine. "Radi se o promjeni korporativne kulture u kompanijama", kaže Nigel Smith iz Britanskog maloprodajnog konzorcija. "Dolazi do porasta usvajanja ekološki prihvatljivih modela poslovanja, što je posebice zamjetno u posljednji 12 mjeseci."

Trendu se priključuju i energetske kompanije, koje ulažu u vjetroelektrane te u hvatanje i skladištenje ugljičnog dioksida. No ne ciljaju samo na ponudu, nego i na potražnju. "Želimo izmijeniti način na koji naši klijenti vide i koriste energiju", kaže Simon Skillings, direktor britanskog odjela za logistiku njemačkog E.ON-a. "Radi se o velikom izazovu za opskrbljivače energenata, kojega smo odlučni prevladati", rekao je.

Ipak, masovno usvajanje predanosti očuvanju okoliša još je daleko, što zorno dokazuje činjenica da je 1,8 milijuna ljudi nedavno potpisalo internet peticiju protiv planova britanske vlade za nametanje nove cestarine kako bi se smanjio promet i emisije štetnih plinova, prenosi Reuters.

SVJETSKO GOSPODARSTVO

CIJENE KOVINA RASTU, A S NJIMA I KRAĐE

"Svjedočimo pljački imovine kompanija", kaže pukovnik Philippe Schneider, čelnik francuskog policijskog odjela specijaliziranog za borbu protiv takvih oblika zločina. "Krade se sve, prodaje se sve - kabeli, poklopci za šahtove, skulpture. Nedavno smo zabilježili slučaj krađe 300 pinceta", istaknuo je.

Fenomen poznat iz prošlosti

Krađa kovina nije nov fenomen. Henry VIII u 16. je stoljeću pljačkao olovne krovove engleskih crkava i samostana, a oni su i danas popularna meta lopova. Iz Ecclesiastical Insurancea, koje osigurava 97 posto crkava Anglikanske crkve, izvješćuju kako su 2006. isplatili 750.000 funti na ime odšteta zbog krađe kovina na crkvenim zgradama, uglavnom olova. U 2005. isplata šteta gotovo da i nije bilo.

Cijena olova na Londonskoj burzi kovina, najvećem svjetskom tržištu kovina, od 2005. se više nego udvostručila, na rekordnih 1.955 po toni. Cijene drugih kovina, uključujući bakar, aluminij i nikal, porasle su još i više te je u 2006. i 2007. dosegla rekordne razine.

Potražnja iz zemalja kao što su Kina i Indija nadmašuje proizvodnju talionica, što je urodilo porastom i cijene kovinskog otpada. "Zamjetan je trend da kada cijena neke robe raste, raste i broj krađa", kaže Bryan McGannon iz Instituta industrije za recikliranje metalnog otpada, sa sjedištem u SAD-u. "Najčešće se bilježi krađa aluminija i bakra. Iako ne raspolažemo podatcima na nacionalnoj razini, policijske stanice diljem zemlje izvješćuju kako bilježe drastičan porast prijavljenih takvih krađa."

Njujorška policija izvješćuje da je trend krađe bakra svoj vrhunac imao sredinom 2006., u približno isto vrijeme kada je i cijena bakra dosegla rekordnih 8.800 dolara po toni. I krađe i cijene bakra od tada su u padu. "Bilježimo slučajeve krađe razne užadi izrađene od bakra, užadi sa gradilišta izrađene od raznih tipova žica te različitih vrsta žica koje se koriste u telekomunikacijskim tvrtkama", kaže vodnik Kern Swoboda, glasnogovornik njujorške policije.

Britanska prometna policija, pak, u sjeveroistočnoj je Engleskoj u siječnju uhitila tri muškarca zbog krađe četiri kilometra željezničkog kabla, vrijednog 150.000 funti. No britanski kradljivci ne ograničavaju se samo na bakrene kablove i cijevi, kradu i čelične i aluminijske pivske bačve, koje po komadu dosežu cijenu između 50 i 60 funti. Od kradljivaca nisu sigurna ni teška umjetnička djela. Kegwatch, industrijska grupacija koja prati kradljivce pivskih bačava, procjenjuje da se godišnje ukrade 500.000 pivskih bačvi, u vrijednosti između 20 i 25 milijuna funti. "Nema sumnje da je krađa pivskih bačvi u protekle dvije i pol godine porasla. Glavni razlog je rast cijene kovina", kaže predsjednik Kegwatch-a, Dave Hopwood.

Velika Britanija bilježi i niz krađa brončanih skulptura, uključujući onu Lynn Chadwick, vrijednu 600.000 funti. Umjetnička vrijednost skulptura dosiže i deset milijuna funti, no kao metalni otpad vrijedne su tek nekoliko tisuća funti. "Prodati ukradenog Henrya Moorea kao umjetničko djelo nije nimalo lako, što upućuje na to da je vjerojatno ukraden u namjeri da bude prodan kao kovina", kaže glasnogovornik Scotland Yarda. Niti jedna od dvije skulpture nije pronađena.

Krade se sve

Za razliku od britanskih kolega, kanadski policajci imali su sreće pri hvatanju kradljivaca sklonih vrijednoj bronci - leguri bakra, kositra i drugih metala. Policija u Torontu u siječnju je pronašla glavu tri metra visoke i dvije tone teške skulpture jednog ukrajinskog pjesnika, no još tragaju za ostatkom skulpture. U prosincu je, pak, zabilježen slučaj krađe 250 kilograma teške bakrene statue grčkog mitološkog Atlasa, koja je se nalazila ispred tvornice metala u Torontu. Naknadno je pronađena a kradljivac je uhićen.

Japanski lupeži okomili su se, pak, na dječje tobogane, postolja za tamjan na grobljima, čak i krov jednog javnog zahoda. U Japanu je lani zabilježeno oko 5.700 takvih krađa, a nastala šteta iznosi dvije milijarde jena (17,06 milijuna dolara). Broj takvih slučajeva je u porastu.

Singapur, u kojem strogi sustav kažnjavanja obeshrabruje bilo kakvo kršenje zakona, ipak bilježi krađe poklopaca za odvode, molitvenih urni, bakrenih kablova i drugih predmeta od kovina. Taj tip krađa udvostručio se u razdoblju u kojemu je opća stopa kriminaliteta u tom gradu-državi pala za deset posto.

Čak i u Čileu, najvećem svjetskom proizvođaču bakra, Telefonica Chile izvješćuje da se učestalost krađe kablova početkom 2006. utrostručila na 800 slučajeva mjesečno, te da će kompaniju stajati barem deset milijuna dolara.

Zapanjujućom brzinom nestaju i poklopci šahtova. Lokalni mediji izvješćuju kako ih je prošle godine u Šangaju nestalo 24.000, u Bogoti 10.000 a u Kalkuti više od 10.000. Dok policija istražuje te slučajeve, možda ne bi bilo na odmet pripaziti gdje hodate- nepokriveni šahtovi vrebaju, prenosi Reuters.

SVJETSKO GOSPODARSTVO

SLOŽENA PROVEDBA REFORMI U ITALIJI

Nedugo prije Prodijeve privremene ostavke, a nakon njegova neočekivanog poraza u Senatu oko ciljeva vanjske politike odnosno saveza s SAD-om i uloge Italije u NATO-u, podatci su pokazivali kako je talijansko gospodarstvo u posljednja tri mjeseca protekle godine poraslo 1,1 posto. To su najbolji rezultati posljednjeg kvartala u eurozoni te ujedno i najbolji gospodarski rezultat Italije još od 1999. Rast na godišnjoj razini u visini od 1,9 posto, međutim, još je ispod prosjeka eurozone.

Gospodarski oporavak

Malo je analitičara koji zasluge za talijanski gospodarski oporavak pripisuju Prodijevoj vladi, na čelu države svega devet mjeseci. No priznaju joj da je, unatoč svim unutrašnjim previranjima, ipak uspjela progurati reforme koje brojne prethodne vlade nisu uspijevale realizirati. One bi postupno mogle povećati potencijal tamošnjega gospodarstva. "Vlada u području gospodarstva zapravo bilježi dosta dobre rezultate. Ono što je tržišta najviše plašilo bila je mogućnost ponovnih izbora", rekla je ekonomistica Deutsche Bank, Susana Garcia.

Balansirajući između sukobljenih zahtjeva svoje koalicije, koju sačinjava devet stranaka, Prodi je započeo liberalizaciju uslužnog sektora, realizirao je usvajanje dugo očekivanog zakona za promicanje dodatne mirovinske štednje, smanjio je izbjegavanje plaćanja poreznih obveza te zauzdao proračunski deficit.

No mnogi su ga kritizirali zbog činjenice da nije poduzeo radikalnije reforme. Analitičari tvrde da nejgov pravi ispit predstavlja pitanje može li iskoristiti gospodarski oporavak kao kredit na temelju kojega bi proveo reformu neučinkovitog javnog sektora te reformu tržišta rada i sustava državnih mirovina. "Nemamo iluzija u pogledu toga koliko će ovako fragmentiranoj koaliciji biti teško ostvariti značajan napredak u području reforme mirovinskog sustava te tržišta rada, što je od temeljne važnosti za srednjoročne izglede gospodarskog rasta Italije", kaže Marco Valli iz Unicredit-a.

Nakon ostavke, Prodi je svoju zavađenu koaliciju okupio oko postizanja 12 prioriteta, uključujući i mirovinsku reformu, provođenje novih liberalizacija te "hitno i značajno smanjenje javne potrošnje". Taj plan predstavlja izvrsne vijesti za tržišta, no kao što je to i prije već toliko puta bio slučaj, iznesene obveze definirane su tako neodređeno da je jasno kako je pri njihovom sastavljanju jedan od glavnih prioriteta bio da se nikome u koaliciji, koja između ostalih objedinjuje i umjerene katolike i komuniste, ne stane na žulj.

Izazov reforme mirovinskog sustava

Analitičari se slažu da sve starije talijansko stanovništvo te stanje u području javnih financija predstavljaju veliki poticaj za podizanje minimalne dobi umirovljenja, koja trenutno iznosi 57 godina, odnosno za smanjenje mirovina. Komunisti i sindikati, međutim, tome se energično protive, tako da se plan mirovinske reforme naziva "reorganizacijom mirovinskog sustava koji prioritet daje niskim mirovinama."

Šefovi sindikata nedavno su ljutito odbili neke veoma blage prijedloge ministarstva financija za reformu mirovinskog sustava. Informacije o prijedlozima reforme u javnost su procurile putem tiska.

Razloga za smanjenje javne potrošnje također je mnogo. Nedavno objavljeni podatci pokazuju da je potrošnja 2006. porasla na 50,5 posto BDP-a, što je najviša razina u deset godina, i to unatoč višegodišnjim pokušajima njezina zauzdavanja.

Iako se svi u principu slažu kako je štednja nužna, sindikalisti odbijaju prijedloge otpuštanja radnika ili čak i promjene sustava uglavnom automatskog povećanja plaća, u sklopu kojega su plaće u javnom sektoru u posljednjih pet godina rasle 15 posto brže nego u privatnom sektoru.

Najnoviji razvoj situacije u pogledu financija ne sluti na dobro. Kako bi se važni lokalni izbori trebali održati za tri mjeseca, političari na vlasti osmišljavaju niz prijedloga s ciljem oživljavanja popularnosti vlade koja u posljednje vrijeme bilježi pad, i to kroz veću potrošnju ili smanjenje poreza.

Profesor ekonomije, Tito Boeri, u članku koji je nedavno objavila La Stampa, Prodija je upozorio da se ne odaziva na te pozive. "Svi mogu trošiti", kaže Boeri, savjetujući Prodija da "iskoristi rast gospodarstva kako bi realizirao reforme koje su teže izvedive u razdoblju sporijeg gospodarskog rasta."

Dok žonglira zahtjevima svoje koalicije Prodi, i sam bivši profesor ekonomije, mogao bi se sa sjetom prisjetiti jednostavnosti akademskog života. Uz svoju neznatnu većinu u Senatu, svjestan je činjenice da, ako ponovno zariba, druge šanse za iskupljenje neće biti, ističe Reuters.

SVJETSKA TRŽIŠTA

NA SVJETSKIM BURZAMA NASTAVLJENA KOREKCIJA CIJENA

Njujorški Dow Jones indeks spustio se u tome razdoblju 1,4 posto, na 12.110 bodova. Tehnološki Nasdaq potonuo je 0,6 posto, na 2.372 boda.

Gubitnice financijske dionice

Na najvećem gubitku bile su financijske dionice, pogotovo onih kompanija koje izdaju hipotekarne zajmove. Naime, američko Udruženje hipotekarnih banaka izvijestilo je da je udjel hipotekarnih zajmova u SAD-u u početnoj fazi neplaćanja dosegnuo rekordno visoku stopu. Nadalje, izvršni direktor najveće američke hipotekarne banke Countrywide Financial Corp, Angelo Mozilo izjavio je da je cijela industrija sada u krizi likvidnosti. Neočekivani pad prometa u američkoj maloprodaji u veljači pridodao je zabrinutostima ulagača.

"Baš kad smo pomislili da je sigurno ponovno ulagati na tržištu dionica, nova panika je zavladala. Ovoga puta bila je riječ o izvješću Udruženja hipotekarnih banaka", rekao je Phil Flynn, potpredsjednik i tržišni analitičar Alaron Tradinga u Chicagu.

Dionice financijsko-uslužnih kompanija koje su izložene tržištu hipoteka bile su među najvećim gubitnicima. Tako je dionica Citigroupa potonula 3,2 posto, JP Morgana 4,4, posto, a Countrywidea 4,7 posto. Oslabila je čak i dionica Goldman Sachsa, 1,8 posto, unatoč izvješću o rekordnoj tromjesečnoj zaradi. U prosjeku su bankarske dionice oslabile 3,3 posto.

Ulagače zabrinjava da će problemi s otplatama hipotekarnih zajmova naštetiti osobnoj potrošnji kako će zajmodavci zaoštravati izdavanje kredita uslijed usporavanja rasta na tržištu nekretnina. Dodatno, tržište je uznemirila vijest da američka Komisija za vrijednosnice (SEC) istražuje računovodstvene prakse u hipotekarnom zajmodavcu New Century Financial Corp. Kompanija je objavila da je meta i kriminalističke istrage američkog ministarstva pravosuđa. Njujorška burza

U svakom slučaju na tržištu se bilježe vrlo velike oscilacije cijena. Vix indeks, pokazatelj ulagačkih očekivanja oscilacija cijena dionica na tržištu dosegnuo je u srijedu 21,25 bodova, što je njegova najviša razina od srpnja lani, razdoblja kada su rasprodaje dionica bile u punome zamahu. "Tržišta će ostati nervozna. Postoje zabrinutosti da će kriza likvidnosti na tržištu hipotekarnih zajmova odgoditi oporavak na tržištu nekretnina i općenito gospodarstva", izjavio je Gerald Lucas, investicijski savjetnik pri Deutsche Banku.

Te zabrinutosti nadjačale su pozitivne vijesti o nastavku mega-vrijednih spajanja i preuzimanja. Među akvizicijama po vrijednosti se ističe ona private equity grupe Kohlberg Kravis Robertsa, koja je najavila kupovinu maloprodajnog lanca Dollar General za otprilike 6,9 milijardi dolara. Dionica Dollara dobila je 25,6 posto na vrijednosti. Također, ulagače je obradovalo i da američki farmaceutski div Schering-Plough namjerava kupiti Organon BioSciences, dio nizozemskog Akzo Nobela, za 14,5 milijardi dolara. Dionica Scheringa ojačala je 0,4 posto a Akzo Nobela čak 16,5 posto.

Na srednji rok rast cijena

Europske dionice zabilježile su pad cijena na najnižu razinu u zadnja tri i pol mjeseca, pri čemu su predvodile dionice banaka uslijed zabrinutosti oko produbljivanja krize s hipotekarnim zajmovima na američkom tržištu. Rasprodaja rudarskih i energetskih dionica također je doprinijela lošem raspoloženju na tržištu. Londonski Ftse indeks spustio se u proteklih tjedan dana 1,8 posto na 6.131 bod. Frankfurtski DAX oslabio je dva posto, na 6.580 bodova.

Među značajnijim gubitnicima i u Europi je bio financijski sektor, uzdrman zabrinutostima oko situacije s hipotekama u SAD-u.. Dionice banaka Royal Bank of Scotland, Barclays, HBOS i ING redom su pojeftinile oko jedan posto. Nadalje, na gubitku su bile i dionice rudarskih kompanije koje su slabile uslijed pada cijena zlata. Pod pritiskom su bile i naftne dionice budući se cijena barela nije mijenjala, na ispod 58 dolara.

"Ne mislimo da je najgore završilo", kazao je Steve Russell, direktor ulaganja pri Ruffer LLP-u. "Osjeća se prilična nervoza koja i nadalje proizlazi iz zabrinutosti oko američkog tržišta hipotekarnih zajmova. Tijekom idućih nekoliko tjedana mogao bi se očekivati novi pad cijena dionica u visini daljnjih pet posto".

Analitičari ipak kažu da su aktivnosti na području spajanja i akvizicija čimbenik koji će podupirati dionice u ovoj godini, unatoč najnovijim prodajama koje su uznemirile ulagače. "Zarade u SAD-u i Europi su snažne, a aktivnosti na području spajanja i akvizicija te private-equity fondova su i dalje prisutne", kazao je UBS-ov strateg za europske dionice Nick Nelson. "Moglo bi potencijalno biti novih oscilacija u nadolazećim danima, no u srednjem roku cijene bi morale biti više nego su trenutno. Predviđamo 10 posto povrata na ulaganja u dionice u ovoj godini".

Indeks Tokijske burze Nikkei spustio se u tome razdoblju 2,5 posto, na 16.744 bodova.

SVJETSKA TRŽIŠTA

AMERIČKO TRŽIŠTE NEKRETNINA OSLABILO DOLAR

Zelena valuta izgubila je 1,5 posto na vrijednosti prema euru, kojim se koncem tjedna trgovalo po 1,3312 dolara. Dolar je oslabio i više od dva posto u odnosu na švicarski franak, te stoji 1,2069 franaka. Britanska funta poskočila je pola posto, na 1,942 dolara. Jen je, pak, ojačao 1,3 posto, na 116,7 jena za dolar.

Opasnost od stagflacije

Financijska tržišta brinu zbog naznaka sve većih problema na američkom tržištu hipotekarnih kredita i nekretnina, što je potkrijepio i bivši guverner središnje američke banke Alan Greenspan, upozorivši u četvrtak da bi se problemi na tržištu hipotekarnih kredita mogli proširiti i na ostale sektore.

Američka valuta našla se i pod pritiskom podataka o oštrom rastu cijena pri proizvođačima i istodobnom usporavanju rasta industrijske proizvodnje na sjeveroistoku SAD-a. Oni su protumačeni na tržištu kao prvi znak da je SAD možda na putu u stagflaciju, obilježenu nultom stopom rasta i visokom stopom inflacije.

"Dolar je bio pod pritiskom Greenspanovih izjava, podataka njujorškog ogranka Fed-a o industrijskoj proizvodnji na sjeveroistoku SAD-a a strahuje se očigledno i od inflacije", zaključio je Simon Derrick iz Bank of New York.

Tečaj jena, pak, stabilizirao se prema dolaru i euru sredinom tjedna nakon što su ulagači ponovno potražili utočište u valutama s niskim prinosima, uzdrmani podatkom iz SAD-a da je broj nenaplativih hipotekarnih zajmova u četvrtom tromjesečju 2006. dosegnuo najvišu razinu u protekle tri i pol godine, kao i neočekivano slabim podatkom o prometu u maloprodaji u veljači.

Ti signali iz SAD-a usmjerili su pozornost ulagača na stanje u američkom gospodarstvu kako bi se utvrdilo hoće li usporavanje njegova rasta biti dovoljno snažno da ove godine potakne središnju američku banku Fed na spuštanje kamatnih stopa. "Problem nenaplativih zajmova i dalje zabrinjava i straši ulagače, koji su ponovo počeli zazirati od rizika", konstatira Martin McMahon iz zueriškog Credit Suissea.

Vjetar u leđa euru dala je objava njemačkog ZEW indeksa poslovnog povjerenja koji je u ožujku neočekivano porastao na 5,8 bodova u odnosu na očekivana 3,3 boda. Taj je podatak potaknuo očekivanja da će Europska središnja banka (ECB) ponovno podići kamatne stope s aktualne razine od 3,75 posto. Euro se ipak donekle našao pod pritiskom signala iz Europske središnje banke (ECB) da će se nakon podizanja razine ključnih kamatnih stopa na četiri posto u sljedećim mjesecima kampanja zaoštravanja monetarne politike možda približiti kraju.

Među ostalim valutama isticao se švicarski franak koji je ojačao prema svim ključnim valutama nakon što je središnja švicarska banka u skladu s očekivanjima u četvrtak podigla razinu ključnih kamatnih stopa na 2,25 posto, naznačivši da bi ih mogla ponovno podići u lipnju.

Priključivši se trendu zaoštravanja monetarnih politika u razvijenom svijetu, kamatne stope podigla je i norveška središnja banka, i to za 0,25 postotnih bodova, na 4,0 posto. To je u četvrtak učinila i latvijska središnja banka, pa stopa za refinanciranje iznosi 5,5 posto ili 0,5 postotnih bodova više.

NOVA EUROPA

PREGRIJANA GOSPODARSTVA, IZVAN KONTROLE

Istočna Europa nikada prije nije uživala u tako dobroj situaciji: većina zemalja regije učlanjena je u NATO i Europsku Uniju, bilježe zavidan napredak, stabilnost, demokraciju i sigurnost. Rast BDP-a iznenađujuće je visok. Čak i Makedonija ostvaruje gospodarski rast od četiri posto BDP-a, što je mnogo više od "starih" zemalja članica EU-a. U većini ostalih zemalja rast premašuje pet posto; u baltičkim zemljama Estoniji i Latviji viši je od deset posto.

Druga strana novčića

Obzirom na takve okolnosti, raspoloženje u regiji iznenađujuće je loše. Milijuni su je napustili u potrazi za poslom u inozemstvu, što je urodilo rastom plaća i ugrozilo konkurentnost te zabrinulo ulagače. Zemlje koje se još nisu priključile EU-u strahuju da im čak ni rapidno provođenje reformi neće pomoći da se pridruže Uniji.

U deset bivših komunističkih zemalja koje su već članice, provođenje reformi uglavnom je zaustavljeno. U Rumunjskoj, politička disciplina koja je prethodila priključenju, spektakularno je okončana. Provođenje reformi u Slovačkoj, pak, moglo bi krenuti u suprotnom smjeru. A što se eura tiče, ne čini se vjerojatnim da će ijedna zemlja u regiji slijediti primjer Slovenije i uskoro uvesti jedinstvenu valutu.

Najveća bojazan, koju potiču nestabilna tržišta i sjećanja na financijske krize u istočnoj Aziji te južnoj Americi, jest financijski slom, koji bi mogao započeti na Baltiku. Fitch, međunarodna agencija za izdavanje rejtinga, nedavno je Latviji uputila upozorenje da ako ne uspostavi kontrolu nad svojim gospodarstvom, njezin će rejting možda biti smanjen. Manjak u bilanci plaćanja u Latviji je 2006. iznosio 20 posto BDP-a, što je najviša razina unutar EU-a. Ta činjenica odraz je rasta izdavanja hipotekarnih zajmova lokalnom stanovništvu od strane inozemnih banaka. Ti su zajmovi denominirani uglavnom u eurima, što je potaknulo procvat u sektoru nekretnina.

Situacija u Estoniji i Litvi je slična i djeluje jednako neodrživo. Unatoč prekrasnoj arhitekturi koja ih krasi, nije jasno zbog čega bi nekretnine u baltičkim prijestolnicama bile skuplje od onih u Berlinu, Beču ili Frankfurtu.

Nije teško zamisliti ni da bi moglo doći do pucanja mjehurića nekretnina. Građevinske kompanije imaju problema s pronalaženjem radnika da bi dovršile stambene zgrade koje su kompanije za nekretnine već otplatile, koristeći novac koji su njihovi klijenti već posudili iz inozemstva. Jedan od bizarnih znakova pregrijavanja jest i taj da su estonske kompanije čak počele zapošljavati radnike iz Finske. Kako će se situacija razvijati dalje ostaje nejasno. Baltičke banke uglavnom su u stranom vlasništvu solidnih skandinavskih banaka, koje si mogu priuštiti "spašavanje" lokalnih podružnica u slučaju da je to potrebno. Samo Latvija ima veliku banku u domaćem vlasništvu, Parex, no ona se do sada pokazala kao uglavnom oprezan zajmodavac.

Sve tri baltičke valute imaju fiksne tečajeve u potpunosti pokrivene deviznim rezervama. Utješno je da nijedna od te tri zemlje nema veliki inozemni dug te da se njihovim valutama i vrijednosnim papirima trguje tek umjereno, ostavljajući tako malo prostora za spekulacije. Manje je umirujuća činjenica da njihovi režimi valutnih tečajeva ostavljaju malo prostora za monetarno stezanje pojasa. A popustljiva politika vladajućih koalicija potkopava nadu u strogu fiskalnu politiku ili provođenje strukturalnih gospodarskih reformi koje bi održale konkurentnost i dok cijene rastu.

Slom baltičkih zemalja?

Edward Parker iz Fitch-a kaže da bi u slučaju sloma na Baltiku neke zemlje morale slijediti primjer Portugala, koji je nakon neodrživog gospodarskog procvata zabilježio porast cijena i nisku stopu rasta. Takva situacija bi za Baltik bila otužna, no mora li se gospodarski slom proširiti i na druge istočnoeuropske zemlje?

Obzirom na to kako situacija djeluje na prvi pogled, ne. Samo Slovačka bilježi rast baltičkog tipa (godišnjom stopom od 9,6 posto u posljednjem tromjesečju 2006., dok je stopa industrijske proizvodnje u siječnju u odnosu na isto razdoblje prošle godine porasla za 17,4 posto). Njezino gospodarstvo je fleksibilnije

(uz plivajući valutni tečaj) a njezinom monetarnom politikom još uvijek se upravlja mudro. Slovačka vlada ustraje da želi uvesti euro 2009. No neki u eurozoni ističu kako će niska stopa inflacije u Slovačkoj biti ocijenjena "neodrživom" za uvođenje jedinstvene valute.

Mađarska je zemlja koja zadaje veće glavobolje. Nakon prošlogodišnje rastrošnosti u pokušajima da pobijedi na izborima, njezina vlada pokušava ponovno uspostaviti kontrolu nad javnim financijama. Mađari su se uvelike zaduživali u stranoj valuti pretpostavljajući da je euro siguran. Sve to stvara sve uvjete za slom, skupa sa devalvacijom i recesijom. Nakon opasnih nestabilnih razdoblja protekle godine, vladin program stezanja pojasa dobio je pohvale od bankara. No planirane reforme u području javne potrošnje tek trebaju stupiti na snagu, a vlada nije sklona pristati na povećanje plaća u javnom sektoru.

Temeljni problem predstavljaju slabe i neodlučne vlade u cijeloj regiji, kojoj je, ako želi uhvatiti korak s ostatkom EU-a potrebno čvrsto upravljanje. Rumunjska, druga najveća istočnoeuropska članica EU-a, paralizirana je političkim razmiricama između premijera i predsjednika. Kao rezultat toga, gornji dom Parlamenta glasovao je za smjenu ministrice pravosuđa Monice Macovei. Kada su gospodarske prilike povoljne, takve političke smicalice predstavljaju trivijalne detalje. U lošijoj gospodarskoj situaciji, budućnost istočne Europe čine problematičnijom, piše Economist.

POSLOVNI IZAZOVI

WIKI - POSLOVNI ALAT BUDUĆNOSTI

Nekolicina tehnologiji vičnih zaposlenika u dvije vrlo različite europske kompanije prije dvije godine je počela iskušavati mogućnosti wikija. U svega nekoliko mjeseci, upotreba wiki internet stranica toliko se proširila da su obje kompanije odlučile uvesti i službeni wiki kompanije.

Laka primjena

S korištenjem wikija krenule su dvije tvrtke - finski proizvođač mobitela Nokia te investicijska banka Dresdner Kleinwort. I dok iskustvo obje kompanije upućuje na to kako wiki ipak nije za svakoga, višestruka namjena te lakoća korištenja vrlo brzo su ga učinili ključnim korporativnim alatom.

Krajem 2004., kada je korištenje wikija bilo tek u povojima, dvije male skupine unutar Istraživačkog centra Nokije, u Helsinkiju, stvorile su vlastite wikije, od kojih je jedan bio namijenjen suradnji na rješavanju specifičnih problema industrijskog dizajna, a drugi je istraživanju alternativa e-mailu i softvera namijenjenog suradnji.

U Nokiji danas procjenjuju da barem 20 posto od ukupno 68.000 zaposlenika te kompanije koristi stranice wiki kako bi bili u tijeku s najnovijim razvojem situacije u pogledu planova, statusa projekta, kako bi izmjenjivali ideje, uređivali datoteke itd. "Radi se o obratu uobičajenog načina poslovanja", kaže Stephen Johnston, viši menadžer odjela za korporativnu strategiju pri Nokiji. I dok je Nokia nekoć kupovala softver proizveden izvan kompanije namijenjen komunikaciji sada "neke od najzanimljivijih stvari stižu iz same tvrtke.

Slična priča može se čuti i u Dresdner Kleinwortu. Nekoliko inovatora iz ureda za informacijsku tehnologiju londonskog ureda kompanije poslalo je program nazvan Socialtext nekolicini skupina da ispitaju kako bi se mogao koristiti za olakšavanje izvršavanja različitih zadataka u području informacijske tehnologije (IT). Wiki program se proširio tako brzo da je Dresdner Kleiwort odlučio pokrenuti vlastiti korporacijski wiki. Do listopada 2006., 5.000 zaposlenika banke kreiralo je više od 6.000 individualnih stranica.

Iskustvo Nokije i Dresdner Kleinworta nudi uvid u to kako razvijati upotrebu radikalno nove tehnologije s ciljem promjene načina rada organizacija. Međutim, ne uviđaju svi koristi wikija odmah. Početni napori s ciljem uvođenja wikija u Dresdneru su, primjerice, zbunili zaposlenike i morali su biti redefinirani kako bi tehnologija bila jednostavnija za uporabu. Još važniji od pojednostavljivanja tehnologije bio je jednostavni savjet jednog od zagovornika wikija: ne šaljite e-mail, koristite wiki. Zaposlenici su postupno prihvatili njegovu upotrebu, uviđajući kako poboljšava suradnju i smanjuje količinu e-maila.

To je bilo sasvim dovoljno da se tehnologija proširi. Kada je jedna test-skupina počela koristiti wiki, trend se počeo nezaustavljivo širiti, tvrde iz obje kompanije. U ožujku 2006., wiki Dresdner Kleinworta mjesečno je imao 20.000 posjeta. Do listopada ta se brojka upetorostručila, najviše stoga jer bi jedna poslovna jedinica često uvjerila drugu da počne koristiti wiki.

Johnston iz Nokije, pak, kaže da različite poslovne skupine unutar kompanije često surađuju, tako da čim jedan tim počne koristiti wiki, drugi slijede njihov primjer. "Uporaba wikija uskoro se proširila poput virusa", istaknuo je. Razlog tome je zato što nudi mnogo više od novog načina obavljanja starih zadataka. Radi se o alatu koji usklađuje slobodan protok zamisli različitih skupina i poslovnih jedinica unutar kompanije, što je ključno za organizaciju za koju je kreativno razmišljanje od temeljne važnosti.

"Wiki je vrlo opipljiv odraz našeg otvorenog načina rada", rekao je Johnston. "Sada o otvorenosti ne moramo samo pričati, raspolažemo alatom koji se temelji na suradnji."

Povećanje produktivnosti

U londonskom uredu Dresdner Kleinworta tehnološka inovacija vrijedi onoliko koliko štedi vrijeme, pa tako i novac. Alex Thill, čelnik odjela za internet trgovinu pri toj banci, nakon što je iskušao wiki i uvidio njegov potencijal u pogledu uštede vremena, uskoro je postao njegov gorljivi pobornik.

Thill-ov tim od 52 ljudi, koji dizajniraju i održavaju internet stranice mnogih podružnica te banke, nalazi se u Frankfurtu i Londonu, a često traži informacije i iz ureda u Tokiju i New Yorku. Tijekom protekle dvije godine Thill je poticao svoje kolege da doprinose promjenama i zamislima izravno na wikiju Dresdner Kleinworta, umjesto putem e-mailova, često krcatih word-datotekama i prezentacijama u PowerPoint-u. "Koristeći wiki, svi smo u tijeku s najnovijim promjenama", kaže Thill.

Upotreba wikija, u kombinaciji sa blog-ovima i sustavom instant messaging, pomogla mu je smanjiti korištenje e-maila za barem 75 posto, a i njegovi kolege bilježe slične rezultate. Da bi imao uvid u svu ključnu metriku 80 internet stranica koje njegov odjel nadgleda, treba otvoriti jednu jedinu wiki Internet stranicu. Dok bi pretraživanje podataka iz 80 različitih izvora inače moglo trajati tjednima, uz pomoć wikija svaki korisnik treba tek "oko 30 sekundi" da bi unio svoje podatke. Oni tako postaju dostupni čitavom timu, koji informacije o novom unosu dobivaju trenutno, putem sustava instant messaginga ili e-maila.

Ako je suditi po iskustvu Dresdner Kleinwort i Nokije, korištenje wiki-a uskoro bi se moglo proširiti diljem korporativnog svijeta, zaključuje tjednik Business Week.

VIJESTI TJEDNA

EU ne čini dovoljno po pitanju provedbe Lisabonske agende - istraživanje

Čelnici europskih kompanija gube strpljenje glede načina i brzine provedbe ključnih elemenata Lisabonske agende, pokazalo je jedno u petak objavljeno istraživanje.

To istraživanje, koje je provela strateška konzultantska tvrtka Roland Berger u razdoblju od listopada 2006. do ožujka 2007., a čiji su rezultati objavljeni na Europskom poslovnom samitu, pokazalo je da 91 posto izvršnih direktora smatra da se Europska unija još uvijek presporo kreće po pitanju liberalizacije tržišta i regulacije proizvoda. U istraživanju je sudjelovalo 430 izvršnih direktora iz kompanija s prihodima iznad 250 milijuna eura.

"Poruka ovog istraživanja je da se EU mora uhvatiti u koštac sa svojim zadacima, srezati birokraciju te ukazati na pozitivni gospodarski preokret koji Europa trenutno proživljava", kazao je Burkhard Schwenker iz Roland Bergera. "Čelnici kompanija očekuju konsolidaciju politika zemalja članica EU", dodao je.

Trećina ispitanih izvršnih direktora kritički se osvrnula na ponašanje njihovih vlada glede zajedničkih politika Unije. Francuski su čelnici (71 posto) posebno obeshrabreni neuspjehom njihove vlade da svoje glasače uvjeri u koristi prijedloga europskog ustava.

Gotovo dvije trećine europskih korporativnih čelnika (67 posto) smatra da uspjeh njihovih kompanija ovisi o snazi Europe u cjelini. Ali, puko odrađivanje davno dogovorene Lisabonske strategije više ih ne zadovoljava.

Oni žele da Unija svoje slabosti pretvori u prednost. Potencijalna prednost jest u prvom redu u promidžbi "zelenih industrija". Dapače, smatraju da se na tom području Europa mora nametnuti kao lider na globalnom planu. Čak 70 posto vodećih poslovnih ljudi želi da Unija podupre i promiče alternativne izvore energije te da nagradi investicije u nove tehnologije. Skoro 50 posto ispitanika želi da Unija bude regulator, a čak 41 posto želi od Unije da stvori legislativu, odnosno pravne standarde za to područje.

Naposljetku, stav je članova uprava da Europa treba promjenu u mentalitetu. Potrebno je poticati poduzetništvo nagrađivanjem najboljih praksi te povećati konkurenciju uklanjajući moguće međudržavne prepreke.

Direktor zagrebačkog ureda Roland Bergera dr. Vladimir Preveden kaže da bi hrvatske kompanije buduće pomake i promjene u legislativi "zelenih industrija" u EU hrvatski menadžeri morali pratiti, te i prije pristupanja Hrvatske uskladiti svoje poslovanje s tom legislativom.

Njemački radnici zahtijevaju svoj udjel u stvorenom gospodarskom bogatstvu

Njemačko gospodarstvo, najveće u Europi, bilježi rekord za rekordom - s rastom bruto domaćeg proizvoda od 2,7 posto u 2006. raste brže nego za vrijeme dot com mjehurića početkom desetljeća, što je u prošloj godini dovelo do stvaranja 500.000 novih radnih mjesta.

Kompanije ostvaruju rekordne dobiti, 50 posto više nego što su bile za vrijeme uzleta takozvane nove ekonomije. S rastom indeksa blue-chip dionica DAX 30 preko psihološki važne granice od 7.000 bodova, nakon dugo vremena dionice kompanija ponovo pobuđuju sve snažniji interes.

Povrh toga, nakon dugog razdoblja slabosti počela je rasti i potrošnja domaćinstava. Stoga ne čudi da, nakon tolikih godina pristajanja na tek skromna povećanja plaća, sindikati i zaposlenici sada zahtijevaju svoj dio kolača.

Na ovogodišnjim pregovorima o plaćama koji započinju u ponedjeljak, moćni sindikat IG Metall zahtijevat će 6,5-postotno povećanje plaća za 3,4 milijuna zaposlenika njemačke inženjerske i metalurške industrije. Usporedbe radi, prošle je godine dogovoreno povećanje od tri posto.

IG Metall tvrdi da je, s obzirom na aktualni rast u tome sektoru, njegov zahtjev ekonomski opravdan te da si ga kompanije mogu priuštiti. Taj sindikat nadalje ističe da se praktički nikad nije dogodilo da kompanije toliko puno zarađuju a tako malo izdvajaju za plaće - tek 16,4 posto svojih ukupnih prihoda.

Poslodavci, međutim, očekivano tvrde da je upravo princip ograničenog rasta plaća pomogao financirati tekući ekonomski rast te da bi svaka promjena takvog pristupa oporavak naglo prekinula.

Savez poslodavaca Gesamtmetall još nije iznio na stol svoju ponudu, ali je priopćio kako ovogodišnji sporazum o plaćama ne bi smio premašivati 3-postotni dogovor iz 2006., odbacujući tvrdnju da bi se rekordne dobiti trebalo odmah translatirati u više plaće.

"To što je nekoliko velikih kompanija izvijestilo o izvrsnim rezultatima ne znači da sporazumi o plaćama moraju odmah isto biti veći", izjavio je čelnik te federacije Martin Kannegiesser u intervjuu za list Frankfurter Allgemenine Zeitung objavljenom u petak.

"Moramo se orijentirati prema prosjeku diljem sektora, a njime dominiraju manje i srednje kompanije čije dionice nisu uvrštene u burzovne kotacije", dodao je.

Europska središnja banka (ECB) također je zabrinuta zbog negativnih ekonomskih posljedica previsokih sporazuma o rastu plaća u Europi. Prošloga je tjedna njezin čelnik Jean-Claude Trichet kazao da će pažljivo pratiti tijek skorašnjih pregovora o plaćama u zemljama eurozone, za slučaj da previsoki zahtjevi izazovu rast inflacije.

Njemačka vlada usvojila plan o smanjenju poreznog opterećenja za kompanije

Njemačka vlada usvojila je u srijedu plan o smanjenju poreznog opterećenja za kompanije, čime je napravljen novi korak u realizaciji reformskog programa kancelarke Angele Merkel.

Tim bi se planom ukupno porezno opterećenje za kompanije smanjilo ispod razine od 30 posto u odnosu na sadašnjih 38,65 posto kako bi se očuvala njihova konkurentnost i potaknula ulaganja.

Plan predviđa smanjivanje porezne stope na dobit za velike kompanije na 15 u odnosu na aktualnih 25 posto. Takve tvrtke plaćaju i korporativni porez tijelima lokalne uprave, pri čemu svaka njemačka savezna zemlja određuje svoju poreznu stopu.

S druge pak strane Berlin namjerava namaknuti sredstva za provedbu tog plana i spriječiti pokušaje kompanija da presele svoju zaradu u inozemstvo tako što će im ograničiti mogućnosti da od poreznih obveza odbijaju troškove kamata.

Ministarstvo financija očekuje da će taj plan u prvoj godini provedbe rezultirati padom prihoda od poreza za gotovo 6,5 milijardi eura. Porezna reforma trebala bi stupiti na snagu 1. siječnja 2008.

EU zabrinut zbog kašnjenja sustava Galileo

Europska komisija objavila je da je zabrinuta zbog velikih kašnjenja i prekoračenja financijskog okvira u razvoju europskog sustava za satelitsku navigaciju Galileo.

U pismu aeronautičkoj industriji koja sudjeluje u realizaciji projekta i njemačkom predsjedateljstvu, EU povjerenik za transport Jaques Barrot "zvoni na uzbunu u vezi sa stanjem oko sustava Galileo", kazao je novinarima Barrotov glasnogovornik Michele Cercone. Komisija želi utvrditi razlog "niza kašnjenja" u njegovoj realizaciji, naglasio je glasnogovornik.

Taj sustav, vrijedan oko 1,5 milijardi eura, trebao bi prekinuti ovisnost Europe o američkoj sustavi globalnog pozicioniranja GPS.

Zadaća gradnje sustava Galileo povjerena je osam europskih kompanija koje moraju ispuniti dogovorene uvjete do sredine lipnja. Pregovori o formiranju konzorcija suspendirani su budući da su se kompanije sukobile oko raspodjele troškova a nisu uspostavile ni zajednički odbor ni imenovale izvršnog direktora industrijske mreže.

Očekuje se da će ministri transporta članica EU raspraviti o preprekama uspostavi Galilea na sastanku zakazanom sljedećeg tjedna. Barrot traži mandat da se istraže "razumne alternative" aktualnom konzorciju za uspostavu Galilea.

Konzorcij obuhvaća europsku zrakoplovnu kompaniju EADS, francuski Thales i Alcatel-Lucent, britanski Inmarsat, talijansku Finmeccanicu, španjolske AENA-u i Hispasat i njemačku grupu koju čine Deutsche Telekom i Njemački zrakoplovni centar.

Prvobitni plan predviđao je instalaciju 30 satelita do 2010. ali je taj rok u međuvremenu pomaknut na 2011. do 2012.

Zemlje na Balkanu za privremeno otvaranje bugarskih nuklearnih reaktora

Sedam država na Balkanu pozvalo je Europsku komisiju da dopusti ponovno privremeno otvaranje dvaju od siječnja zatvorenih bugarskih nuklearnih reaktora, kako bi se izbjegla kriza zbog nedovoljne opskrbe električnom energijom u toj regiji.

Ministri gospodarstva i energetike Bugarske, Srbije i Makedonije, te visoki dužnosnici vlada Albanije i Hrvatske, u ponedjeljak su usvojili posebnu deklaraciju, koju također podržavaju Crna Gora, Rumunjska te privremena uprava UN-a za Kosovo.

"Ministri od Europske komisije zahtijevaju pažljivu analizu realnih mogućnosti za rješavanje tekućih problema opskrbe električnom energijom u toj regiji, uključujući produžetak operativnog razdoblja jedinica 3 i 4 nuklearne elektrane Kozloduy", stoji u toj deklaraciji.

Kako ne bi dovela u pitanje svoje priključenje Europskoj uniji, Bugarska je u siječnju zatvorila dva stara ali preuređena nuklearna reaktora snage po 440 megawata, broj 3 i 4, u nuklearki Kozloduy.

Ta je država potom bila prisiljena značajno umanjiti svoj izvoz električne energije, dok nedovoljno razvijene međusustavne veze sprječavanju uvoz struje u tu regiju iz drugih dijelova Europe.

Bugarska je 2006. pokrivala 60 posto potreba električne energije na Balkanu, izvozeći u zemlje te regije nekih 7,8 milijardi kilowatsati struje, što je otprilike jednako godišnjem kapacitetu dvaju zatvorenih reaktora. Njihovo je zatvaranje također rezultiralo skokom cijena struje za 80-100 posto u usporedbi s godinom ranije, ističe se nadalje u ministarskoj deklaraciji.

Glavni izaslanik Europske komisije u Bugarskoj Michael Humphreys kazao je, međutim, kako iako je odluku o zatvaranju reaktora bilo teško donijeti, zahtjev za povlačenjem te odluke nikako nije prihvatljiv.

Srbija produljila rok za završetak privatizacije do kraja 2007.

Srpska agencija za privatizaciju objavila je da je zbog velikog broja poduzeća koja čekaju privatizaciju produljila rok za okončanje tog procesa do kraja ove godine.

Čak bi i taj rok mogao biti pretijesan budući da trenutno čak 1.045 poduzeća čeka privatizaciju a njih 103 na pokretanje javnog natječaja. Dosada je od ukupno 2.588 ponuđenih poduzeća prodano njih 1.879, odnosno 73 posto, piše srpska novinska agencija Tanjug.

Prihodi od privatizacije u razdoblju od početka tog procesa 2002. do danas dosegli su ukupnu vrijednost od 2,16 milijardi eura. Od te je svote 1,045 milijardi eura prihodovano prodajama poduzeća na javnim natječajima, 710 milijuna eura aukcijama a 401,8 milijuna eura prodajama kompanija na tržištu kapital.

Među inozemnim ulagačima predvode Slovenci s kupljenih ukupno 19 državnih poduzeća, slijede Talijani s 13, Austrijanci s osam te Grci i Hrvati s po šest kupljenih poduzeća.

Procjenjuje se da će kupca pronaći najviše 600 poduzeća, piše Tanjug, dodajući da su sljedeći na listi za privatizaciju Sajam Beograd, Novosadski sajam i farmaceutska kompanija Šumadija lek sa sjedištem u Čačku.

OPEC ostavio na snazi smanjenja proizvodnje

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) u četvrtak je odlučila ostaviti na snazi postojeća smanjenja svoje proizvodnje, ocijenivši da je došlo do snažnog pada zaliha nafte u zemljama potrošačima no i da postoji rizik od manje potražnje za naftom zbog mogućeg globalnog gospodarskog usporavanja uslijed nedavnih rasprodaja na tržištima dionica.

Irački ministar za naftu Hussain al-Shahristani potvrdio je takvu OPEC-ovu odluku nakon sastanka koji je trajao više od tri sata.

OPEC, koji proizvodi više od trećine svjetske nafte, na svoja je dva prethodna sastanka dogovorio smanjenja proizvodnje od ukupno 1,7 milijuna barela dnevno ili šest posto ukupne opskrbe. Trenutno 10 članica tog kartela dnevno cilja proizvodnju od 25,8 milijuna barela nafte.

Sada je naglasak stavljen na osiguranje provedbe tih smanjenja u cijelosti, kazao je čelnik libijskog izaslanstva Shokri Ghanem, s čime se složio i kuvajtski ministar za naftu. "Tržište je uravnoteženo, nema potrebe za mijenjanjem naše ciljane proizvodnje", kazao je Sheikh Ali al-Jarrah al-Sabah, ministar za naftu Kuvajta.

No, ministri upozoravaju da bi dva vala prodaja na svjetskim tržištima dionica mogla rezultirati većom rasprodajom, koja bi naštetila gospodarskom rastu te time i potražnji za naftom.

Predsjednik OPEC-a i ministar za naftu Ujedinjenih Arapskih Emirata Mohammed bin Dhaen al-Hamli mogao bi stoga u lipnju sazvati još jedan sastanak radi ponovnog pregleda situacije, poručili su naftni dužnosnici.

ECB-ovo budno praćenje inflacije upućuje na daljnji rast kamatnih stopa

Europska središnja banka (ECB) najavila je u svojem mjesečnom biltenu budno praćenje cjenovnih rizika u 13-članoj eurozoni, ojačavši time očekivanja novog povećanja kamatnih stopa, na razinu od najmanje četiri posto do lipnja.

Kako je objavila ECB u svojem biltenu, ti rizici uključuju cijene nafte, zahtjeve za povećanjem plaća i oscilacije na globalnim tržištima.

ECB će obzirom na to, kako se dodaje u izvješću objavljenom na bančinoj internetskoj stranici, djelovati odlučno i pravovremeno kako bi osigurao cjenovnu stabilnost i održavanje inflacije blizu ali ispod dva posto u srednjem roku.

Isto je ranije ovoga mjeseca poručio čelnik ECB-a Jean-Claude Trichet nakon bančinog zasjedanja na kojem je jednoglasno odlučeno o podizanju kamatnih stopa za četvrtinu postotnog boda, na 3,75 posto. S najnovijim, podignute su ukupno u sedam navrata od prosinca 2005.

Analitičari riječ budno, kojom se u svojem izvješću koristi ECB, tumače kao naznake mogućeg ponovnog rasta kamatnih stopa, vjerojatno na bančinom zasjedanju 6. lipnja ili čak u svibnju, na sastanku u Dublinu.

Mađarska dala prednost ruskom u odnosu na europski plinovod

Mađarska je odlučila poduprijeti ruski plan o produljenju postojećeg plinovoda Blue Stream, koji izravno konkurira planu EU o gradnji plinovoda Nabucco usmjerenom na smanjenje ovisnosti o uvozu tog energenta iz Rusije, piše The International Herald Tribune.

Ruski plan predviđa produljenje trase postojećeg plinovoda ruskog monopolista Gazproma Blue Stream preko Turske, Bugarske i Rumunjske do Europe. Time bi njegova trasa tekla paralelno onoj europskog Nabucca, cijena gradnje bila bi podjednaka a rok za završetak podudaran s onim europskog projekta.

Zasad nije jasno kakvu će prednost Mađarska izvući iz potpore ruskom plinovodu budući da bi Budimpešta na kraju mogla biti prisiljena sudjelovati u financiranju oba projekta. U mađarskom ministarstvu gospodarstva tumače da će ruski projekt pomoći Mađarskoj da postane važno energetsko čvorište u srednjoj Europi.

"Problem je s Nabuccom što ne možemo odrediti kada ćemo iz njega početi dobivati plin. Kada bi mi netko mogao navesti konkretan termin do kada ćemo se najkasnije početi opskrbljivati plinom iz tog cjevovoda, u redu, ali stanovi se mogu grijati samo plinom, ne snovima", upozorio je mađarski premijer Ferenc Gyurcsany.

"Želimo također diversificirati našu opskrbu energentima. Više od 80 posto našeg plina dolazi iz Rusije. Postoje dva međusobno konkurentna projekta ali Nabucco je više mašta nego stvarnost. Želio bih da Nabucco bude snažniji", potvrdio je mađarski ministar gospodarstva Janos Koko.

Europski projekt trebao bi biti završen najkasnije 2011. a stajat će pet milijardi eura. Njegov će kapacitet iznositi najmanje 30 milijardi prostornih metara godišnje, a korisnici će biti svih 27 članica EU. Trošak produljenja ruskog plinovoda Blue Stream do Mađarske također će iznositi pet milijardi eura, tvrdi mađarsko ministarstvo gospodarstva.

VIJESTI IZ KOMPANIJA

EU jača pritisak na Apple zbog iTunesa i iPoda

Povjerenica Europske unije za zaštitu potrošača Meglena Kuneva odlučila se ozbiljnije pozabaviti Appleom zbog uske povezanosti njegova popularnog glazbenog playera iPoda s također njegovim on-line servisom za prodaju glazbe iTunes, piše njemački tjednik Focus.

"Mislite li da je u redu da se CD-ove može slušati na svim CD playerima, a da se neka pjesma s iTunesa može slušati samo na iPodu? Ja ne mislim tako. Nešto treba mijenjati", kazala je europska povjerenica Kuneva a prenosi list Focus.

Apple nije u trenutku objave članka bio dostupan za izjave. Norveška, koja nije članica EU, bori se s Appleom iz istog razloga. U siječnju je objavila da taj tehnološki div mora otvoriti konkurenciji svoj sustav skidanja glazbe do 1. listopada ili ga u protivnom čekaju pravne akcije.

Udruge za zaštitu prava potrošača iz Njemačke, Francuske, Finske i Norveške nedavno su dogovorile zajedničku poziciju u svojoj borbi protiv iTunesa, jačajući pritisak na Apple. One tvrde da Apple koristi tehnologije digitalnih prava kako bi se ograničilo slobodno korištenje pjesama kupljenih na iTunesu, uključujući mogućnost kopiranja i prebacivanja glazbe ostalim korisnicima i na ostale MP3 uređaje osim Appleov iPod.

Halliburton će preseliti sjedište i čelnika u Dubai

Američka tvrtka za proizvodnju opreme za naftnu industriju Halliburton seli svoja sjedišta i izvršnog direktora u Dubai, što je potez koji je odmah izazvao kritike od nekih američkih političara.

Halliburton sa sjedištem u saveznoj američkoj državi Teksas, na čijem je čelu od 1995. do 2000. bio Dick Cheney, potpredsjednik SAD-a, nije iznio nikakve pojedinosti u vezi toga hoće li to rezultirati određenim posljedicama za porezne obveznike, ako ih uopće bude.

Tvrtka svoje dionice namjerava uvrstiti u kotaciju burze na Bliskom Istoku kada se preseli u Dubai. Na takve se poteze odlučila, ističu u kompaniji, kako bi stekla bolje pozicije za dobivanje ugovora na naftom bogatom Bliskom Istoku.

"Moj ured bit će u Dubaiju a iz tog ureda vodit ću sve naše operacije širom svijeta", kazao je izvršni direktor tvrtke David Lesar. "Dubai je veliki poslovni centar".

Halliburton, koji je već dugo prisutan na Bliskom Istoku, ostvario je više od 38 posto od svojih 13 milijardi dolara prihoda zabilježenih prošle godine u operacijama vezanim uz naftnu industriju na istočnoj hemisferi.

Iako u tvrtki kažu da će svoju pravnu registraciju zadržati u SAD-u te da ne odlaze iz Houstona, gdje trenutno imaju sjedište, Lesar je poručio novinarima kako u ovome trenutku kompanija vidi veće prilike na istočnoj nego na zapadnoj hemisferi.

Lidl najavio otvaranje 15 samoposluživanja u Sloveniji

Njemački diskontni maloprodajni lanac Lidl objavio je u ponedjeljak da će 29. ožujka u Sloveniji otvoriti 29 samoposluga.

Time će Lidl postati treći po redu inozemni diskontni maloprodajni lanac, nakon Hofera i talijanskog Eurospina, koji je prodro na slovensko tržište.

Nijemci priželjkuju više od 10 posto udjela na tom tržištu, objavili su slovenski mediji. Vodeću poziciju trenutno zauzima slovenski Mercator, koji zajedno s Tusom i njemačkim Sparom ostvaruje 80 posto ukupnog prometa na slovenskom tržištu maloprodaje prehrambenih namirnica.

EP upozorio europske kompanije da moraju biti odgovornije prema društvu

Europski parlament zatražio je od Europske komisije da potakne kompanije u EU na odgovornije ponašanje prema društvu i okolišu bez obzira na to gdje posluju.

Zastupnici u EP-u usvojili su izvješće o društvenoj odgovornosti kompanija koje je sastavio zastupnik britanskih laburista u Strasbourgu Richard Howitt.

"Ovo je jasan signal Komisiji da poduzme konkretne mjere kako bi se izvješće pretočilo u konkretne rezultate na području odgovornog odnosa kompanija prema društvu", zaključio je Howitt nakon glasanja u parlamentu.

"Izvješće je usvojeno na dobrovoljnoj bazi ali podnošenje godišnjih izvješća trebalo bi biti obvezno a najekstremniji slučajevi nemara trebali bi se rješavati pravnim sredstvima", dodao je.

U izvješću se od Komisije zahtijeva da podigne razinu odgovornosti direktora kompanija koje zapošljavaju više od 1.000 zaposlenika i da ih obveže da što više smanje eventualan nepovoljan utjecaj poslovanja kompanije na društvo i okoliš.

Bruxelles bi trebao uspostaviti i sustav koji će žrtvama najekstremnijih slučajeva nemara kompanija, uključujući i one izvan EU, omogućiti pokretanje tužbi pred sudom radi stjecanja prava na naknadu.

Cadbury Schweppes dijeli poslovanje na dva dijela

Cadbury Schweppes u četvrtak je priopćio kako planira podijeliti svoje poslovanje na dva dijela - jedno usredotočeno na pića, a drugo na konditorske proizvode.

Cadbury, najveći svjetski proizvođač slatkiša, priopćio je da će time omogućiti rast vrijednosti svojih dionica. Podršku tome planu dalo je više od 40 posto dioničara te kompanije.

Prema riječima izvršnog direktora Todda Stitzera, ta je odluka donijeta na sastanku upravnog odbora u srijedu. Odluka o eventualnoj prodaji ili spajanju dijela poslovanja s pićima bit će donijeta u lipnju, kazao je on.

"Podjela je nešto o čemu već neko vrijeme razmišljamo. Odluka o tome predstavlja vrhunac naše strategije usmjerene na maksimalno povećanje svoje dioničke vrijednosti", kazao je Stitzer. Prema tome planu, kompanija će podijeliti svoje američko poslovanje s proizvodnjom pića od ostatka Cadburyja, stoji u njezinom priopćenju.

Nakon toga priopćenja, dionice Cadburyja poskočile su 4,8 posto, na 631 penija, čime je vrijednost te grupacije porasla na 13,4 milijardi funti. "To su dobre vijesti, bolje je odvojeno voditi ta dva dijela poslovanja", ocjenjuje analitičar Rob Mann iz brokerske tvrtke Collins Stewart.

Temeljni konditorski dio poslovanja uključivat će Dairy Milk čokoladu i gumu za žvakanje Trident, dok će dio koji se odnosi na pića u svojem vlasništvu imati brandove Dr. Pepper i Snapple. Više detalja o podjeli bit će poznato nakon izvješća te grupacije 19. lipnja.

Analitičari ocjenjuju da bi za dio poslovanja s pićima mogli biti zainteresirani private equity fondovi poput Lion Capitala i Blackstonea, dok bi Kraft Foods Inc i Hershey Co, te čak i Wm. Wrigley Jr.Co., mogli iskazati interes za konditorski dio poslovanja.

Cadbury je u utorak priopćio da je američki milijarder Nelson Peltz kupio 2,98-postotni udjel u toj kompaniji. Analitičari su tada vjerovali da će Peltz poticati Cadbury na istu vrstu podjele na kakvoj je inzistirao u slučaju drugih grupacija, primjerice američke prehrambene grupacije H.J.Heinz. Tu je kompaniju, nakon pridobivanja 5,5-postotnog udjela u njoj, prisilio da njegovom fondu prepusti dvije stolice u svojem upravnom odboru, te proveo promjene koje su rezultirale rastom cijena njezinih dionica.

Renault poboljšava uvjete rada nakon samoubojstava troje zaposlenika

Francuski proizvođač automobila Renault objavio je u petak da će poduzeti konkretne mjere kako bi poboljšao uvjete rada u inženjerskom centru Technocentre nakon što su tri njegova djelatnika počinila samoubojstvo zbog preopterećenosti poslom.

Francuska policija pokrenula je u drugoj polovini veljače istragu nakon samoubojstva tri djelatnika Technocentrea u razdoblju od nekoliko mjeseci.

Tako je u veljači otkriven leš muškarca koji je počinio samoubojstvo u svojoj kući, navodeći u poruci da ga je na taj čin naveo pritisak na radnom mjestu u Renaultovom centru. U siječnju se pak jedan zaposlenik utopio u jezeru u blizini centra a jedan je u listopadu poginuo nakon skoka kroz prozor ureda.

Technocentre je trebao odigrati vodeću ulogu u lansiranju 26 novih modela automobila u razdoblju do 2009. čime je Renault želio povećati prihode i zaradu. Izvršni direktor Carlos Ghosn zatražio je 1. ožujka procjenu uvjeta rada i poslovne prakse u istraživačkom centru Technocentre.

Renault će imenovati direktora koji će biti odgovoran za svakodnevno upravljanje radom Technocentrea a poduzet će i druge korake kako bi "potaknuo dijalog i pružio potporu kolegama", stoji u službenom priopćenju.

Štrajkovi i demonstracije zaposlenika Airbusa diljem Europe

Zaposlenici Airbusa u petak su se okupili u Francuskoj, Njemačkoj i Španjolskoj prosvjedujući protiv plana smanjenja broja radnih mjesta za 10.000 te prodaje šest tvornica, uslijed gubitaka izazvanih odgodama isporuka njegovog A380 superjumbo zrakoplova.

Plan restrukturiranja Power 8, koji uključuje smanjenje broja zaposlenih te prodaju ili zatvaranje šest tvornica, taj europski proizvođač zrakoplova i njegova krovna kompanija EADS najavili su nakon što su problemi s elektronikom prisilili tu kompaniju na odgađanje isporuka svojeg novog dvoetažnog putničkog zrakoplova A380, što je izazvalo ogromne financijske gubitke.

Prosvjedujući protiv toga plana, radnici su se okupili u francuskom gradu Toulouseu, njemačkom Hamburgu, te španjolskoj Sevilli. Francuska bi trebala podnijeti najveći teret restrukturiranja. "Cilj uprave je slijediti primjer Boeinga, maksimalnim mogućim outsourcingom. Mi na to odgovaramo odlučno NE!", kazao je Jean-Francois Knepper, predstavnik sindikata Force Ouvriere u Francuskoj. Od 10.000 planiranih otkaza, teret od 4.300 podnijet će Francuska, 3.700 Njemačka, te 1.600 Španjolska.

Viacom tuži YouTube zbog kršenja autorskih prava

Konglomerat zabavljačke industrije i interneta Viacom podigao je tužbu protiv YouTube-a u vlasništvu Googlea kojom zahtijeva isplatu milijardu dolara, optužujući ga za opetovano kršenje autorskih prava.

Taj proizvođač popularnih televizijskih programa među kojima je i South Park objavio je kako je YouTube kriv zbog masovnog namjernog kršenja autorskih prava. U tužbi podnijetoj na saveznom sudu u New Yorku, Viacom tvrdi da je YouTube pokazao besramno nepoštivanje zakona o autorskim pravima i svjesno odabrao ne poduzeti razumne mjere opreza kako bi se odvratilo masovno kršenje prava na njegovom siteu.

Riječ je o najozbiljnijoj tužbi podignutoj protiv YouTubea otkako ga je prošle godine za 1,65 milijardi dolara kupio Google. Taj website korisnicima omogućuje slanje i razmjenu video zapisa. Iako većina ponuđenih sadržaja dolazi iz kućne radinosti pa nisu zaštićeni autorskim pravima, postoje također milijuni zapisa, koji sadrže dijelove televizijskih programa i filmove zaštićene zakonom o autorskim pravima, stavljenih na taj site.

Google u svojem priopćenju navodi kako nije primio tužbu, no ponovio je kako YouTube poštuje zakonska prava nositelja autorskih prava te kako su uvjereni da će se sud s time složiti.

Tužba je uslijedila nakon što dvije strane nisu uspjele postići dogovor o uvjetima plaćanja za Viacomove video zapise ili njihovom uklanjanju sa sitea. Viacom je objavio da su korisnici YouTubea stavili neautorizirane video zapise iz različitih njegovih televizijskih programa, koji su tako pogledani 1,5 milijardi puta.

Zajednička kompanija Siemensa i Nokije počinje s radom 1. travnja

Finski proizvođač mobitela Nokia i njemački konglomerat Siemens započet će operacije zajedničkog ulaganja na području telekomunikacijskih mreža početkom travnja, izvijestile su kompanije.

Zajedničko ulaganje u kojem će kompanije držati ravnopravne udjele bit će druga po veličini u svijetu kompanija za mobilne mreže i treća po veličini u infrastrukturi fiksnih linija. S radom je trebala započeti početkom godine, no kašnjenja s pokretanjem operacija izazvale su istrage u Siemensu vezane uz korupciju.

Tvrtka planira ostvariti uštede na godišnjim troškovima u visini 1,5 milijardi eura, dijelom kroz smanjenje početnih 60.000 zaposlenih za 10 do 15 posto tijekom prve četiri godine poslovanja.

Dvije kompanije dogovorile su da će u neto imovini Nokia Siemens Networksa doprinos Siemensa iznositi 2,4 milijardi eura a Nokijin 1,7 milijardi eura.

"U poduzimanju ovog koraka mi dramatično jačamo našu tržišnu poziciju i stvaramo održivu vrijednost", kazao je izvršni direktor Siemensa Klaus Kleinfeld u priopćenju.

Nokia i Siemens ranije su objavili kako će u zajednički projekt uložiti neto imovinu vrijednu 1,6 milijardi eura.

Google planira pooštriti sigurnost podataka svojih korisnika

Google Inc., koji prikuplja ogromne količine podataka o pretraživačkim navikama svojih korisnika, odlučio je poduzeti korake u smjeru bolje zaštite njihove privatnosti u nadolazećim mjesecima, priopćeno je iz te kompanije.

Ta vodeća svjetska internet tražilica priopćila je kako poduzima korake da nakon razdoblja od 18 do 24 mjeseca podatke o pretraživačkim navikama desetina milijuna svojih Web korisnika, koji bi potencijalno mogli biti korišteni za identifikaciju pojedinaca, učini anonimnima ili prikrivenima.

Ta kompanija sa sjedištem u Mountain Viewu u Kaliforniji prati pretraživačke navike svojih korisnika prikupljajući informacije vezane uz pretraživanje Web-a, kao što su primjerice tražene ključne riječi, internet adrese i "cookies" kojima se koriste Web stranice i oglašivači. Prikupljene podatke pohranjuje u ogromne centre za spremanje podataka na različitim lokacijama diljem svijeta.

"Prethodno, te smo podatke držali dokle god su bili korisni", stoji u Googleovom priopćenju. "No, od sada planiramo nakon ograničenog vremenskog razdoblja svoje zapisnike poslužitelja učiniti anonimnima, osim ako ne budemo zakonski obvezni učiniti suprotno".

Zapisnici poslužitelja beskonačne su datoteke riječi i brojeva koje računalni administratori koriste za upravljanje i kontrolu aktivnosti web stranica. Google planira svoju novu politiku početi provoditi u idućih godinu dana.

Razlog tim promjenama je, kako je priopćeno iz Google-a, zadržati pretraživanje jednostavnim i praktičnim za korisnike te istodobno zaštititi njihovu privatnost.

"Smatramo da čineći naše zapisnike poslužitelja anonimnima nakon 18-24 mjeseca možemo uspostaviti pravu ravnotežu između dvaju ciljeva: kontinuiranog razvoja Googleovih korisničkih usluga, uz istodobno omogućavanje veće transparentnosti i sigurnosti glede naših praksi pohranjivanja podataka", stoji u Google-ovom priopćenju.