Od 60-ih godina prošlog stoljeća raste broj djevojaka koje su završile fakultete, dok broj visokoobrazovanih muškaraca pada, tako da je danas udio žena među onima koji diplomiraju 59 posto, kazala je predstojnica Vladina ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin.
Međutim, udio žena među nezaposlenima, pa tako i u kategoriji visoko obrazovanih, veći je od 60 posto, a trend povećanja broja nezaposlenih žena, naročito onih starijih od 40 godina, prisutan je već dulji niz godina, napomenula je predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Gordana Sobol.
Upravo je položaj žena na tržištu rada najvažniji pokazatelj njihove ravnopravnosti u društvu, a činjenica je da su žene kod nas, unatoč dobrom zakonodavstvu, u neravnopravnom položaju prilikom dobivanja posla, dok su na radnom mjestu gotovo 20 posto slabije plaćene od muških kolega, dodala je Sobol.
Koordinatorica ženske udruge B.a.b.e. Sanja Sarnavka podsjetila je na prvi štrajk žena prije 150 godina u tekstilnoj tvornici u New Yorku, koji je održan zato što je poslodavac za isti posao muškarcu dao 30 posto veću plaću nego ženi.
"Slične se situacije događaju i danas kad smo, navodno, u mnogo čemu napredovali", napominje Sarnavka.
Žene i dalje čine većinu u najslabije plaćenim i podcijenjenim profesijama, a gdje god u svijetu nekoj profesiji slabi ugled i financijska stimulacija u njoj radi više žena. Te su djelatnosti, primjerice, tekstilna industrija, uslužne djelatnosti, sektor obrazovanja ili socijalne skrbi, navodi Sarnavka.
Helena Štimac Radin prisjetila se i jedne žene iz hrvatske povijesti, učiteljice Marije Jambrišak koja je davne 1871. godine u Zagrebu održala prvi javni govor u kojemu je tražila jednake uvjete rada i plaću za žene i muškarce.
"Njezin je zahtjev jednako aktualan i danas kad smo na zakonodavnom području postigli puno, ali jednake mogućnosti u praksi za žene i muškarce još nismo dosegli", dodala je.