U intervjuu za banjalučke "Nezavisne novine" Radmanović je u ponedjeljak kazao kako je odgovornost za rješavanje otvorenih pitanja sada na vladama dvije zemlje te da treba više akcije kako bi se riješio status luke Ploče i prolaza kroz Neum ali i gradnje mosta za Pelješac "oko čega u BiH nema političke suglasnosti".
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić upozorio je pak kako će Hrvatska ukoliko nastavi inzistirati na gradnji mosta kopno-Pelješac na dosadašnji način dovesti do spora s Bosnom i Hercegovinom koji može završiti i međunarodnom arbitražom.
Komentirajući za sarajevsko "Oslobođenje" razgovore o odnosima Hrvatske i BiH vođene krajem prošlog tjedna u Zagrebu, Komšić je u ponedjeljak kazao kako je gradnja mosta za Pelješac specifični slučaj u kojemu vlasti BiH imaju obvezu štititi interese svoje zemlje, prije svega zato što bi njegovom gradnjom bio ugrožen izlaz BiH na otvoreno more.
Dio problema, kazao je Komšić, je i status otočića Veliki i Mali školj oko kojih se spore dvije zemlje.
"Oni (Hrvatska) sada tvrde da su se pojavile nove činjenice - izvodi iz katastra - koji kažu da su dva školja njihova. Ako se ne možemo dogovoriti da poštujemo ono što smo već potpisali (Sporazum o granicama), u ovom je slučaju moguća međunarodna arbitraža", izjavio je hrvatski član Predsjedništva BiH.
Ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj najavio je kako će njegova zemlja posvetiti veliku pozornost statusu Velikog i Malog školja.
"Ova su dva otočića za nas veoma bitna. Ukoliko bi pripali Hrvatskoj spriječili bi kontinuitet BiH kao pomorske zemlje i zbog toga ovo pitanje za nas ima veliko značenje", kazao je Alkalaj za "Dnevni avaz".
Član Državnog povjerenstva za granice BiH Mugdim Čukle u izjavi koju u ponedjeljak prenosi isti list ustvrdio je kako je nova dokumentacija koju Hrvatska rabi kako bi dokazala vlasništvo nad otočićima u Neumskom zaljevu već provjeravana te da nije validna.
"Pregledali smo i dokumentaciju koju je Hrvatska naknadno htjela prikazati kao dokaz da ovi dijelovi pripadaju njima i utvrdili smo da nije validna i nije pobila ono što je ranije utvrđeno", kazao je Čukle.
On je odlučan u stajalištu da gradnje mosta za Pelješac ne bi smjelo biti dok se ovo pitanje ne riješi a da BiH pri tom treba inzistirati na razgraničenju na moru sukladno konvenciji Ujedinjenih naroda.
Čukle tvrdi da su prema tom dokumentu zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije trebale provesti razgraničenje na moru s Italijom sukladno granicama bivše zajedničke države.
Umjesto toga Hrvatska je samoinicijativno preuzela tzv. ravne crte bivše zajedničke pomorske granice i tako utvrdila svoje obalne vode čime je i zatvorila BiH, pojašnjava Čukle.
"To je stvarni problem. Umjesto vraćanja na već riješene stvari, sada treba sklopiti sporazum o razgraničenju teritorijalnog mora i rješiti način veze BiH sa otvorenim morem", zaključio je Čukle.