ZAGREB - Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva pri kraju je s izradbom Nacrta prijedloga Zakona o potvrđivanju Kyoto protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime. Prijedlog tog zakona naći će se pred Hrvatskim saborom u iduća tri mjeseca, doznaje Hina u Ministarstvu. Kada ga Hrvatski sabor ratificira Kyoto protokol stupit će na snagu za Republiku Hrvatsku 90. dan od dana polaganja isprave o ratifikaciji kod depozitara Protokola, Glavnog tajnika UN-a. Kyoto protokol stupio je na snagu 16. veljače 2005. i do danas ga je ratificiralo 169 država, od ukupno 189 stranaka Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime. Na zasjedanju 12. Konferencije stranaka u Nairobiju krajem 2006. prihvaćena je Odluka kojom su Republici Hrvatskoj priznate specifične okolnosti vezane za emisije stakleničkih plinova prije i poslije 1990. godine, a koje proizlaze iz strukture energetskog sustava u okviru bivše države (SFRJ). Emisija stakleničkih plinova po stanovniku u Republici Hrvatskoj iznosila je 2000. godine 6,6 tona CO2 eq (eq - ekvivalent, jedinica za opisivanje količine kemijske vrste), dok je prosječna emisija u tranzicijskim zemljama bila 13,7 tona CO2 eq po stanovniku. Emisija stakleničkih plinova Hrvatske također je među najmanjima u usporedbi s državama EU i među članicama Priloga I UNFCCC.
ZAGREB - Agencija za poticanje izvoza i ulaganja (APIU) organizira danas u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva konferenciju pod nazivom "Javno privatno partnerstvo (JPP) u Republici Hrvatskoj", koja se održava pod pokroviteljstvom Vlade, a kako je najavljeno, konferenciju će otvoriti potpredsjednik Vlade Damir Polančec. Cilj ove jednodnevne konferencije namijenjene javnom sektoru je približavanje modela JPP-a jedinicama lokalne uprave i samouprave. Među ostalim, konferencija će se baviti pravnim okvirima za JPP, pripremama projekata JPP i sl. Također, održat će se i radionica na temu "Odabir modela za JPP projekte". U radu konferencije sudjelovat će predstavnici APIU-a, Ureda za javnu nabavu, Svjetske banke, EBRD-a, konzultantskih tvrtki, banaka i dr.
SPLIT - Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta potpisat će danas u Županijskoj komori Split ugovore o ulaganjima u luke županijskog značaja za 16 luka duž jadranske obale. Ugovori će biti potpisani za sanaciju, dogradnju, rekonstrukciju i gradnju novih objekata u lukama. Ujedno će biti održana prezentacija o ulaganjima u luke u 2007. godini.
PRIŠTINA - Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić predvodi izaslanstvo od 80 hrvatskih gospodarstvenika koje će sudjelovati na Gospodarskom forumu hrvatskih i kosovskih gospodarstvenika u Prištini. Održat će se i poslovni sastanci s predstavnicima stotinjak kosovskih gospodarstvenika, u cilju utvrđivanja poslovnih interesa i sklapanja novih poslova. Ministar Vukelić će održati i niz sastanaka na kojima će izraziti želju hrvatske strane da se dodatno intenziviraju gospodarski odnosi te poveća učešće hrvatskih tvrtki u obnovi i razvoju Kosova. Predviđen je sastanak s predsjednikom Vlade Kosova Agimom Cekuom, voditeljem UNMIK-a za ekonomiju IV stup Andreasom Wittkowskyjem te ministrom trgovine i industrije Kosova Bujarom Dugollijem.
BAJKOVO - Na graničnom prijelazu Bajakovo djelatnici policije i carine zaplijenili su 29,4 kilograma heroina koji je skriven u spremniku za gorivo osobnog automobila talijanskih registracijskih oznaka u subotu u Hrvatsku pokušao prokrijumčariti 35-godišnji državljanin Makedonije, izvijestili su jučer predstavnici policije i carine. Makedonski državljanin priveden je u Županijski sud u Osijeku gdje je provedena daljnja kriminalistička obrada. Makedonski državljanin drogu je u Hrvatsku pokušao prokrijumčariti u osobnom vozilu koje je na granični prijelaz Bajakovo dovezlo vozilo vučne službe srbijanskih registracijskih oznaka kojim je upravljao srbijanski državljanin (1954.). Nakon obrade, srbijanski državljanin je pušten jer nije dokazana njegova umješnost u pokušaj krijumčarenja, rekao je načelnik Uprave za krim policiju u Ravnateljstvu policije Darko Dundović. Zaplijenjena droga u vozilo je utovarena u Makedoniji, a bila je namijenjena zapadnoeuropskom tržištu na kojem je njezina vrijednost između 600 i 700 tisuća eura.
ZAGREB - "Kardinal Kuharić živio je kroz svoje vlastite kušnje, kušnje svoje nadbiskupske službe i kušnje hrvatskoga naroda, a kao glas savjesti i istine bio je osporavan s raznih strana", istaknuo je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić služeći sinoć Svetu misu u zagrebačkoj prvostolnici, kojom je obilježena peta obljetnica smrti kardinala Franje Kuharića. Podsjetio je kako je kardinal Kuharića za života bio voljen ali i oštro napadan. "Kardinal Kuharić ni u najtežim trenutcima crkvene i nacionalne povijesti nikada nije propovijedao osvetu i mržnju", rekao je kardinal Bozanić, podsjetivši na Kuharićev poziv da se i u samoobrani ljudi trebaju držati etičkih načela. "Kardinal Kuharić znao je da je meta napada uvijek bila Crkva i nadbiskup zagrebački", kazao je Bozanić, dodavši kako se "ta konstanta samo u promijenjenu obliku i danas ponavlja". Smatra da se još uvijek mogu pročitati napisi onih koji su bili produžena ruka komunističkoga režima, a koji su tek nakratko prikrili svoje pravo lice, te su se, rekao je, "ponovno stavili u službu protucrkvenosti". Prije mise u kuli pokraj zagrebačke katedrale otvorena je izložba "Portreti kardinala Kuharića u hrvatskom slikarstvu".
ZAGREB - Knjiga "Kardinal Kuharić u hrvatskom iseljeništvu - Zapadna Europa", koju je za tisak priredio mons. Vladimir Stanković, predstavljena je sinoć u zagrebačkoj prvostolnici. O knjizi su govorili ravnatelj Kršćanske sadašnjost Adalbert Rebić, glavni urednik Glasa koncila Ivan Miklenić, priređivač mon. Stanković, a prigodnu riječ uputio je i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Rebić je ocijenio kako je knjiga "reprezentativna za djelo velikoga i dobrog zagrebačkog nadbiskupa Franje Kuharića". "Ona će ubrzati postupak za njegovo proglašenjem blaženim", rekao je, istaknuvši kako su mnogi u kardinalu Kuhariću gledali "istinskoga diva čija je snaga promijenila Balkan". Knjiga otkriva vrijednosti hrvatskih vjernika, kojima je kardinal Kuharić bio istinski poticaj, kazao je Miklenić. Podsjetio je da se kardinal Kuharić među hrvatskim iseljeništvom stalno zauzimao za očuvanje vjerskog i nacionalnog identiteta.
ZAGREB - U organizaciji Hrvatskog društva za neuroznanosti i Hrvatskog instituta za istraživanje mozga u Hrvatskoj u Zagrebu danas počinje znanstveni skup "Tjedan ozga", koji je trajati do 18. ožujka. Ovogodišnja tema skupa, koji se već šesti put organizira u Hrvatskoj, je "Neuroznanost u društvu" u sklopu koje će biti posebno obrađene teme: neuroetika - kako koristiti slikovni prikaz mozga, razvojna rehabilitacija te neuroznanost starenja. Direktor Hrvatskog instituta za istraživanje mozga akademik Ivica Kostović upozorio je da bolesti mozga uzrokuju 35 posto sveukupnih troškova svih bolesti u Europi. Dodao je kako je ukupni trošak za bolesti mozga 2004. godine iznosio 386 milijardi eura, a kada se tom iznosu dodaju glavobolje i bolesti ovisnosti trošak se penje na 447 milijardi eura.
RIJEKA - U sklopu dvodnevnog obilježavanja 470. obljetnice pogibije kliškoga i senjskog kapetana kneza Petra Kružića, koji je poginuo 11. ožujka 1537. kod Klisa braneći ga od Turaka, jučer je u svetištu Majke Božje na Trsatu održana misa zahvalnica koju je predvodio biskup gospićko senjski Mile Bogović. Petar Kružić pokopan je u bazilici na Trsatu nakon što je njegova sestra Jelena od Turaka otkupila njegovu glavu za sto dukata, te ju s ostalim tjelesnim ostacima prenijela i dala ondje pokopati. Istaknuvši hrabrost i zasluge Petra Kružića u obrani domovine, biskup Bogović kazao je da su domovinu jednako tako branili i hrvatski branitelji u Domovinskom ratu. Ocijenio je kako u nas "ima sve više napadačkog mentaliteta kao u predratno vrijeme kada je predratna propaganda hrvatski narod prikazivala genocidnim, a svaku želju naroda za državom zločinačkom željom". "I danas često osuđujemo branitelje i druge i prije nego li im se dokaže krivica", kazao je mons. Bogović. Naglasio je i da se u medijima često govori o krivici ljudi kojima ta krivica nije dokazana te da se zato treba založiti za njihova prava.
ZAGREB - U Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP) trebale bi biti otvorene prispjele ponude za kupnju 80,2 posto šibenske Tvornice lakih metala (TLM), i to po cijeni od jedne kune. Za razliku od prijašnjih natječaja, u ovom bi ponuđači sami trebali predložiti popust za kupnju svih dospjelih obveza TLM-a prema državnim vjerovnicima, no pod uvjetom da "svi ponuđeni popusti budu apsolutno nužni za ponovnu uspostavu dugoročne isplativosti društva u predloženom vremenskom roku". Uz uobičajene uvjete, ponuđači bi se trebali obvezati i da će 1.400 od trenutnih 1.593 zaposlenika TLM-a zadržati na rok od najmanje dvije godine od preuzimanja društva. Program ulaganja pak trebao bi sadržavati nužne kapitalne investicije u tvrtku te obrtna sredstva u iznosu od najmanje 92 milijuna eura u roku od tri godine, kao i prijedlog sanacije zemljišta "Elektrolize".
ZAGREB - Hrvatska poštanska banka (HPB) i Financijske agencije (FINA) potpisat će Ugovor o uspostavi zajedničkog projekta pod nazivom "Sabirni centar za devize". Tom uslugom HPB i FINA zajednički ulaze na domaće i međunarodno međubankarsko tržište trgovanja, prijevoza, obrade i trezoriranja gotovog novca u devizama.