Referendumom koji se održao krajem prošlog tjedna u Oklahomi američki indijanci većinom od 76 posto prihvatili su navedenu inicijativu koju su pratile polemike i optužbe za rasizam.
Referendumom je oduzeto "državljanstvo" za oko 2.800 potomaka "freedmana" tj. potomaka afroameričkih robova koji su bili u vlasništvu Cherokeeja dok ih se nije oslobodilo jednim sporazumom iz 1866. godine. Mnogi su se potom oženili za indijanke i postali dijelom plemena ali su njihovi potomci ostali izloženi diskriminaciji.
Odluka prihvaćena na referendumu neće odmah stupiti na snagu, objasnili su plemenski čelnici, ali će se "mješanci" koji će biti isključeni morati pripremiti na gubitak zdravstvene zaštite, kuća i škole koji su zajamčeni pripadnicima Autonomne nacije Cherokeeja.
"Neće odmah doći do obustava usluga koje mogu koristiti, bit će neka vrsta prijelaznog razdoblja kako bi ljudi mogli shvatiti što se događa", rekao je glasnogovornik nacije, Mike Miller.
No Marilyn Vann, predsjednica udruge koja okuplja "freedmane", obećava borbu: "Iskoristit ćemo sve raspoložive pravne puteve kako bi izbjegli da naši ljudi ne izgube pravo glasa i pravo na zdravstvenu zaštitu zajamčenu zakonom".
Cherokee su ovih dana našli pred nizom optužbi za rasizam ali čelnik nacije Chad Smith ih odbija tvrdeći da svako indijansko pleme, kako bi očuvalo svoju tradiciju, ima pravo odrediti tko se može smatrati punopravnim članom.
"Pripadnici su se izjasnili i njihov je glas jasan. Nitko drugi nema pravo donijeti tu odluku. To je pravo na samoupravu u prošlosti potvrđeno s 23 sporazuma s Velikom Britanijom i Sjedinjenim Državama koje smo mi Cherokee indijanci platili s 4.000 života na 'putu suza' kojim su u 19. stoljeću s istočne obale SAD-a u Oklahomu prisilno iseljeni Cherokee indijanci", rekao je Smith.