Domaćin, osječko-baranjski župan Krešimir Bubalo izvijestio ih je kako je Osječko-baranjska županija jedna od najzagađenijih minama te da je pod minama još oko 200 četvornih kilometara, što su velika zapreka gospodarskom i turističkom razvoju.
U Kopačkom ritu još nije razminirano oko 37 četvornih kilometara, za što treba namaknuti oko 500 milijuna kuna, a za cijelu Županiju oko dvije milijarde. Osječko-baranjski župan izrazio je nezadovoljstvo dosadašnjim razminiranjem, ističući da područje te županije neće biti razminirano ni idućih 50 do 60 godina ako država ne uloži više novca i ne ubrza tempo.
Predsjednik Mesić ocijenio je važnim subotnji posjet Kopačkom ritu, ističući kako je turizam najvažniji hrvatski potencijal. Izrazio je zadovoljstvo što je gotovo cijeli akreditirani diplomatski zbor u Hrvatskoj obišao područje koje je jedinstveno u ovom dijelu svijeta. "Evidentno je da, osim turizma koji se razvija na moru, Hrvatska ima velike šanse i u kontinentalnom dijelu, ali to treba znati kvalitetno predstaviti", rekao je Mesić. Dodao je kako je "cilj posjeta Kopačkom ritu bio da se od inozemnih država zatraži pomoć u razminiranju, a tu veliku ulogu u lobiranju imaju upravo veleposlanici". Već u subotu bilo je konkretnih dogovora vezanih uz razminiranje Kopačkog rita jer je francuski veleposlanik izrazio želju da se njegova država u to uključi.
"Posebno mi je drago što je s nama i crnogorski predsjednik s kojim smo imali prijateljske i uspješne razgovore tijekom njegova boravka u Hrvatskoj", rekao je Mesić.
Na novinarsko pitanje hoće li crnogorski predsjednik potaknuti smjenu dvojice visokih dužnosnika zbog navodne optužbe za ratni zločin u Hrvatskoj, predsjednik Mesić je odgovorio kako su Hrvatska i Crna Gora na osnovi potpisanog sporazuma pokrenuli preko svojih tužiteljstva odgovornost za više osoba koje su počinile ratni zločin. "Predsjednik Vujanović i ja smo osobno pokrenuli tu inicijativu i nitko tko je počinio ratni zločin ne može biti oslobođen krivnje", dodao je.
Crnogorski predsjednik Vujanović rekao je da je iznimno zadovoljan posjetom Hrvatskoj, prvim nakon samostalnosti Crne Gore, te da je u prijateljskom dijalogu pokrenuto mnogo važnih pitanja.
Visoki gosti provozali su se kroz Kopački rit brodom "Orao", a zatim su obišli kompleks dvorca "Tikveš", izgrađenog u 19. stoljeću, koji se obnavlja, i u koji je često svraćao jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito s mnogim državnicima.
Među 70-ak veleposlanika i voditelja misija u Hrvatskoj bili su veleposlanici SAD-a, Rusije, Ukrajine, Kine, Libije, Irana, BiH-a, Srbije i Makedonije.
U šumi Ludošu za visoke je uzvanike priređen svečani ručak na otvorenom, a posluženo je 40-ak vrsta jela, domaćih specijaliteta od šunke, kobasice i sira, te sarma, divljač i riba.