U prošloj je godini nastavljen značajan rast dostupnosti javnih usluga na Internetu - građanima je bilo dostupno više od 46 posto, a poslovnim subjektima više od 60 posto javnih usluga, istaknula je na konferenciji za novinare voditeljica projekta u tvrtki T&MC Dunja Đurica.
Podsjetila je da je u 2004. građanima bilo dostupno tek nešto više od 3 posto, a poslovnim subjektima oko 6 posto, da je već 2005. ostvaren značajan pomak i dostupnost od 38 posto za građane, a oko 30 posto za poslovne subjekte.
Hrvatska je u protekle tri godine značajno smanjila svoje zaostajanje za EU, gdje je prosjek dostupnosti oko 75 posto, ističe zamjenica državnog tajnika za e-Hrvatsku Diana Šimić.
Tako je u protekle dvije godine Hrvatska pretekla Slovačku i Latviju, dok u razvoju elektroničke javne uprave u EU i dalje predvodi Austrija (95 posto), a slijede Švedska, Norveška, Estonija (90 posto), itd.
Istraživanje u Hrvatskoj provela je konzultantska tvrtka T&MC u rujnu prošle godine, njime je bilo obuhvaćeno 1.200 tijela državne vlasti, odnosno 651 web stranica, a analiza je napravljena za 12 područja usluga za građane i osam za poslovne subjekte.
Prema metodologiji EU, tih 20 područja je analizirano na četiri razine informatiziranosti - samo informacija o usluzi, jednosmjerna interakcija (skidanje obrazaca s Interneta), dvosmjerna komunikacija (elektronički obrasci), te potpuna dostupnost usluge.
Najbolje usluge pruža 15-ak web stranica, a Đurica kao primjere navodi Poreznu upravu s uslugom e-PDV sa stopostotnom dostupnosti, Knjižnicu Nikola Zrinski iz Čakovca, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i uslugu e-Mirovinsko.
Kolika je učestalost korištenja usluga za sada nije točno poznato, no, Diana Šimić ističe da više od 90 posto poslovnih subjekta koristi Internet, a broj građana, korisnika Interneta premašio je 40 posto.
Da bi se povećala uporaba Interneta kod građana njima treba ponuditi kvalitetan sadržaj, usluge koje su im potrebne u svakodnevnom životu, te nastaviti liberalizaciju tržišta, kaže Šimić.
Direktor tvrtke T&MC Damir Novotny problem vidi u previsokoj cijeni pristupa Internetu kako za građane tako i za poslovne subjekte.
Na upit pak kada bi se, da li možda za deset godina, moglo Internetom glasati i na izborima, Šimić nije mogla točno odgovoriti, ali vjeruje da će to biti moguće i puno prije.