SVJETSKI EKONOMSKI TRENDOVI broj 282

TEMA TJEDNA

SVE VIŠE BIOGORIVA - SVE MANJE HRANE

Ako je suditi prema tvrdnjama zagovornika biogoriva, praktično bismo trebali očekivati da u skorije vrijeme vozimo automobile na pogon kukuruza, a struju proizvodimo iz šećera ili palminog ulja. S druge strane era biogoriva, iako je praktično tek u začetku, već izaziva rast cijena hrane u zemljama kao što je primjerice Meksiko, gdje je nedavni nevjerojatan skok cijena tortilja izazvao oštre prosvjede.

Promjene se već osjećaju

Neki su stručnjaci uvjereni da će - nanjuše li poljoprivrednici veću dobit u sadnji usjeva namijenjenih proizvodnji goriva nego što bi je ikada bilo moguće ostvariti u uzgoju za ljudsku prehranu - doći do trajne transformacije prehrambenog gospodarstva. "Razvija se posve nova tržišna struktura, koja bi mogla imati duboke implikacije za siromašne ljude", ocjenjuje britanski prehrambeni stručnjak Edward Clay.

Čelnici razvijenih zemalja svijeta još su se 2000. obvezali da će do 2015. prepoloviti broj ljudi koji žive s manje od jednog dolara dnevno i nalaze se na rubu gladi. Prema procjenama, njih ima oko 1,2 milijarde, što je petina ukupnog broja svjetskog stanovništva u 1990. Pregled napretka ka ostvarenju toga cilja iz 2006. pokazao je da je u 2003. kronična glad pogađala oko 824 milijuna stanovnika zemalja u razvoju, i to većinom u regiji subsaharske Afrike i južne Azije.

Cijene sirove nafte na svjetskim tržištima od početka 2002. otprilike su utrostručene, na više od 60 dolara po barelu. Paralelno s povlačenjem naftnih resursa iz ruku zapadnih kompanija, biogoriva su se počela činiti sve održivijim izborom, kojemu dodatni plus daju štetne klimatske promjene. Vlade i naftne kompanije u potrazi su za alternativnim izvorima goriva, a čak je i američki predsjednik George W. Bush jasno iskazao svoju podršku temeljnom zaokretu ka biogorivima.

Posljedično, američki poljoprivrednici povećavaju uzgoj kukuruza, sada unosne sirovine za proizvodnju biogoriva. Tome osobito pogoduje i snažan rast američke potražnje za etanolom, koji se proizvodi iz žitarica kao što su kukuruz i šećerna trska. To je već izazvalo rast cijena kukuruza na najviše razine u zadnjih deset godina.

Odmak od tradicionalnog u poljoprivredi u nekim se zemljama već snažno osjeća. U siječnju su deseci tisuća Meksikanaca izašli na ulice prosvjedujući zbog rasta cijene tortilja za 300 posto, na 15 pezosa po kili. Uzme li se u obzir da polovina tamošnjeg stanovništva živi s pet ili manje dolara dnevno, jasno je da se ne radi o zanemarivom poskupljenju tih palačinki od kukuruznog brašna - temeljne hrane meksičke kuhinje. Zbog toga je čak morao intervenirati predsjednik Felipe Calderon, konzervativac koji čvrsto vjeruje u slobodno tržište.

Novo gospodarsko doba

Cijene hrane kao udjel u dohotku od Drugog svjetskog rasta kontinuirano padaju, barem na Zapadu. Jedno od velikih pitanja sada, ističe Clay, jest mogu li biogoriva izmijeniti njihov smjer i čovječanstvo odvesti u novo gospodarsko doba, koje bi za siromašne bilo još teže.

Iako vjeruje da će tekući rast cijena biti tek privremen, Clay nije uvjeren u ponovni pad cijena na stare razine, prije uzleta proizvodnje biogoriva. "Do iduće godine, cijene hrane počet će padati", najavljuje on. "No to ne znači da će se spustiti na svoje stare razine", dodaje.

Sjedinjene Države i Brazil, najveći svjetski proizvođači biogoriva, nisu jedine zemlje koje su krenule tim putem. Pridružila im se i Kina, postavši četvrta u svijetu po veličini proizvodnje biogoriva.

Poticaj na prijelaz s korištenja zemlje za uzgoj usjeva namijenjenih ljudskoj prehrani na one za proizvodnju goriva raste paralelno s rastom potražnje, potencijalno dajući poticaja rastu cijena. Na jačanje cijena hrane utječu i dvojake potrebe gospodarski sve razvijenijih zemalja poput Kine i Indije, koje s jedne strane žele biti samodostatne u zadovoljenju svojih energetskih potreba, a s druge isto to žele postići i glede svojih potreba za hranom. Kineska rastuća srednja klasa želi jesti sve više mesa, što zahtjeva uzgoj veće količine žitarica za prehranu životinja, a to pak održava cijene hrane visokima.

Povećani uzgoj usjeva za prehranu kratkoročno bi mogao sniziti cijene hrane, ali problem je što su mogućnosti za to vrlo ograničene. Naime, kako tvrde brojni znanstvenici i ekonomisti, Kina i Indija naprosto nemaju dovoljno vode za povećanje uzgoja žitarica, bez obzira na njihovu planiranu namjenu.

Manje humanitarne pomoći u hrani

Proliferacija biogoriva mogla bi u konačnici utjecati i na izmjenu politika vezanih uz humanitarnu pomoć za hranu. Naime, sada kada američki poljoprivrednici mogu dobro zaraditi prodajom žitarica za proizvodnju etanola, moglo bi doći do promjena u američkoj politici davanja 99 posto pomoći za hranu u robi, radije nego u novcu. Sjedinjenim bi Državama sada moglo čak više odgovarati da svoju kvotu pomoći za hranu kupuju negdje drugdje, kaže Clay.

SAD je najveći svjetski donator hrane, oko čega se već suočava s oštrim kritikama, osobito Europljana, koji tvrde da pomoć u hrani kao takva narušava lokalna tržišta, te da joj dugo treba da stigne, a skuplje ju je transportirati nego lokalno kupovati.

Američki predsjednik Bush već neko vrijeme pokušava uvjeriti Kongres na promjenu zakona kako bi se omogućila isporuka do 25 posto američke kvote pomoći u hrani u gotovini. No, taj je njegov prijedlog opetovano odbijan pod pritiskom poljoprivrednika koji ne žele izgubiti neku vrstu subvencije za njihove usjeve. Bushev je prijedlog i ove godine iznijet pred Kongres.

Posljednjih nekoliko godina svjetske donacije za hranu iznosile su oko 10 milijuna tona godišnje, u skladu s međunarodnim sporazumom postignutim još 1960-tih, prema kojemu su bogate zemlje obvezne davati najmanje pet milijuna tona pomoći u hrani godišnje.

Donacije fluktuiraju ovisno o cijenama, a humanitarne se organizacije već pripremaju na očekivano smanjenje njihovih količina. Kada su cijene zadnji puta porasle 1995., smanjenja koja su uslijedila u godini kasnije najviše su pogodila one dijelove svijeta gdje je pomoć u hrani korištena u razvojnim projektima, kao što su programi prehrane u školama, kaže Clay. Ista ta mjesta - primjerice Bangladeš, Centralna Amerika, Eritreja, Etiopija i Sjeverna Koreja - vjerojatno će biti prve koje će biti najviše pogođene sada, zaključuje on.

SVJETSKO GOSPODARSTVO

VELIKE TVRTKE LAKA META U FRANCUSKOJ PREDIZBORNOJ KAMPANJI

Reprezentativnih 40 francuskih tvrtki čije su dionice uvrštene u pariški burzovni indeks CAC isplatilo je prošle godine ukupno 31,17 milijardi eura dividendi, što je oko 30 posto više nego u 2005. Izdvojile su i dodatnih 7,86 milijardi eura za otkup svojih dionica, procjenjuje specijalizirani financijski časopis Vernimmen. Ove bi se godine ta svota mogla približiti i 40 milijardi eura budući da su, među ostalima, proizvođač cementa Lafarge, osiguravateljska tvrtka AXA, energetski div EDF i građevinski i telekomunikacijski konglomerat Bouygues nedavno najavili da planiraju povećati isplatu dividendi za dvoznamenkaste postotke.

Mala korist glasačima

No, budući da su dobrovoljni mirovinski fondovi u Francuskoj rijetkost te da kućanstva u prosjeku zaostaju za onima u SAD-u i Velikoj Britaniji kada je u pitanju imovina u dionicama, smatra se da najavljena isplata visokih dividendi neće potpiriti dobro raspoloženje u širem krugu biračkog tijela. Stoga su francuski političari skloniji privlačenju birača alternativnim stavovima o tome kako bi se velike kompanije trebale ponašati u predizbornoj kampanji uoči predsjedničkih izbora koji će biti održani u travnju i svibnju.

"Ovdašnji političari ne shvaćaju da kapitalizam ima smisla ako svi mogu postati dioničari a čini se da oba predsjednička kandidata poručuju da su dionice namijenjene samo bogatima", konstatirao je Pierre-Henry Leroy, predsjednik pariške savjetodavne tvrtke Proxinvest. "Krajnji je rezultat taj da Francuska značajno zaostaje na području razvoja industrijskih kapaciteta. Kapital bi kod nas mogao biti jeftiniji jer imamo dobre kompanije čiji su kapaciteti ogromni ali je sustav njihova financiranja loš a korporativni porezi visoki", ustvrdio je Leroy.

Francuski političari s desne i lijeve strane političkog spektra često zastupaju alternativni ekonomski model, suprotstavljajući se onome što konzervativni predsjednik Jacques Chirac naziva neobuzdanim liberalizmom.

U studiji Bank of France iz 2005. procjenjuje se da oko 6,3 milijuna Francuza ima dionice, odnosno 13,6 posto građana u dobroj skupini iznad 15 godina. S obzirom na visoku razinu potrošnje kućanstava u Francuskoj, to jednostavno nije dovoljno da bi generiralo značajan efekt blagostanja nakon isplate dividendi, podsjetili su analitičari financijskih tržišta.

"Većina potrošnje otpada na prosječna kućanstva osnovu čijih prihoda čine plaće. Pa iako dividende mogu biti jedan od faktora koji podupiru rast potrošnje, nisu ključne za taj trend", zaključio je Laurence Boone, ekonomist u europskom odjelu pariškog ogranka Barclays Capital-a.

Zahvaljujući tome kompanije postaju laka meta političara u vrijeme predizborne kampanje. Tako je predsjednička kandidatkinja francuskih socijalista Segolene Royal izjavila da želi smanjiti poreze za tvrtke koje preusmjeravaju zaradu u nova ulaganja a podići ih za one tvrtke koje je isplaćuju dioničarima u obliku dividendi. Royal je također predvodila napad socijalista na energetskog diva Total nakon što je ta kompanija objavila rekordnu dobit u 2006., najavljujući i povećanje dividendi za 2006. za 15 posto.

Žrtveni jarci

Napad na Total nadovezao se na njezinu kritiku kompanija koje zatvaraju pogone u Francuskoj i sele ih u zemlje s nižim troškovima rada te na zahtjeve za pojačanom intervencijom države kako bi se osigurala socijalna pravda. "U Francuskoj ubuduće tako nešto više ne bi smjelo biti moguće. Vlast mora biti puno moćnija kako bi organizirala pravednu raspodjelu korporativnih zarada", ustvrdila je.

Njezin suparnik iz vladajuće stranke UMP Nicolas Sarkozy osudio je pak "zlatne padobrane" i opcijske dionice, rezervirane isključivo za najvišu razinu uprave kompanije, izrazivši želju da opciju budu dostupne svim zaposlenicima, a ne samo menadžerima.

Analitičari ističu da političari takvim izjavama reagiraju na strahovanja birača da nabujale zarade kompanija neće zaustaviti trend pojačane nesigurnosti radnih mjesta s kojim se suočavaju zbog konkurencije iz zemalja u razvoju s niskim troškovima rada.

"Europski model bio je nekada više orijentiran na interese kompanija, uz prešutni savez industrijalaca i sindikata, ali sada doživljava slom zbog pritiska vanjskih financijera", tumači Nicolas Sobczak, viši ekonomist u pariškom ogranku Goldman Sachs-a. "Financijska tržišta osiguravaju vam veliki manevarski prostor ali istodobno preuzimate obvezu povrata uloženih sredstava u obliku dividendi", dodaje Sobczak.

Ekonomisti su možda podijeljeni kada su u pitanju posljedice socijalne politike Segolene Royal ali slažu se u ocjeni da Royal u svojim istupima ne uzima uvijek u obzir ekonomsku stvarnost s kojom su suočene tvrtke. "Kompanije ulažu tamo gdje postoje dobri izgledi za rast a to se za Francusku ne može reći. Isplaćuju dividende i otkupljuju svoje dionice zato što nemaju drugog izbora", naglašava Alexander Law, ekonomist konzultantske tvrtke Xerfi.

"Ta se rasprava temelji na zabludi ali velike su kompanije tradicionalno laka meta u Francuskoj, posebno uoči izbora kada se naveliko traga za žrtvenim jarcima, među kojima se često nađu i Europa i velike tvrtke", dodaje Law.

SVJETSKO GOSPODARSTVO

EU MIJENJA PRISTUP PROBLEMATICI DAMPINGA

Trgovinski stručnjaci su otkrili da se spremaju promjene u pristupu i prije nego što je povjerenik Europske unije Peter Mandelson dovršio reviziju tih osjetljivih pravila. Po ocjenama odvjetnika i diplomatskih stručnjaka, tim europskog povjerenika za trgovinu u nekim od najnovijih slučajeva protudampinških mjera veću težinu nego je to uobičajeno pridao je interesima EU izvoznika i potrošača, nego kompanijama koje osjećaju pritisak inozemne jeftine konkurencije.

Pozdravljene od zagovornika liberalne trgovine, očite promjene razlogom su zabrinutosti pojedinih vlada zemalja članica EU-a koje obično traže veću zaštitu za industriju za koju smatraju da je ugroženija jeftinim uvozom. "Preuranjeno je da bi se kazalo sa sigurnošću, no čini se da su promjene u tijeku", konstatirao je jedan trgovinski diplomat.

Nova bojišnica

Pojavljivanje Kine i drugih jeftinih izvoznika pretvorilo je minorno područje EU-ovih instrumenata zaštite trgovine, najveći dio kojih čine protudampinške mjere, u novu bojišnicu za suprotstavljene interese kompanija i političara unutar Unije. Mandelson je započeo s revizijom tih instrumenata u prosincu lani, nakon spora koji je izbio između vlada zemalja članica EU-a oko toga da li nametnuti uvozne carine na azijsku kožnu obuću, za koju neke zemlje kažu da zakida njihove proizvođače dok druge pozdravljaju njihovu jeftinoću.

Revizijom se želi utvrditi bi li dampinška pravila bolje odražavala globalne trendove ako bi se veći značaj pridao interesima EU kompanija čiji su dijelovi proizvodnje prebačeni u zemlje izvan EU, poput Kine, i interesima onih koji se oslanjaju na jeftin uvoz ne bi li ostali konkurentni. Reakcije iz kompanija, vlada, sindikata i ostalih skupina trebale bi se znati do kraja ožujka.

Mandelson, zagovornik slobodne trgovine, nije izrazio svoje mišljenje oko toga treba li protudampinške carine manje koristiti. No, Adrian van den Hoven, čelnik zadužen za trgovinu pri poslovnom lobiju BusinessEurope, kazao je kako Europska komisija već testira neke od ideja koje su sada na konzultacijama. "To nije najpošteniji način odrađivanja posla. Komisija bi trebala primjenjivati pravila koja su na snazi", konstatirao je van den Hoven.

Fritz Harald Wenig, direktor Opće uprave EK za trgovinu, odbacio je takve tvrdnje. Glasnogovornik Petera Mandelsona, Peter Power rekao je kako promjene procedure nema i da se primjenjuju postojeća pravila.

Manevarski prostor

Stručnjaci kažu da će EK prije nego ta pravila promijeni, postojeća koristiti kao prostor u okviru kojeg želi dati veću težinu nego je to uobičajeno EU-ovom testu interesa zajednice. Na taj se način želi osigurati da carine dizajnirane da pomognu lokalnim proizvođačima ne štete širim EU interesima, kao što su oni kompanija koje žele ostati konkurentne kroz korištenje jeftinog uvoza za izradu gotovih proizvoda ili potrošača koji žele niske cijene.

Na interes zajednice pozivalo se u preporukama odbacivanja protudampinških carina na uvoz smrznutih jagoda iz Kine, jer to šteti EU proizvođačima pekmeza i jogurta. To je odmah alarmiralo EU članicu Poljsku, koja tvrdi da je njezina industrija jagoda u opasnosti.

Odvjetnici ističu da je taj test također doveo do odustajanja prošle godine od planova uvođenja protudampinških carina na azijske CD-ove i DVD-ove namijenjene jednokratnom snimanju. Zaseban slučaj predstavljaju EU proizvođači namještaja, koji razmišljaju o traženju pokretanja istrage o dampingu u slučaju kineskog uvoza, a kažu da se Komisija pokazala nezainteresiranom za uključivanje u nešto što bi moglo prerasti u novi veliki slučaj koji bi podijelio EU.

No, neke se zemlje zalažu za stroža dampinška pravila, a ne za njihovo ublažavanje. Italija je predložila dodatne tehničke kriterije u istragama tako da bi se carine mogle pokrenuti automatski u nekim slučajevima, te da se mjere zaštite učine pristupačnijima malim tvrtkama. "Trebamo jasna pravila i osiguranje da se ona poštuju, a ne pusta pravila koja će svatko tumačiti kako mu odgovara", kazala je talijanska ministrica trgovine Emma Bonino.

U očitom uzvratnom udarcu Mandelsonu, Bonino je također izjavila da bi se ovlasti Bruxellesa na području dampinga trebale prebaciti na neku neovisnu agenciju ili drugom dijelu EK, budući da slučajevi mogu doći u sukob s ulogom povjerenika za trgovinu u sklapanju trgovinskih poslova s trećim zemljama. Obzirom da bi EU vjerojatno mogao biti podijeljen oko reforme protudampinških mjera kao što je bio podijeljen po pitanju carina na uvoz kineskih cipela, mali su izgledi da će radikalne promjene proizaći iz Mandelsonove revizije, kazali su dužnosnici.

Europski malotrgovci odlučili su pričekati da vide na koji će se način Bruxelles pozabaviti sa slučajevima dampinga. "Pozdravljamo takve signale, no ulagačima trebaju jasnije zamisli kako bi stekli povjerenje u ulaganja u opskrbne lance", kazala je Alisdair Gray, direktorica Konzorcija britanske maloprodaje.

SVJETSKA TRŽIŠTA

PREVLADAO OPTIMIZAM ULAGAČA

Njujorški Dow Jones indeks porastao je samo u utorak 1,3 posto, što je njegov najveći dnevni postotni dobitak od srpnja lani. U petak je zaključio trgovanje na 12.276 bodova, ojačavši na tjednoj razini 1,3 posto. Tehnološki Nasdaq zaključio je trgovanje na 2.388 bodova, 0,8 posto viši nego u tjednu ranije.

Olakšanje na tržištu

"Zbiva se rast cijena na krilima olakšanja. Vrijednosti dionica sada su prilično jeftine, a neki špekulatori ulaze na tržište sada i čini im se kao da je raj za kupovanje", opisao je raspoloženje na tržištu Neil Wolfson, predsjednik investicijskog fonda Wilmington Trust.

Trgovci ističu da su ulagači u potrazi za dobrim prilikama nakon globalne rasprodaje dionica u tjednu ranije, koje su rezultirale najgorim tjednom na američkim burzama u više od četiri godine uslijed smanjenog apetita ulagača za poduzimanjem rizika. Oštra korekcija cijena učinila je dionice relativno jeftinima u odnosu na očekivane korporativne zarade nego što je to bio slučaj prije samo pola godine ili nešto više.

Među sektorima s najboljom izvedbom našao se financijski, u kojem su cijene dionica u prosjeku poskočile za 2,1 posto. Vijesti o preuzimanjima, uključujući Citigroupovo preuzimanje treće po veličini japanske financijske institucije Nikko Cordial Corp., također su potaknule optimizam ulagača.

Zabilježena je i potražnja za dionicama proizvođača potrošne robe i lijekova, koje se obično smatraju sigurnijim ulaganjem u vrijeme velikih oscilacija cijena. Tako je dionica Coca-Cole poskupjela 0,9 posto. Poskočile su i cijene velikih tehnoloških kompanija, poput Applea za 1,1 posto, u očekivanju snažnog rasta njihovih zarada.

Ipak, povremeno se dogode i veće korekcije cijena. "Promijenila se psihologija i spremnost ulagača za poduzimanjem rizika. Ne možemo očekivati da će tržište dosegnuti dno tek nakon dva tjedna", rekao je Phil Orlando, portfelj menadžer pri Federated Investorsu.

Tako je tržište u srijedu poljuljala negativna ocjena stanja na američkom tržištu kuća i stanova izvršnog direktora velike građevinske kompanije fokusirane na gradnju kuća D.R. Horton Inc. Na jednoj konferenciji te industrije izjavio je da će tekuća godina za njegovu tvrtku biti jako loša, potaknuvši zabrinutosti oko slabosti na tržištu stanova i kuća. "Tržište nekretnina, slaba točka američkog gospodarstva, glavni je razlog zabrinutosti od moguće recesije i glavni razlog strahova oko rasta korporativnih zarada", rekao je Milton Ezrati, ekonomski strateg pri Lord Abbett & Co.

Zabrinutosti oko gospodarske situacije pri vrhu su liste briga Wall Streeta. 'Bež knjiga' američke središnje banke Fed pokazala je da gospodarski rast usporava u nekoliko regija u SAD-u. No, nestrpljivo iščekivani podaci o zaposlenosti u veljači ukazali su na 97.000 novih radnih mjesta u američkom gospodarstvu, što je bilo nadomak procjena analitičara, te je dalo ulagačima novi razlog za kupovine dionica.

Prerano reći da je korekcija završena

I na europskim burzama uslijedio je oporavak cijena, nakon 6-dnevne korekcije. Londonski Ftse indeks porastao je na tjednoj razini 2,1 posto, na 6.245 bodova. Frankfurtski DAX dobio je 1,7 posto na vrijednosti, zaključivši trgovanje u petak na 6.717 bodova.

Oporavak dionica započeo je u utorak. Ipak, analitičari kažu da je prerano prozvati to krajem silaznog trenda koji je pretprošli tjedan za počeo na kineskim burzama. "Prerano je reći da je korekcija završena. Korekcije koje su se bilježile tijekom proteklih pet godina trajale su dva do tri tjedna", kazao je analitičar pariškog Kepler Equitiesa Edmund Shing i dodao kako je možda posrijedi rast između korekcija.

Aktivnosti na području spajanja i akvizicija pomogle su oporavku pojedinih dionica. Među najvećim dobitnicima bili su švedski proizvođač kamiona Scania i njemački MAN, čije su dionice ojačale nakon što je Volkswagen povećao udjel u Scaniji, izazvavši pritisak na trostrano udruživanje između kompanija. Dionice MAN-a ojačale su 3,5 posto, Scanije za 2,9 posto i Volkswagena za 2,3 posto.

Nadalje, dugotrajan pokušaj njemačkog E.ON-a u preuzimanju španjolskog rivala Endese doživio je zaokret, nakon što je objavio kako njegova ponuda više ne ovisi o Endesinim dioničarima koji su dogovorili odbacivanje pravila prema kojem se glas svakog ulagača ograničava na 10 posto. E.ON-ove dionice ojačale su 1,5 posto a Endesine za 2,4 posto.

"Uzlazni trend na europskim tržištima i dalje je prisutan, a držimo da indeksi još nisu dostigli svoje najviše razine za ovu godinu", kazao je strateg Bernd Meyer u Deutsche Banku."Daljnji pad ne može se isključiti, no vjerujemo da će korekcije biti manje ozbiljne nego je bio slučaj lani", konstatirao je.

Među pojedinačnim dobitnicima isticao se Novartis, čije su dionice ojačale 3,6 posto nakon što je značajan lijek za visoki tlak tog diva farmaceutske industrije Tekturna dobio prvo odobrenje američkih regulatornih vlasti. Nadalje, ojačale su i dionice rudarskih kompanija, poduprte rastom cijena bakra. Dionice Xstrate dobile su na cijeni budući je dobit te švicarske grupe u prošloj godini nadmašila očekivanja. Energetskim dionicama podrška je pak stigla od rasta cijena nafte ponovno iznad razine od 60 dolara po barelu.

Indeks Tokijske burze Nikkei smanjen je 0,3 posto, na 17.164 bodova.

SVJETSKA TRŽIŠTA

NA DEVIZNIM TRŽIŠTIMA OJAČALA POTRAŽNJA ZA RIZIČNIJIM VALUTAMA

Do sredine tjedna devizni ulagači su smanjivali svoje rizične valutne pozicije zbog strahovanja vezanih za stanje u američkom gospodarstvu, ponajprije na tržištu hipotekarnih zajmova, te geopolitičkih napetosti i vala rasprodaja dionica na kineskim tržištima. Ti su ih faktori potaknuli da potraže utočište za kapital u valutama s nižim prinosima, poput jena i švicarskog franka, što je rezultiralo njihovim jačanjem prema dolaru i euru, valutama s višim prinosima. Britanska funta najteže je bila pogođena trendom kupovine valuta s niskim prinosima, pa je njezin tečaj prema jenu u jednom trenutku početkom tjedna oslabio više od dva posto, spustivši se na najnižu razinu od sredine listopada od samo 221,51 jena.

Zaustavljen rast jena

U međuvremenu je višednevni snažan rast tečaja jena zaustavljen i zavladalo je zatišje uslijed stabilizacije tržišta dionica i očekivanja novih smjernica. Tečaj jena postupno je od sredine tjedna slabio nakon što su se ulagači odvažili kupovati i valute s višim prinosima, zaključivši da je rizik od novih potresa na tržištima dionica i valuta jenjao. Japanska valuta tako je oslabila 1,22 posto prema dolaru, na 118,22 jena za dolar. Prema euru spustila se 0,6 posto, pa euro stoji 115 jena.

"Nazire se stabilizacija tržišta dionica koja ponovno bilježe kupovine, što se prelijeva i na tržišta valuta. Bilo bi preuranjeno reći da je trend pada na tržištima završen sve dok ulagači ne krenu u kupovine i na tržištima dionica i na tržištima valuta, ali čini nam se da je ono najgore iza nas", konstatirao je Shogo Nagaya iz Nomura Securities-a.

Istodobno, dolar je ojačao 0,6 posto prema euru, kojim se u petak trgovalo po 1,3113 dolara. U odnosu na švicarski franak porastao je 1,4 posto, dosegnuvši 1,233 franka. Nadalje, poskupio je blago i prema britanskoj funti, pa funta stoji 1,9319 dolara.

Stabilizacija tržišta omogućila je ulagačima i da se ponovno usredotoče na kamatne stope. Europska središnja banka (ECB) podigla je u četvrtak ključnu kamatnu stopu u eurozoni za četvrtinu postotnog boda, na 3,75 posto, kako se i očekivalo na tržištu. Istoga dana središnja britanska banka ostavila je pak kamatnu stopu na 5,25 posto.

A nakon što je središnja novozelandska banka sukladno očekivanjima podigla ključne kamatne stope na 7,5 posto, novozelandski dolar ojačao je prema jenu 1,5 posto na 80,19 jena. Australski dolar, pak, ojačao je prema američkom imenjaku oko 0,4 posto nakon što su najnoviji podaci očitovali gotovo dvostruko brži rast australskog gospodarstva u posljednjem tromjesečju 2006. no što su analitičari očekivali. Tako se američkim dolarom trgovalo po 1,285 australskih dolara.

NOVA EUROPA

PRVA RUSKA KAMPANJA ŠTEDNJE STRUJE

Plakati međutim Moskovljane ne potiču na štednju kako bi se spasio planet. Gradska vlada je shvatila je da bi rastrošnost Rusije u pogledu energenata mogla završiti tako da uskoro jednostavno neće biti dovoljno goriva za sve. "Bit je u štednji zaliha energenata a ne u zaštiti okoliša", smatra Igor Bashmakov, čelnik neovisnog Centra za energetsku učinkovitost, govoreći o kampanji koja je započeta ove godine.

Opasnost koju predstavlja globalno zatopljivanje postala je jedna od top tema diljem svijeta, a Australija već planira zabranu običnih žarulja. No Rusija, treći najveći svjetski zagađivač, prema promjeni klime općenito je ravnodušna. Uvjeriti Ruse u nužnost štednje energije predstavlja složen zadatak. U toj zemlji s ogromnim zalihama nafte i plina mnogi građani imaju neprestano upaljena svjetla i voze automobile koji troše velike količine goriva.

Energetski neučinkovite zgrade

Rusija se tijekom posljednjih nekoliko godina obogatila izvozom nafte i plina na Zapad, te vađenjem mineralnih ruda i kovina. Potrošnja i prodaja energenata jedan su od prioriteta ruske vlade, ali se isto ne može kazati i za štednju ili prelazak na obnovljive izvore energije kao što su solarna, energija vjetra ili vode.

Slabo izolirane stambene zgrade iz sovjetske ere propuštaju mnogo topline, kroz nekvalitetne prozore tako ili tanke krovove. Gradski stanovi griju se putem lokalnih toplana koje u stambene zgrade odašilju toplu vodu putem slabo izoliranih cijevi koje se često nalaze nad zemljom.

Temperatura, koja se kontrolira centralno, obično je visoka. Standardni način smanjivanja temperature u stanovima je otvaranje prozora. No temperatura je prošloga siječnja pala na minus 35 stupnjeva Celzijusa, što je Moskovljane primoralo na dodatno korištenje električnih grijalica. Porast potražnje za električnom energijom urodio je nestašicom, što je vlasti natjeralo da plin namijenjen izvozu u Europu preusmjere na domaće tržište.

Konačno se nametnulo i pitanje štednje energije. Andrej Turnitsa, direktor odjela za razvoj pri Kosmosu- ruskoj kompaniji koja prodaje štedljive žarulje pod vlastitim brandom istaknuo je da su moskovske gradske vlasti konačno uvidjele važnost štednje električne energije nakon šoka sa nestašicom struje. "Moskovske su vlasti od nas zatražile da postanemo partneri u informativnom programu", kaže Turnitsa. "Cilj programa je bio objasniti potrošačima kako kupnjom štedljivih žarulja mogu doprinijeti gradu i njegovom programu štednje struje."

Štedljive žarulje i niži računi

Nove štedljive žarulje troše i do 80 posto manje energije jer za stvaranje svjetlosti umjesto topline koriste ultraljubičaste zrake i plin. Štedljive žarulje potrošačima u razvijenim gospodarstvima dobro su poznate, no za mnoge u Rusiji predstavljaju novost.

U informativnoj kampanji moskovskih vlasti i Kosmosa koriste se dva različita plakata. Na jednom je prikazana stara žarulja pored slogana: "Štedite energiju." Drugi plakat je crne boje sa žutim svjetlima od kojih su neka zasjenjena, a slogan je ispod stare žarulje isti, uz strelicu koja pokazuje na novu kompaktnu fluorescentnu lampu. Iz skupina za zaštitu okoliša kažu kako ta inicijativa predstavlja tek iglu u plastu sijena.

Tvrde kako Kremlj ne želi provesti političke promjene koje bi urodile pravim rezultatima i to kroz gospodarske poticaje za štednju energije, primjerice kroz podizanje cijena plina na tržišnu razinu.

No moskovska reklamna kampanja ipak ima odjeka. "Kupila sam tri nove žarulje", kaže 23-godišnja Nastja Meškova. "Štednja energije je važna, a ako će mi nove žarulje pomoći pri snižavanju cijene režija, naravno da ću ih koristiti", prenosi njezine riječi Reuters.

NOVA EUROPA

ZAOKRET U UKRAJINSKOJ FISKALNOJ POLITICI

Nacrtom zakona koji priprema ukrajinski proruski orijentirani vladin kabinet, a čiju kopiju je dobila novinska agencija Interfax, predlaže se golemo povećanje sada planirane maksimalne razine proračunskog manjka u visini četiri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), na čak 17 posto.

Ako postane zakon, taj potez signalizirao bi ukrajinsko odbacivanje relativno stroge fiskalne politike, inače ključnog preduvjeta za daljnju integraciju gospodarstva te bivše sovjetske republike s EU-om. Usporedbe radi, u eurozoni gornja dozvoljena granica manjka u proračunu iznosi tri posto BDP-a.

Snažna izvedba industrije

O informacijama koje su procurile u javnost u tome trenutku nitko u vladi nije bio dostupan za davanje izjave. Zakonski prijedlog da bi postao zakon treba biti podnesen parlamentu na razmatranje i izbjeći veto ukrajinskog proeuropskog predsjednika Viktora Juščenka.

Krajem prošle godine usvojenim državnim proračunom predviđeno je da prihodi budu u iznosu 29 milijardi dolara a potrošnja u visini 32 milijarde dolara, pri čemu će većina manjka biti pokrivena prihodima polučenim od prodaje državnih kompanija privatnom sektoru.

Prihodi ukrajinske vlade posljednjih su mjeseci osnažili ponajviše zahvaljujući dobroj izvedbi industrije čelika, kemijskih proizvoda i prehrambeno-prerađivačkog sektora te suzbijanju porezne evazije. Privatizacija je međutim stagnirala zbog unutarnjih sukoba koji su izbili između industrijskih klanova u borbi za pridobivanje nadzora nad vrijednim kompanijama poput državne telefonske kompanije Ukrtelekom.

Dužnosnici Janukovičeve vlade zahtijevaju povećanje proračunskog manjka ili dodatne prihode u proračunu, opravdavajući to obećanjem vlade da će povećati minimalne plaće i isplate mirovina i socijalne pomoći u prosjeku za 20 posto od travnja. Vlada je naime pod pritiskom od početka godine kada su više cijene ruskih energenata prebačene na ukrajinske potrošače, nerijetko podvostručivši preko noći račune za grijanje domaćinstava i druge režijske troškove Ukrajinaca.

Za komunalne izdatke pola plaće

Ove zime prosječna je ukrajinska obitelj morala utrošiti više od polovine svojih primanja na komunalne izdatke. To je poražavajuća politička situacija za Janukovičevu koaliciju, čiji zagovornici žele mrežu socijalne sigurnosti po uzoru na onu iz vremena Sovjetskog saveza i državno subvencioniranu cijenu električne struje i grijanja.

Janukovičeva vlada kontrolira neznatnu, ali obično pouzdanu većinu u parlamentu. Mlađi partneri u koaliciji - komunisti i socijalisti - vjerojatno će poduprijeti potez u smjeru napuštanja čvrste fiskalne politike kako bi se veće količine novca slile u novčanike glasača.

Slični potezi Kijeva na području fiskalne politike tijekom posljednjih godina bez daljnjega su poticali inflaciju, posebice cijena potrošačkih roba i hrane, a samo su marginalno poboljšali kupovnu moć obitelji s niskim primanjima.

Uobičajena pojava koja prati takvu inflaciju je pad vrijednosti ukrajinske nacionalne valute hrivne i pripadajuće povećanje prihoda ostvarenih prodajom ukrajinske industrijske robe na inozemnim tržištima. A oni ovise o jeftinoj domaćoj valuti kako bi se zadržala konkurentnost na međunarodnim tržištima, konstatira agencija Dpa u svojoj analizi ukrajinske fiskalne politike.

SUVREMENI MARKETING

REVITALIZACIJA UMORNIH BRANDOVA

Pepsi i Starbucks suočavaju se s istim problemom - drugi po veličini proizvođač kola-napitka u svijetu i najveći svjetski lanac kafića brinu zbog percepcije svojih brandova među potrošačima. Pepsi je svoju marketinšku politiku oduvijek fokusirao na "iskustvo", ističe marketinški čelnik Pepsija Ron Coughlin. Problem je u tome što su potrošači postali skloniji "iskustvima" sa zdravijim napitcima i vodom u bocama nego onima sa slatkastom kolom. Starbucksova je pak ekspanzija možda bila prebrza pa predsjednik uprava Howard Schultz strahuje da je "iskustvo Starbucksa" u opasnosti.

Razvodnjeno iskustvo

U internom dokumentu koji je bio namijenjen isključivo višim izvršnim dužnosnicima Starbucksa, ali se našao na internetu, Schultz je istaknuo da je povećanje broja kafića u proteklih 10 godina s tisuću na više od 13 tisuća rezultiralo razvodnjavanjem "iskustva" Starbucka i "pretvaranjem tog iskustva u puku robu". Stoga neki potrošači danas drže da su kafići "sterilni, konfekcijski, i da više ne zrcale strastven odnos naših partnera prema kavi", naglasio je Schultz.

Starbucks i Pepsi spadaju među 50 najvrednijih brandova u svijetu, pokazuju istraživanja kompanije za istraživanje tržišta BrandZ. Obje kompanije su dosegle aktualnu dobru poziciju na tržištu oslanjanjem na jake brandove pomoću kojih prodaju svoju robu - kavu i kola napitak - po visokim cijenama. Naime, u Starbucksovom je kafiću šalica kave otprilike tri puta skuplja nego u običnom njujorškom kafiću, dok je cijena litre Pepsinog napitka 60 do 70 posto skuplja od privatnih marki maloprodajnih trgovina u kojima se prodaju. U međuvremenu su se obje kompanije suočile s rizikom u vidu sve raširenije spoznaje među potrošačima da su njihovi proizvodi zaista - obična roba, konstatirao je utemeljitelj konzultantske tvrtke za brandove Brand Keys Robert Passikoff.

U spomenutom internom dokumentu Schultz je naznačio da se kompanija mora vratiti svojim korijenima. Naime, u početnom je razdoblju poslovanja, u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća Starbucks nastojao postati mjesto na kojem će ljudi provoditi vrijeme, poput doma i radnog mjesta. Miris svježih zrna kave trebao bi prožimati dobro osvijetljene kafiće opremljene stolovima i udobnim stolicama. Utičnice omogućuju gostima da napune svoja prijenosna računala i uređaje za reprodukciju glazbe. Većina Starbucksovih kafića u SAD-u i nekim drugim zemljama pruža i mogućnost bežičnog priključivanja na Internet.

No, tijekom ekspanzije Starbucks je aparate za kavu kojima su gosti sami upravljali zamijenio automatiziranim strojevima, opremivši kafiće i prozorima za potrebe drive-in posluživanja motorista a počeo je prodavati i toplu hranu, vrčeve, pa čak i CD-e. I sve se manje razlikovao od McDonald's-a, Dunkin' Donuts-a i ostalih maloprodajnih zalogajnica čiji se tržišni udio u međuvremenu počeo povećavati. Američki tjednik Consumer Reports objavljuje ocjene potrošačkih proizvoda i nedavno je McDonald's-ovoj kavi dao bolju ocjenu nego onoj kupljenoj u Starbucksu.

Face-lifting

Na prvi pogled čini se da Schultzova želja da se Starbucks vrati svojim korijenima nije u skladu s proklamiranim ciljem kompanije da poveća broj kafića u svijetu na ukupno 40 tisuća. Neki analitičari smatraju da je Starbucksov brand već dosegnuo svoj limit. "Naše istraživanje upućuje na zaključak da gosti prelaze u druge kafiće", ističe Passikoff iz Brand Key-a. Ove je godine Dunkin' Donuts u kategoriji "kave i krafni" preoteo Starbucks-u prvo mjesto na ljestvici kompanija kojima su gosti najodaniji. Ljestvica je objavljena u redovitoj godišnjoj studiji Brand Key-a.

Srž Pepsijeva problema proizlazi pak iz činjenice da je riječ o velikom brandu dok se tržište postupno smanjuje. Prodaja gaziranih bezalkoholnih napitaka smanjena je s 10,24 milijarde jedinica u 2004. na 10,18 milijardi jedinica u 2005. (riječ je o američkoj mjernoj jedinici za tekućinu koja je ekvivalent 5,68 litara), pokazuju podaci konzultantske tvrtke Beverage marketing. Glavni razlog pada prodaje jest sve snažnija zabrinutost da je konzumacija tih pića povezana s pretilošću.

Prošlog je mjeseca Pepsi pokrenuo globalni projekt temeljite promjene dizajna limenki. Uveo je niz od 35 novih dizajnerskih rješenja s temama koje obuhvaćaju glazbu, sport ili modu. Globalni logo i slova na limenkama ostat će isti ali će kompanija svakih nekoliko tjedana uvoditi novu temu. Svaka od njih imat će svoju web-stranicu popraćenu video-clipovima i ostalim zabavnim dodacima koji bi trebali privući potrošače. Cilj je predstaviti "zabavan, optimističan i mladenački" duh Pepsija, ističu u tvrtki. "Riječ je o face-liftingu i nisam baš siguran da će ta mjera zaista bitno podići profitne margine", ističe Robert van Brugge, analitičar sektora napitaka u konzultantskoj tvrtki Sanford Bernstein. Promjena pakiranja posljednje je utočište za taj umorni brand, dodaje Passikoff.

Tijekom svoje 109-godišnje povijesti Pepsi je, naravno, često dotjerivao i mijenjao svoj brand ali predstojeća promjena će svojim razmjerima nadmašiti dosadašnje. Do sljedeće godine aktualna crveno-bijelo-plava limenka Pepsi nestat će s polica trgovina. Kompanija obećava "nepresušan izvor novih otkrića" za potrošače svih dobi i - zvuči li možda poznato? - sasvim novo "iskustvo", zaključuje Economist.

VIJESTI TJEDNA

EU postavio ambiciozne ciljeve u energetskoj politici i zaštiti klime

Čelnici Europske unije usuglasili su se u petak u Bruxellesu na sastanku na vrhu oko ambicioznih ciljeva o smanjenju emisije stakleničkih plinova i klimatskih promjena.

Dogovorili su se da postave kao obvezujući cilj da do 2020. godine povećaju udjel obnovljivih izvora na 20 posto od ukupne potrošnje energije, izjavila je njemačka kancelarka, predsjedateljica Europskog vijeća Angela Merkel.

Dvadesetpostotni udjel obnovljivih izvora (snaga vjetra, sunca i vode) cilj koji se treba postići ukupno na razini EU-a, a o raspodjeli tereta između zemalja članica u ispunjavanju toga cilja razgovarat će se kasnije, na temelju prijedloga Europske komisije.

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso izjavio je da taj dogovor predstavlja "povijesni rezultat". "Ovo je najznačajniji summit na kojem sam je sudjelovao u smislu rezultata koji su postignuti", rekao je Barroso.

U Europskoj uniji u ovom trenutku iz obnovljivih izvora u ovom trenutku dobiva se samo sedam posto energije. Europsko vijeće, koje čine predsjednici država ili vlada zemalja članica, navodi u svojim zaključcima da će se raspodjela tereta u postizanju cilja o obnovljivoj energiji biti raspoređena u tijesnoj suradnji s državama članicama, vodeći računa o različitim startnim pozicijama svake pojedine zemlje.

Barroso je najavio da će Komisija u trećem tromjesečju ove godine izići s prijedlogom raspodjele tereta za svaku pojedinu zemlju. Međutim, priznao je da za sada nije jasno na kojim će se pravnim temeljima zasnivati ti prijedlozi, budući da energetska politika nije u nadležnosti EU-a, nego država članica. Barroso je rekao da će Komisija prilikom izrade prijedloga o raspodjeli tereta uzimati u obzir različiti stupanj razvijenosti zemalja članica i njihov energetski profil.

Europska unija se na summitu obvezala da će sa svoje strane smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 20 posto do 2020. godine u odnosu na razinu iz 1990. godine. EU također predlaže da se taj cilj poveća i na 30 posto, ako se i ostale razvijene zemlje i regije u svijetu slože s tim. Udio Europske unije u ukupnoj emisiji stakleničkih plinova iznosi 14 posto, znatno manje od Sjedinjenih Država koje se odgovorne za 25 posto. EU će na temelju ovih zaključaka sudjelovati u pregovorima o borbi protiv globalnog zagrijavanja, koji trebaju rezultirati novim sporazumom nakon što istekne važenje Protokola iz Kyota 2012. godine. Također je zaključeno da se udio biogoriva obavezno poveća na 10 posto od ukupne potrošnje benzina i dizela.

Europski čelnici zaključili su da bi 2020. godine trebalo povećati energetsku efikasnost, odnosno uštedjeti 20 posto energije do 2020. godine, efikasnijim korištenjem energije u industriji, prometu i kućanstvima. Od Komisije je zatraženo da izradi prijedloge o uličnoj rasvjeti te rasvjeti ureda na način da se klasične žarulje zamijene štednima.

Što se tiče nuklearne energije, u zaključcima je ponovljeno stajalište da svaka zemlja članica samostalno odlučuje od čega će se sastojati njezina energetska "košara". Tom je rečenicom udovoljeno Francuskoj, koja je tražila da se nuklearna energija spomene u zaključcima. Pariz međutim nije uspio u pokušaju da se nuklearna energija okarakterizira kao ekološki pogodna s niskom emisijom ugljičnog dioksida, što su pozdravile organizacije za zaštitu okoliša.

Europsko gospodarstvo zaostaje za SAD-om 20 godina

Gospodarstvo EU tek doseže stupanj razvoja koji je američko gospodarstvo dosegnulo prije dva desetljeća, prenosi londonski The Financial Times zaključak studije lobističkog udruženja europske industrije.

SAD je dosegnuo aktualnu razinu EU-ova BDP-a po stanovniku još 1985., upozorava se u studiji Eurochambresa.

Aktualnu europsku stopu zaposlenosti i razinu ulaganja u istraživanja i razvoj Sjedinjene su Države dosegnule još 1978. a aktualnu europsku razinu produktivnosti (mjerenu BDP-om po stanovniku) još 1989., upozoravaju autori studije.

Stoga upozoravaju da usprkos prošlogodišnjem snažnom ubrzavanju rasta i ekonomskim reformama, EU i dalje značajno zaostaje za SAD-om u gospodarskom sektoru.

U usporedbi s prvom Eurochambresovom studijom, objavljenom prije dvije godine, aktualno je istraživanje prvi puta očitovalo produbljivanje razlike između EU i SAD-a u razdoblju između 2003. i 2006. Najveća razlika zrcali se na području ulaganja u istraživanja i razvoj gdje se vremensko zaostajanje EU-a za SAD-om produljilo s 23 na 28 godina.

Iako se bar dijelom može objasniti i proširenjem EU na 10 novih članica u 2004, produbljena razlika istodobno odražava i činjenicu da je SAD učvrstio svoje vodstvo pred Europom u mnogim kategorijama.

Kako bi dosegnula razinu razvoja SAD-a iz 2005., Europa će morati povećati ulaganja u istraživanja i razvoj za gotovo 14 posto godišnje u razdoblju do 2010. Sustizanje SAD-a u kategoriji BDP-a po stanovniku zahtijevalo bi od EU premašivanje godišnje stope gospodarskog rasta od osam posto, izračunali su u Eurochambresu.

Greenspan: vjerojatnost izbijanja recesije u SAD-u 33 posto

Bivši čelnik američke središnje banke Fed Alan Greenpan procjenjuje da bi vjerojatnost izbijanja recesije u američkom gospodarstvu u ovoj godini mogla biti negdje u visini 33 posto, prenosi novinska agencija Bloomberg.

"Bilježimo šestu godinu zaredom gospodarskog oporavka, a neravnoteže bi se mogle pojaviti kao rezultat", kazao je Greenspan u intervjuu za Bloomberg. Dodao je kako su desetogodišnji oporavci dio puno šire globalne pojave.

On drži kako su u povijesti uobičajeni poslovni ciklusi puno kraći i da će tako vjerojatno biti i ovaj put, prenosi nadalje ta agencija.

Greenspanovi stavovi ne podudaraju se, međutim, sa stajalištima njegova nasljednika u Fedu Bena Bernankea, koji je u Kongresu izjavio kako bi gospodarstvo moglo osnažiti ove godine. Njegove su ocjene dan nakon naglog pada cijena dionica prošloga tjedna pomogle stabiliziranju tržišta.

Još nije vrijeme za jedinstveni sustav oporezivanja u EU

Još nije vrijeme za uspostavu jedinstvenog sustava oporezivanja u EU iako je potreban novi sustav financiranja u kojem neće biti izuzetaka poput popusta na proračunske uplate za Veliku Britaniju, upozorila je povjerenica EU za proračun Dalia Grybauskaite, a prenose u srijedu europski mediji.

Europska komisija namjerava sredinom ove godine pokrenuti javnu raspravu o listi prioriteta koja će se ubuduće financirati iz proračuna EU. Bruxelles će u drugoj polovini 2008. sažeti tu listu u "politički" dokument, najavila je Grybauskaite.

Ona osobno zagovara radikalnu reformu sustava financiranja, tvrdeći da reforme iz razdoblja prije proširenja nisu dovoljne, što posebno vrijedi za sektor Zajedničke poljoprivredne politike (CAP).

Sastavni dio temeljite reforme proračuna EU trebala bi biti i nova formula za izračunavanje obveznih uplata pojedinih članica u proračun, budući da aktualni sustav izaziva podjele. To je pokazao i nedavni sukob među članicama oko proračunskog okvira EU za razdoblje od 2007. do 2013.

Povjerenica EU tvrdi da bi eventualni "europski sustav resursa" iz kojeg bi Bruxelles izravno "povlačio" novac trebao biti "jednostavan i jako transparentan". Nova struktura proračuna trebala bi zrcaliti i životni standard članica i otkloniti izuzetke, poput slučaja Velike Britanije.

"Svi mi plaćamo naše obveze i članarinu Ujedinjenim narodima i nitko to ne dovodi u pitanje. Zašto, dakle, pojedine članice Europske unije, dobrovoljne organizacije kojoj smo željeli pristupiti i definirali smo formulu njezina financiranja, traže povrat novca", retorički je upitala povjerenica EU za proračun.

"To je politički nekorektno i nije utemeljeno ni u financijskim ni u ekonomskim razlozima", upozorila je. Podsjetila je istodobno da je proračun tek alat za provedbu političkih mjera te da bi u prvom redu trebao zrcaliti suglasnost oko novih europskih prioriteta.

Pritom je Grybauskaite izrazila oprez u vezi s prijedlogom o uvođenju jedinstvenog europskog poreza. "Svaki sustav oporezivanja temelji se na integraciji gospodarskih sustava i institucija. Novi porezi pojavit će se i bit će objektivni samo ako produbimo i dokončamo naš projekt uspostave jedinstvenog europskog tržišta", naglasila je.

Američka industrija poziva na reformu kontrole izvoza

Koalicija američkih aeronautičkih, elektroničkih i drugih proizvodnih kompanija pozvala je na potpunu izmjenu američkog sustava kontrole izvoza, namijenjenog držanju osjetljive tehnologije podalje od krivih ruku, tvrdeći kako on dovodi do odgoda isporuka i gubitka prihoda.

"Apsolutno smo uvjereni u potrebu modernizacije sustava kontrole izvoza, kao i da je upravo sada prava prilika za to", stoji u pismu koje je američkom predsjedniku Georgeu W. Bushu uputio Savez aeronautičkih industrija zajedno s još sedam industrijskih grupacija.

Oni tvrde da proces odobrenja izvoza obrambene i tehnologije dualne (vojne i civilne) primjene dovodi do odgoda koje su u prošloj godini rezultirale s 10.000 neriješenih slučajeva na stolovima američkog State Departmenta.

"Moramo nastaviti štititi svoje osjetljive vojne tehnologije od naših neprijatelja i protivnika, no istodobno ostvarivati maksimalnu korist od trgovinske i tehnološke suradnje s našim saveznicima i prijateljima", stoji u tome pismu.

Ta je skupina zatražila sastanak s Bushem kako bi pridobila njegovu podršku za provedbu 19 administrativnih reformi koje bi, kako tvrde, postojeći sustav učinile znatno učinkovitijim, predvidljivijim te transparentnijim.

Američko Ministarstvo trgovine prošle je godine obradilo 18.941 molbu za odobrenje izvoza, za oko 36 milijardi dolara vrijednu robu dualne primjene, što predstavlja otprilike 10 posto ukupnog američkog izvoza visoke tehnologije. State Department, koji izdaje licence za izvoz oružja i druge obrambene tehnologije, godišnje rješava 65.000 slučajeva.

EU razmatra otvaranje ureda u virtualnom svijetu

Europska unija razmišlja o ulasku u virtualni svijet i otvaranju ureda u sve popularnijem internetskom virtualnom svijetu Second Life, u koji su već ušle švedska vlada i kandidati na francuskim predsjedničkim izborima.

"To je svakako ideja o kojoj razmišljamo", kazao je glasnogovornik Europske komisije Mikolaj Dowgielewicz. "No, za to nemamo dovoljno ljudi koji se bave internetom jer su svi trenutno zauzeti stvarima vezanim uz 50. rođendan EU-a", kazao je on, dodavši da bi Komisija mogla o tome ponovno razmisliti u nekoj kasnijoj fazi.

Second Life je virtualni svijet u 3D formatu, sagrađen i u vlasništvu svojih virtualnih stanovnika - zvanih avatari - gdje se mogu baviti istraživanjima, susretati druge avatare, družiti se, sudjelovati u pojedinačnim i grupnim aktivnostima, te jedni od drugih kupovati virtualne predmete i usluge.

Second Life je lansirala kompanija Linden Lab 2003. Prošloga tjedna registrirao se njegov 4-milijunski stanovnik. Nekoliko stvarnih kompanija iz "ovoga svijeta" već je kreiralo virtualne trgovine u njemu, dok novinska agencija Reuters tamo ima svog izvjestitelja.

Prema podacima Linden Laba, najveći broj stanovnika Second Life-a dolazi iz Europe - u siječnju je aktivnih europskih korisnika bilo 54 posto, ispred sjevernoameričkih 34,5 posto.

Kako je pojasnio Dowgielewicz, glasnogovornik europske povjerenice za komunikacije Margot Wallstrom, otvaranje EU ureda u virtualnom svijetu bio bi dio Komisijinih nastojanja usmjerenih na približavanje građanima EU i unaprjeđenje komunikacije s njima, budući EU institucije još uvijek stoje prilično loše s komunikacijama u nekim područjima.

"Razmatramo mogućnost uspostave komunikacije putem netradicionalnih kanala kao što je internet i radi se o vrlo ozbiljnoj opciji kao odraz naše buduće Internet strategije", istakao je Dowgielewicz. "Second Life je samo jedan takav kanal, ali vrlo zanimljiv. Otvoreni smo za nove ideje", dodao je.

EU za američki koncept zajedničkih tužbi potrošača

U cilju jačanja zaštite potrošača Europska unija u svojim bi planovima mogla razmotriti mogućnost usvajanja američkog koncepta podizanja sudskih tužbi, piše list Financial Times.

Povjerenica EU za pitanja zaštite potrošača Meglena Kuneva objavit će 13. ožujka razmatranje usvajanja novog sustava kolektivne tužbe za naknadu štete čime bi se europskim potrošačima omogućilo dizanje zajedničkih tužbi protiv pružatelja loših roba i usluga.

Takve mjere predstavljaju značajniji prijedlog u novoj strategiji za europske potrošače, u kojoj Kuneva želi kupcima uliti povjerenje za kupovine diljem EU i povećati učinkovitost jedinstvenog europskog tržišta.

Zajednička tužba radi nadoknade štete važna je budući će biti puno snažnija sankcija protiv kompanija, kazala je Kuneva za FT. Tvrdi kako povećanje e-trgovine rezultira većom kupovinom širom EU te da treba postojati učinkovit mehanizam za povrat novca ako stvari krenu po zlu.

Premda niz zemalja EU ima sustav podizanja tužbi na nacionalnoj razini, piše dalje taj list, ne postoje pravne osnove koja bi potrošačima u EU omogućila da udruže snage na jedinstvenom 27-članom tržištu.

Američki sustav omogućava pojedincima da udruže svoje tužbe u jednu parnicu, potičući potrošače da traže kompenzaciju kada bi bilo preskupo i dugotrajno poduzimati akciju sam.

"Da bi potrošači imali dovoljno povjerenja za kupovine van granica svoje zemlje članice i iskoristili prednosti unutarnjeg tržišta, potrebno im je jamstvo da im, ako stvari krenu naopako, postoje na raspolaganju mehanizmi za traženje kompenzacije", poručila je Kuneva.

Poljska izdvaja 5,9 milijardi dolara u pronatalitetnu politiku

Poljska vlada planira tijekom idućih sedam godina uložiti 17,5 milijardi zlota (5,89 milijardi dolara) na mjere poticanja nataliteta, prenosi poljski dnevni list Rzeczpospolita u srijedu.

Prema pisanju tog lista, zamjenica ministra za rad i socijalnu politiku Joanna Kluzik-Rostkowska kazala je da će vlada do 2014. produžiti porodiljne beneficije s do osam na 26 tjedana. Porezne olakšice za obitelji s više djece također će biti povećane, no točne pojedinosti toga prijedloga još nisu precizirane.

"Program je spreman. Čekamo potvrdu od premijera da imamo za to osigurana sredstva", kazala je Kluzik-Rostkowska.

U 2008. će biti utrošeno oko dvije milijarde zlota od ukupno 17,5 milijardi predviđenih tim programom, piše nadalje taj list, ne navodeći od kuda će pristizati dodatna sredstva. No, ističe se da si poljsko gospodarstvo s obzirom na svoj snažni rast može bez problema dopustiti povećanje potrošnje na takva područja.

Poljsko je gospodarstvo u 2006. poraslo 5,8 posto, a službeni podaci ukazuju na najmanje takav rast i u ovoj godini.

Novu je pronatalitetnu politiku, piše Rzeczoispolita, osmislila vladajuća konzervativna Stranka zakona i pravde kako bi pridobila podršku dviju manjih stranaka u koalicijskoj vladi za reformu javnih financija. Pomoć obiteljima vrlo je popularna tema u Poljskoj.

Stanovništvo te zemlje sada broji oko 38 milijuna, a smanjuje se u prosjeku za 100.000 godišnje, djelomice kao posljedica emigracije, ali također i zbog niske stope nataliteta od 107,8 rođenja na 10.000 stanovnika.

ECB podigao kamatne stope, britanske nepromijenjene

Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je podigla ključnu kamatnu stopu za četvrtinu postotnog boda, na 3,75 posto, što je njihova nova najviša razina u proteklih pet godina, izvijestila je ta banka.

Takvu odluku uvelike su očekivali ekonomisti imajući na umu naznake nastavljenog snažnog rasta gospodarstava eurozone. Nadalje, na njihove prognoze utjecale su i prošlomjesečne izjave čelnika ECB-a Jean-Claudea Tricheta da inflacijski rizici zahtijevaju budan oprez.

ECB je s najnovijim potezom kamatne stope podigao u ukupno sedam navrata u tekućem ciklusu zaoštravanja monetarne politike u eurozoni, započetom u prosincu 2005. Kamatne stope tada su bile u visini dva posto.

Nasuprot tomu, britanske ključne kamatne stope Bank of England (BoE) na zasjedanju u četvrtak nije mijenjala, navodi se u zasebnom priopćenju Bank of England. One ostaju na nepromijenjenih 5,25 posto, nakon što ih je u siječnju banka podigla za četvrtinu boda. Od kolovoza prošle godine njihovo ukupno povećanje iznosi tri četvrtine postotnog boda.

VIJESTI IZ KOMPANIJA

Toyoda: nije bitno biti prvi, važna je kvaliteta

Važnije je dokazati kvalitetu svojih proizvoda nego biti vodeći svjetski proizvođač automobila, stajalište je jednog člana utemeljiteljske obitelji Toyota Motor Corp.

Očekuje se da će Toyota ove godine preteći američkog giganta General Motors Corp. po prihodima i proizvodnji na mjestu broj jedan u svjetskoj automobilskoj industriji.

Njezin dopredsjednik Akio Toyoda, potomak obitelji koja je utemeljila Toyotu kao tekstilnu industriju u 19. stoljeću, tvrdi da toj kompaniju uspjeh neće udariti u glavu.

"Postoji jedna priča o tri zubara; prvi je na vrata izvjesio natpis da je on najbolji zubar u svijetu, drugi je napisao da je najbolji u državi, a treći da je najbolji u gradu. Pacijenti su se redom odlučili za trećega. Stalno ponavljam: budimo najbolji u gradu", kazao je Toyoda u intervjuu za jedan japanski poslovni dnevni list.

Prema njegovim riječima, smanjenje troškova i kontrola kvalitete i dalje su najvažniji prioriteti te tvrtke. "Naš način poslovanja neće se bitno promijeniti", kazao je.

Toyota je pionir u proizvodnji hibridnih vozila koja manje zagađuju okoliš. Ona su se pokazala pravim pogotkom u Sjedinjenim Državama, čiji su proizvođači posljednje desetljeće bili usredotočeni na sportske automobile izuzetno visoke potrošnje.

Toyota je prošli tjedan najavila gradnju svoje osme tvornice na sjevernoameričkom kontinentu, u saveznoj američkoj državi Mississippi, čime će - u trenutku kada američka automobilska industrija smanjuje broj zaposlenika - otvoriti oko 2.000 novih radnih mjesta.

Filmske kompanije razvijaju digitalni sustav za prikazivanje filmova

Filmske kompanije Universal Pictures, Warner Bros. Entertainment i Digital Cinema Implementation Partners objavile su da razvijaju novi digitalni sustav za reprodukciju filmova.

Novi sustav omogućit će kino-operaterima da počnu prikazivati popularni film čim gledatelji to zatraže ali i da prestanu prikazivati film koji nije privukao publiku. S druge strane operateri će moći unajmljivati i prikazivati art-filmove jedan do dva dana budući da je njihova publika znatno manja ali i vrlo vjerna filmovima iz te kategorije.

"Naš je cilj razviti najlakšu, najbržu, najpouzdaniju i najekonomičniju tehniku za isporuku sadržaja kino-operaterima koje predstavljamo", naglasio je izvršni direktor Digital Cinema Implementation Partners-a Travis Reid.

Sustav je tek u povojima a upotrebljavao bi satelitske i sustave širokopojasnih frekvencija za izravno emitiranje filmova u kino-dvoranama. Taj bi sustav zamijenio dosadašnju praksu kopiranja filmova na hard-drive i njihovu ručnu isporuku, naglasio je zamjenik predsjednika uprave Warner Bros-a za distribuciju i tehnologiju filmova Darcy Antonellis.

Brza isporuka omogućila bi kino-operaterima fleksibilnost i ekonomično prikazivanje filmova namijenjenih određenoj publici, kao i pronalaženje dodatnih ekrana za prikazivanje neočekivanih hitova, objasnio je Reid.

"Smatramo da ćemo im brzim razvojem vrlo djelotvornog sustava omogućiti da bolje udovoljavaju potražnji publike", dodao je.

Emitiranje enkriptirane verzije digitalnog filma izravno u kino-dvorane suzbilo bi piratstvo i krijumčarenje, naglasio je Antonellis.

OMV povećao dobit u 2006. za 11 posto

Austrijska energetska kompanija OMV objavila je u utorak da je u 2006. povećala dobit za 11 posto, na rekordnih 1,66 milijardi eura.

Time je OMV osjetno premašio očekivanja analitičara, koji su u prosjeku očekivali pad dobiti za 12,7 posto na 1,306 milijardi eura.

Prihodi od prometa porasli su za 22 posto na ukupno 18,97 milijardi eura. Analitičari su predviđali rast prometa za 19,1 posto.

Dionice OMV-a poskupile su u utorak 1,62 posto na 42,71 eura. Kompanija je objavila da namjerava povećati dividendu za 2006. za 17 posto, s 0,99 na 1,05 eura po dionici.

U četvrtom je tromjesečju kompanija ostvarila rast dobiti za 25 posto, zahvaljujući ponajprije širenju poslovanja u Turskoj i rastu prihoda od prodaje goriva na benzinskim crpkama uslijed neuobičajeno tople zime. Neto dobit povećana je u četvrtom tromjesečju na 295 milijuna eura, premašivši očekivanja analitičara, koji su prognozirali dobit u vrijednosti 232 milijuna eura.

OMV je vlasnik 35 posto dionica u turskom lancu benzinskih crpki Petrol Ofisi koji je povećao dobit austrijske kompanije u četvrtom tromjesečju za 25 milijuna eura.

"Za nas je strateško širenje na Tursku bilo jako važno jer tursko tržište predstavlja značajan potencijal za rast u sljedećem desetljeću", naglasio je izvršni direktor OMV-a Wolfgang Ruttenstorfer.

OMV namjerava godišnje ulagati oko dvije milijarde eura u postojeće poslovanje, od čega će 900 milijuna eura otpasti na njegovu rumunjsku tvrtku SNP Petrom SA. "Prvi plodovi tih ulaganja postat će vidljivi krajem ove godine u Petromovim pogonima specijaliziranim za potragu za naftom i za njezinu eksploataciju", najavljuju u OMV-u.

U 2006. umanjena plaća izvršnog direktora BP-ja

Izvršni direktor BP-ja na odlasku John Browne u 2006. je, unatoč 15-postotnom rastu dobiti te naftne kompanije, plaćen manje nego godinu dana ranije, zbog problema vezanih uz izljeve nafte, sigurnosne propuste i navodne manipulacije cijenama.

Kako se navodi u godišnjem izvješću te kompanije objavljenom u utorak, Browne - koji tu tvrtku napušta u srpnju - u 2006. je dobio 2,53 milijuna funti (3,7 milijuna eura), u usporedbi s 3,29 milijuna u 2005.

Taj iznos obuhvaća njegovu plaću, bonus i ne-gotovinske beneficije. Bonus mu je gotovo prepolovljen, na 900.000 funti (1,32 milijuna eura), s 1,75 milijuna funti godinu dana ranije.

Dobit te grupacije porasla je 15 posto, na 22,25 milijardi dolara (16,94 milijardi eura), no bonusi se također temelje na operativnim ciljevima, a jedan od njih je sigurnost.

BP je proteklih mjeseci naišao na oštru kritiku zbog nedostatne sigurnosti i navodnih propusta u korporativnom upravljanju. Eksplozija u jednoj BP-jevoj teksaškoj rafineriji u ožujku 2005. odnijela je 15 života i do sada tu kompaniju stajala dvije milijarde dolara. U kolovozu 2006. curenje i korozija izazvali su djelomično zatvaranje ključnog američkog naftnog polja Prudhoe Bay, a pod istragom su i BP-jeve prakse trgovanja energentima.

Societe Generale dobio zeleno svjetlo za kupovinu Ohridske banke

Guverner središnje makedonske banke Petar Gošev signalizirao je francuskoj Societe Generale zeleno svjetlo za kupovinu većinskog udjela u Ohridskoj banci, objavila je makedonska tv-postaja A-1.

Societe Generale objavio je u četvrtak da je spreman platiti 43 milijuna eura za potpuno preuzimanje Ohridske banke.

Ponuda za preuzimanje bit će ocijenjena uspješnom ako SG uspije kupiti 51 posto dionica OB-a, navodi se u službenom priopćenju francuske banke.

Ohridska banka spada među četiri najveće makedonske banke, ima oko 80 tisuća klijenata, 13 podružnica i 183 zaposlenika a njezin udio u makedonskom tržištu iznosi šest posto.