FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

POSLOVNI PREGLED 513

ZAGREB, 26. veljače 2007. (Hina) - Ravnatelj Agencije za promicanje izvoza i ulaganja Slobodan Mikac i kineski veleposlanik Wu Zhenglong potpisali su danas u Zagrebu sporazum o suradnji Agencije i Ureda za trgovinu Republike Kine, a tom je prigodom Mikac pozvao i na ulaganja kineskih gospodarstvenika u "jedan od najvećih logističkih projekata u jugoistočnoj Europi".

1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA

Sporazum o suradnji APIU-a i kineskog Ureda za trgovinu

ZAGREB, 26. veljače 2007. (Hina) - Ravnatelj Agencije za promicanje izvoza i ulaganja Slobodan Mikac i kineski veleposlanik Wu Zhenglong potpisali su danas u Zagrebu sporazum o suradnji Agencije i Ureda za trgovinu Republike Kine, a tom je prigodom Mikac pozvao i na ulaganja kineskih gospodarstvenika u "jedan od najvećih logističkih projekata u jugoistočnoj Europi".

Riječ je o izgradnji međunarodnog transportnog logističkog centra u okolici Zagreba, odnosno Velike Gorice, vrijednom 150 do 200 milijuna eura, koji bi trebao biti dovršen do kraja 2008. godine, kazao je Mikac ne želeći za sada iznositi detalje toga projekta.

Najavio je tek da bi trećinu vlasništva nad tim centrom imali državna i lokalna uprava te javna poduzeća, dok bi se ostali vlasnici tražili među privatnim investitorima, velikim, globalnim kompanijama, a među njima i kineskim kompanijama, koje žele dio svojih logističkih kapaciteta preseliti u Hrvatsku.

U sklopu tog projekta takvim će se kompanijama, dodao je, pokušati ponuditi što povoljniji uvjeti poslovanja, kako bi se, primjerice, povećala konkurentnost hrvatskih u odnosu na sjevernoeuropske luke.

Mikac je Hrvatsku predstavio kao moguću ulaznu točku kineskim gospodarstvenicima za tržišta Europske unije i CEFTA-e s više od 500 milijuna potrošača.

Ujedno, pozvao je kineske poduzetnike na ulaganje u hrvatske turističke kapacitete, a predstavljene su i mogućnosti poslovne suradnje s hrvatskim inženjerskim, brodograđevnim i građevinskim tvrtkama.

Kao jedan od primjera naveden je niskopodni tramvaj koji bi se, rečeno je, mogao koristiti za modernizaciju javnog prijevoza u kineskim gradovima.

Govoreći o gospodarskom stanju u Kini veleposlanik Wu Zhenglong je istaknuo kako ta zemlja sa 1,3 milijarde stanovnika, te godišnjim rastom BDP-a od prosječno 9,5 posto, ima vrlo dobre bilateralne odnose s Hrvatskom te da je kineskoj strani, iako u vanjskotrgovinskoj razmjeni bilježi značajan suficit, u interesu uravnotežiti razmjenu te poboljšati njenu strukturu.

Naime, kineski izvoz u Hrvatsku lani je premašio milijardu dolara, dok je Hrvatska u tu zemlju izvezla roba uz vrijednosti tek nešto većoj od 17 milijuna dolara.

Veleposlanik Wu Zhenglong je istaknuo i kako je kinesko tržište veliko i bez ikakvih prepreka za uvoz iz Hrvatske, dok Hrvatska ima vrlo dobar geografski položaj za pristup europskom tržištu zbog čega sve više kineskih gospodarstvenika koristi riječku i pločansku luku.

HFP: za Imotu samo ponuda splitske tvrtke Lučki robni terminali

ZAGREB, 26. veljače 2007. (Hina) - Splitska tvrtka Lučki robni terminali d.o.o. jedina je danas dostavila Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP) ponudu za kupnju imotskog proizvođača grožđa i vina Imota, ponudivši za 98,73 posto dionica te tvrtke 7,3 milijuna kuna.

Početna cijena za ponuđenih 89.779 dionica Imote iznosila je 7,18 milijuna kuna, odnosno 40 posto od nominalne vrijednosti tog udjela.

No, u ponudi Lučkih robnih terminala se navodi kako bi kupoprodajni ugovor potpisali tek nakon što bi im se omogućilo da zajedno s pravnom službom Fonda Imotu "oslobode štetnih ugovora nastalih nakon 2005. godine", s obzirom da im je za trajanja natječaja "u potpunosti onemogućen due dilligence".

Lučki robni terminali nude i ulaganja u Imotu u vrijednosti od 14 milijuna kuna u trogodišnjem razdoblju, i to 5,6 milijuna kuna vlastitih sredstava, dok bi ostatak prikupili od "poticaja ministarstava te fondova Europske unije".

Ujedno se obvezuju zadržati 103 zaposlenika Imote na rok od najmanje godinu dana od potpisivanja ugovora, uz preuzimanje cjelokupnog Kolektivnog ugovora, ali i svih obveze tvrtke, koje su prema podacima HFP-a krajem 2005., iznosile više od 40,7 milijuna kuna.

Natječaj za prodaju Imote HFP je objavio prije nešto više od mjesec dana, a to je drugi pokušaj prodaje te tvrtke. U prvom pokušaju prodaje Imote sredinom prošle godine na tzv. 'nulti' natječaj po nominalnoj cijeni ponuđenih dionica, nije pristigla niti jedna ponuda, iako je ponudbenu dokumentaciju otkupila splitska tvrtka Dmitrija Železnjaka Adriatic Investments, koja u Imoti, temeljem ugovora o suradnji, proizvodi votku "Akvinta".

Sanader: nema nikakvog razloga za poskupljenje kruha

ZAGREB,28. veljače 2007.(Hina) - Hrvatska Vlada čvrstog je stava da nema nikakvog razloga za poskupljenje kruha, izjavio je premijer Ivo Sanader na početku današnje sjednice Vlade.

Osvrčući se na najave nekih proizvođača o povećanju cijene kruha, Sanader je istaknuo kako za poskupljenje nema nikakvih ekonomskih razloga.

Napomenuo je da je cijena pšenice iz lanjske žetve otkupljena za 85 lipa po kilogramu, što je, istaknuo je, barem 15 posto manja cijena nego ranijih godina kada je kilogram pšenice bio iznad jedne kune.

Loživo ulje koje se koristi u pogonima je za 33 lipe jeftinije nego u istom razdoblju lani, dizelsko gorivo za 42 lipe, cijena brašna (Tip 550 bijelo) trenutno je 1,40 kuna po kilogramu, a lani je bila 1,65 kuna, rekao je premijer, dodavši da nisu rasli ni drugi troškovi, poput cijene struje, vode, aditiva za proizvodnju kruha.

Sanader je rekao i da se vodeći trgovački lanci protive poskupljenju kruha, te da su najavili kako će pozvati svoje dobavljače da ne povećavaju cijene.

"Prema registru kojega vodi Ministarstvo poljoprivrede, u Hrvatskoj je oko 1700 pekara, još više prodajnih mjesta, pa će se potrošači sigurno okrenuti onima koji nisu poskupili pekarske proizvode", rekao je.

"Na slobodnom smo tržištu, proizvođači mogu sami odlučiti hoće li dizati cijene kruha, ali javnost mora znati da za to nema nikakvih ekonomskih razloga", dodao je Sanader, pozvavši proizvođače kruha da razmotre iznesene Vladine argumente.

Vlada o pristupanju prioritetnim programima EU

ZAGREB,28. veljače 2007. (Hina) - Hrvatska Vlada na današnjoj je sjednici donijela zaključak kojim se, s obzirom na pregovore o članstvu Hrvatske u Europskoj uniji, Hrvatskoj omogućava sudjelovanje u 26 programa Europske zajednice i Unije.

Značaj tih programa, prema riječima predsjednika Vlade Ive Sanadera, je u činjenici da se kroz njih veliki broj hrvatskih institucija upoznaje s metodama rada u EU, kao preduvjet za njihovu integraciju po ulasku Hrvatske u Uniju.

Ujedno, time se otvara i pristup dodatnim fondovima EU te dobivanje bespovratnih sredstava za određene projekte, kao i sudjelovanje hrvatskih institucija u odborima koji upravljaju tim programima.

U ovoj godini Hrvatska bi se, sukladno zaključku, trebala uključiti u 15, a do kraja 2008. godine još osam programa, među kojima je Sanader izdvojio programe potpore zapošljavanju, kulturi, konkurentnosti inovacija, carinske i fisklane politike i sl.

Programi se financiraju članarinama, koje uplaćuju članice EU, a sredstva za članarinu Hrvatske u godinama do pristupanja najvećim su dijelom osigurana iz pretpristupnih fondova EU.

Ujedno, prihvaćena je i odluka o pristupanju Hrvatske Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda i Fakultativnom protokolu uz tu konvenciju, a koja bi trebala biti potpisana 30. ožujka ove godine.

Pokrenut je i postupak pristupanja Hrvatske Europskoj konvenciji za zaštitu audiovizualne baštine. Ministar kulture Božo Biškupić kazao je kako je cilj konvencije osigurati zaštitu i vrednovanje audiovizualne baštine, kao oblika umjetnosti te zaštite hrvatske povijesti, a kroz kulturne, znanstvene i istraživačke projekte.

Vlada je Saboru proslijedila prijedlog da se 7. listopada proglasi Nacionalnim danom borbe protiv raka dojke. Ministar zdravstva Neven Ljubičić pojasnio je kako u Hrvatskoj od raka dojke godišnje oboli oko 2500 žena, a da ih gotovo polovica umire.

U svrhu smanjenja smrtnosti od raka dojke, Vlada je prošle godine pokrenula Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, a prema Ljubičićevim riječima u prva tri mjeseca njegovog provođenja pregledano je 25 tisuća žena i ustanovljen je 61 novi slučaj.

Nakon što je prošloga tjedna za opremanje novih kardiokirurških odjela bolnica u Osijeku i Splitu te u zagrebačkoj Dubravi odobrila gotovo 14 milijuna kuna, Vlada je danas u tu svrhu odobrila još 31 milijun kuna. Ministar zdravstva je pritom najavio kako bi novoopremljene kardiokirurgije trebale s radom početi u lipnju ove godine.

Vlada: dodatnih 4,6 milijuna kuna za otkup jabuka i mandarina

ZAGREB,28. veljače 2007.(Hina) - Vlada je danas odlučila s dodatnih 4,6 milijuna kuna subvencionirati otkup jabuka i mandarina.

Potpora od ukupno 3,5 milijuna kuna odnosi se na gotovo 9000 tona jabuka (40 lipa po kilogramu), a 1,1 milijun kuna za 2250 tona mandarina (pola kune po kilogramu).

Vlada je za otkup jabuka i mandarina osigurala potpore u visini od 20,2 milijuna kuna, a, budući da je ovogodišnji urod bio znatno bolji nego ranijih godina, povećane su količine mandarina i jabuka te se pojavila potreba za dodatnim otkupom.

Premijer Ivo Sanader istaknuo je da je ta odluka jamstvo proizvođačima da Vlada prati njihov rad i da će otkupljivati sve tržišne viškove.

Iz Banskih je dvora Hrvatskom saboru na usvajanje upućen prijedlog izmjena Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla, kojima se, sukladno direktivama EU u tom području, kani izjednačiti zakonodavna rješenja za mineralna gnojiva koja vrijede u EU kako bi se omogućio nesmetan promet tim gnojivom.

Domaći promet mineralnih gnojiva, danom pristupanja Hrvatske EU, regulirat će se uredbom EU, kojom će se propisati standardi kakvoće gnojiva, dozvoljenih odstupanja od deklariranog sadržaja hranjiva, način označavanja, pakiranja, skladištenja i rukovanja mineralnih gnojiva.

Otvara se i mogućnost da članice EU u okviru nacionalnih propisa izrade posebne nacionalne zahtjeve za mineralna gnojiva koja vrijede samo za područje pojedine članice.

Zakonske izmjene predviđaju i šire nadležnosti inspekcije odgovorne za nadzor nad prometom i korištenjem gnojiva i poboljšivačima tla, te nadzor nad mineralnim gnojivima oznake "EC FERTILISERS" koja će se pristupanjem Hrvatske EU naći na domaćem tržištu.

Zajedničko povećanje cijena kruha - kartelni sporazum

ZAGREB, 1. ožujka 2007. (Hina) - Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja danas je, u povodu najave čelnika Žitozajednice o zajedničkom poskupljenju kruha, upozorilo da je svako koordinirano postupanje tržišnih takmaca kojem je svrha ili cilj dogovor o cijenama na nekom tržištu pod pokroviteljstvom udruga ili grupacija kojima ti poduzetnici pripadaju u suprotnosti s propisima o zaštiti tržišnog natjecanja, da je riječ o zabranjenim, kartelnim sporazumima.

Vijeće je na 78. sjednici razmatralo najavu predsjednika Žitozajednice Davorina Hrste, objavljenu u hrvatskim medijima, o zajedničkom poskupljenju kruha koje će, prema njegovoj izjavi, uskoro objaviti pekari, priopćeno je danas iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.

Ti su pekari, podsjeća se, ujedno članovi Žitozajednice - grupacije u čijem su članstvu okupljene 22 mlinarske tvrtke i 35 pekara.

"Vijeće i ovim povodom ukazuje na činjenicu da je svako koordinirano postupanje tržišnih takmaca kojem je svrha ili cilj dogovor o cijenama na nekom tržištu (uključujući istovremeno povećavanje ili snižavanje cijena u istom ili sličnom iznosu), pod pokroviteljstvom udruga ili grupacija kojima ti poduzetnici pripadaju, u suprotnosti s propisima o zaštiti tržišnog natjecanja.

U tom slučaju riječ je zabranjenim sporazumima, koji predstavljaju najteži oblik povrede propisa o tržišnom natjecanju.

Za sklapanje takvih kartelnih sporazuma, Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja propisana je novčana kazna u visini do najviše 10 posto ukupnog prihoda svakog od sudionika takvih sporazuma ostvarenog u godini prije sklapanja sporazuma. Ako tržišni takmaci postupe suprotno spomenutim propisima, Agencija po službenoj dužnosti ili po zahtjevu stranke pokreće postupak radi utvrđivanja sklapanja zabranjenih sporazuma, te po okončanju postupka temeljem rješenja podnosi zahtjev nadležnom prekršajnom sudu za izricanje novčanih kazni za sve sudionike kartelnih sporazuma", navodi se u priopćenju Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.

AZTN: odobren prijedlog godišnjeg plana za poticanje zapošljavanja

ZAGREB, 1. ožujka 2007. (Hina) - Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja odobrilo je, na zahtjev Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, prijedlog Godišnjeg plana za poticanje zapošljavanja za 2007. godinu u dijelu koji se odnosi na državne potpore za zapošljavanje i usavršavanje, priopćeno je danas iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.

U slučaju državnih potpora za zapošljavanje, Vijeće je uputilo Ministarstvo i na mogućnost da državne potpore za zapošljavanje osoba koje se teže zapošljavaju mogu biti i višeg intenziteta od onog koji je predviđen Programom, odnosno iznositi do najviše 50 posto opravdanih troškova zapošljavanja.

Prema priopćenju sa 78. sjednice Vijeća, Vijeće je odbacilo prijavu namjere koncentracije Adriatica.net d.o.o. iz Zagreba i Atlasa d.d. iz Dubrovnika jer ne ispunjava zakonske uvjete za ocjenu Agencije.

Riječ je o koncentraciji kojom Adriatica.net stječe većinski udio u temeljnom kapitalu Atlasa, no, pritom nisu kumulativno ispunjeni uvjeti koje propisuje Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja, a to su da ukupan prihod svih sudionika koncentracije ostvaren u prethodnoj godini na svjetskom tržištu iznosi najmanje jednu milijardu kuna, te da ukupan prihod svakog od najmanje dva sudionika koncentracije ostvaren u prethodnoj godini u Hrvatskoj iznosi najmanje sto milijuna kuna, što kod ove koncentracije nije slučaj.

Stoga je Vijeće odlučilo da se prijava poduzetnika Adriatica.net d.o.o. odbaci, što znači da je provedba te koncentracije dopuštena bez odobrenja Agencije.

Vijeće je na temelju nenadležnosti odbacilo zahtjev OT-Optima telekoma za pokretanje postupka utvrđivanja zlouporabe vladajućeg položaja protiv HT-a, budući da je, kako se navodi, Hrvatska agencija za telekomunikacije u cijelosti preuzela nadležnost u postupanju po tom zahtjevu i o tomu već donijela konačnu odluku.

2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI

DZS: rast industrijske proizvodnje u siječnju devet posto

ZAGREB, 28. veljače 2007. (Hina) - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u siječnju ove godine porasla je za 9 posto u odnosu na siječanj prošle godine, objavio je danas Državni zavod za statistiku.

U usporedbi pak s prosječnom mjesečnom proizvodnjom u 2006. industrijska proizvodnja u siječnju ove godine manja je za 8,1 posto.

Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, u siječnju ove godine u odnosu na isti lanjski mjesec najviše je, za 17,3 posto, porasla proizvodnja u rudarstvu i vađenju, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom zabilježeno smanjenje za 8,6 posto.

Proizvodnja u najznačajnijoj, prerađivačkoj industriji, koja u ukupnoj industrijskog proizvodnji ima udio od gotovo 80 posto, u siječnju je porasla za 11,4 posto u odnosu na siječanj prošle godine.

HAAB: u 2007. povećanje ukupnog fisklanog deficita i usporavanje rasta BDP-a

ZAGREB, 1. ožujka 2007. (Hina) - Ukupni fiskalni deficit u ovoj bi godini mogao porasti na 4,3 posto, u odnosu na prošlogodišnjih 4,2 posto BDP-a, ponajprije zbog nastavka povrata duga umirovljenicima, odgođene reforme zdravstva, povećane potrošnje na socijalne transfere, plaće državnih službenika i mirovine, ali i rasta udjela subvencija u BDP-u zbog odgode restrukturiranja brodogradnje i željezara.

Procjena je to koju je na današnjoj konferenciji za novinare iznio voditelj Odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria-Banke (HAAB) Hrvoje Stojić predstavljajući polugodišnju publikaciju makroekonomskih prognoza.

Kako je pojasnio, deficit opće države lani je iznosio 3 posto, no dodaju li se tome otplata 2,4 milijarde kuna duga umirovljenicima, isplata božićnica i vrijednost dospjelih nepodmirenih potraživanja u zdravstvu i građevini, ukupni se fiskalni deficit u 2006. penje na 4,2 posto BDP-a.

Službene najave za 2007. govore o padu deficitu opće države na 2,8 posto, no spomenuti razlozi povećat će ukupni fiskalni deficit na 4,3 posto BDP-a, kaže Stojić.

Stopa gospodarskog rasta bi pak prema njegovim očekivanjima u 2007. trebala usporiti na 4,6 posto, s prošlogodišnjih procijenjenih 4,9 posto, a u 2008. godini na 4,3 posto.

Pritom je istaknuo kako u ovoj godini očekuje najviši doprinos osobne potrošnje rastu BDP-a u posljednje četiri godine, što je također posljedica povrata duga umirovljenicima i većih socijalnih transfera, ali i rasta realno raspoloživog osobnog dohotka.

No, istodobno procjenjuje da će doći i do ubrzanja rasta izvoza na oko 15 posto, posebice izvoza usluga, uz zadržavanje robnog izvoza "na solidnim razinama", uglavnom zbog oporavka potražnje na najvećem hrvatskom izvoznom tržištu - Europskoj uniji. Ipak, u drugoj polovici ove godine, kaže Stojić, treba očekivati usporavanje rasta izvoza na oko 10 posto, među ostalim kao posljedica činjenice da hrvatski gospodarstvenici nisu iskoristili priliku probijanja na najbrže rastuća tržišta OPEC-a i BRIC-a (Brazil, Rusija, Indija i Kina), ali i manjka značajnijih izvoznih kapaciteta.

Doda li se svemu spomenutom i veća fiskalna potrošnja u izbornoj godini, Stojić u ovoj godini očekuje produbljene trgovinskog deficita za jedan postotni bod, na oko 27 posto BDP-a, odnosno gotovo 10 milijardi eura.

Ujedno, očekuje i daljnji rast vanjskog duga - sa 86 na 88,4 posto BDP-a, što će zahtjevati nastavak restriktivne monetarne politike HNB-a. Upozorava pritom da će administrativno propisivanje dopuštenog rasta plasmana na 12 posto samo potaknuti snažnije izravno inozemno zaduživanje tvrtki, procjenjuje čak 200 do 250 milijuna eura mjesečno.

Uz to, Ina je najavila inozaduženje vrijedno milijardu dolara, a najavljen je i nastavak dokapitalizacije banaka (oko 600 milijuna eura u prvoj polovici godine), pa je za očekivati nastavak razdoblja jake kune, čiji bi se tečaj ove godine mogao kretati između 7,2 i 7,4 kune, odnosno prosječno 7,28 kuna, procjena je HAAB-ovih analitičara.

DZS: u siječnju izvoz 4,3 milijarde, uvoz 8,7 milijardi kuna

ZAGREB, 1. ožujka 2007. (Hina) - Hrvatska je u prvom mjesecu ove godine na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti od 4,3 milijarde kuna, odnosno 760 milijuna američkih dolara, dok je uvoz istodobno iznosio 8,75 milijardi kuna ili 1,54 milijardi dolara, pokazuju privremeni podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

Iskazan u eurima, hrvatski je izvoz u siječnju ove godine iznosio 585 milijuna eura, a uvoz 1,19 milijardi eura.

Statistika za ovogodišnji siječanj pokazuje da je izvoz, iskazan u kunama, smanjen za 3,3 posto u odnosu na prošlogodišnji siječanj, dok je uvoz istodobno porastao za 4,6 posto.

Iskazano i u eurima izvoz bilježi pad od 3,2 posto, a uvoz porast za 4,8 posto.

Izražen pak u američkim dolarima, hrvatski je izvoz u prvom mjesecu ove godine porastao za 3,7 posto, dok je uvoz povećan za znatno većih 12,4 posto.

Iz privremenih podataka DZS-a tako proizlazi da je manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u prvom mjesecu ove godine iznosio 4,44 milijarde kuna, odnosno 784 milijuna dolara, ili 603 milijuna eura.

DZS: prosječna neto plaća za prosinac 4.735 kuna

ZAGREB, 2. ožujka 2007. (Hina) - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za prosinac prošle godine iznosila je 4.735 kuna, što je nominalno i realno tri posto manje u odnosu na prosjek za studeni, objavio je Državni zavod za statistiku.

Nominalno je prosječna plaća za prosinac 148 kuna manja nego li plaća za studeni, a razlog tomu je i rast prosječnih plaće za studeni na što je pak utjecala isplata božićnica.

U odnosu na prosinac 2005. godine, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za prosinac 2006. bila je nominalno viša za 262 kune, ili za 5,9 posto, dok je realno porasla za 3,8 posto.

Za razdoblje cijele prošle godine, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj iznosila je 4.603 kune. U odnosu na 2005. godinu to je nominalno više za 5,2 posto ili za 227 kuna, dok je realan porast iznosio 1,9 posto.

3. BANKARSTVO I FINANCIJE

Duga Resa i ZABA potpisale ugovor o 'Cash poolingu'

ZAGREB, 26. veljače 2007. (Hina) - Gradonačelnik Duge Rese Ivan Baršić i direktorica Poslovnog centra Zagrebačke banke (ZABA) Vlatka Pavlinić potpisali su danas Ugovor korištenju usluge Cash poolinga, odnosno obračunskog objedinjenog vođenja računa, izvijestili su iz ZABA-e.

Riječ je o financijski iznimno važnom projektu u koji će, uz Gradsko poglavarstvo Duge Rese biti uključeni i svi proračunski korisnici Grada, odnosno Komunalno poduzeće Duga Resa, Turistička zajednica Grada Duge Rese, Stambeno gospodarstvo, Pučko otvoreno učilište te Dječje jaslice i vrtić.

Usluga cash poolinga, osigurat će Gradu Dugoj Resi jeftinije financijsko poslovanje te kontrolu po svim računima proračunskih korisnika, navode iz ZABA-e.

Obračunsko objedinjeno vođenje računa, tzv. Cash pooling, financijska je usluga koja jedinicama lokalne samouprave i poslovnim subjektima u njihovom vlasništvu daje mogućnost jednostavnijeg i uspješnijeg upravljanja likvidnošću u smislu optimiziranja kamata, transparetnijih informacija, te bržeg i boljeg praćenja novčanih tokova uz jednostavniju administraciju.

Cash pooling primjenjiv je za sve poslovne strukture koje se sastoje od više međusobno povezanih poslovnih subjekata.

Ta usluga omogućava i da se u određenom sklopu "grupe računa" negativna stanja na računima koja su u minusu mogu pokrivati sredstvima s drugih računa koja imaju pozitivna stanja, što kod osiguranja kratkoročne likvidnosti minimizira međusobna kreditiranja poduzeća u sklopu županije. Ujedno, omogućava i primjenu tzv. 'step-up kamate' koja na dnevnoj bazi, ovisno o visini sredstava na računima, donosi i za svakog pojedinog klijenta primjerenije i moguće veće prinose od kamatnih stopa, zbog čega se ta usluga proračunu Duge Rese omogućiti značajne uštede, zaključuje se u priopćenju.

HNB: lakše korištenje 12-postotnog limita

ZAGREB, 26. veljače 2007. (Hina) - Hrvatska narodna banka (HNB) izvijestila je danas da dopušteni rast plasmana banaka u ovoj godini ostaje 12 posto, ali da je HNB pojednostavila raspoređivanje tog ograničenja, odnosno bankama prepustila odluku u kojem će dijelu godine iskoristiti dopušteni 12-postotni rast plasmana.

"Dopušteni rast plasmana banaka u ovoj godini, bez obveznog upisa blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke, ostaje i nadalje 12 posto u odnosu na kraj 2006. godine.

No, izmjenama Odluke o obveznom upisu blagajničkih zapisa, koje će se primjenjivati od prvog sljedećeg obračuna, bankama je pojednostavljeno raspoređivanje tog ograničenja tijekom poslovne godine: njihovoj poslovnoj i kreditnoj politici prepuštena je odluka u kojem će dijelu godine iskoristiti tih 12 posto rasta plasmana, a naravno, kao i do sada, i odluka kojim će klijentima i za kakve programe plasirati ta sredstva.

Tom izmjenom bankama se omogućuje veća sezonalna fleksibilnost u primjeni Odluke o obveznom upisu blagajničkih zapisa unutar kalendarske godine, sukladno specifičnim potrebama njihovih klijenata, što bi uz primjenu prvotno predviđenih mjesečnih stopa u određenim okolnostima moglo biti otežano.

No, radi pravodobnog uvida u kretanja i promptne primjene Odluke u slučaju prekoračenja propisanog limita, banke su i nadalje dužne svakog mjeseca izvještavati središnju banku o kretanju svojih plasmana.

Nikakve daljnje promjene niti prilagodbe ove Odluke nisu predviđene, osim eventualnog zaoštravanja, ukoliko bi u provedbi došlo do odstupanja od ciljeva zbog kojih je Odluka o obveznom upisu blagajničkih zapisa i donijeta: usporavanja kreditnih plasmana zasnovanih na rastu inozemne zaduženosti", zaključuje se u priopćenju središnje banke.

HNB je, inače, novu odluku objavila na svojoj Internet stranici, a bit će objavljena i u Narodnim novinama i stupit će na snagu 28. veljače.

Novom je odlukom utvrđeno da za sva obračunska razdoblja koja završavaju u 2007. dopuštena stopa rasta plasmana iznosi 12 posto, dok je starom odlukom bilo utvrđeno da je dopuštena stopa rasta plasmana za siječanj ove godine jedan posto, te bi se svaki idući mjesec povećavala za jedan postotni bod.

I prema novoj odluci, banke koje prijeđu dopuštenu stopu rasta od 12 posto bile bi obvezne na iznose plasmana koji prijeđu tu stopu upisati blagajničke zapise po stopi od 50 posto.

Prema podatcima središnje banke iz posljednjeg Biltena, plasmani banaka nebankarskom sektoru u prosincu prošle godine povećani su za 5,3 milijarde kuna i na kraju godine su dosegnuli 183,4 milijarde kuna, a njihova godišnja stopa rasta iznosila je 22,9 posto.

OTP banka: lani ostvarena neto dobit od 101,6 milijuna kuna

ZAGREB, 27. veljače 2007. (Hina) - OTP banka Hrvatska u prošloj je godini, prema privremenim nerevidiranim podacima, ostvarila neto dobit od 101,6 milijuna kuna uz značajan porast operativne dobiti, objavljeno je danas iz te banke.

Kako se navodi, kada se iz iznosa prošlogodišnje dobiti isključi izvanredna dobit, ostvarena transakcijama nekretninama banke, zabilježen je porast u odnosu na prethodnu godinu od 12,1 posto.

Ukupni neto prihodi od kamata OTP banke u 2006. godini iznosili su 291,32 milijuna kuna, što je za 9 posto više u odnosu na 2005., dok je aktiva banke povećana za 20,41 posto, na 10,4 milijarde kuna.

U protekloj godini OTP banka je zabilježila rast ukupnih depozita za 19,04 posto, dok je kreditni portfelj je porastao za 32,76 posto.

Prihodi od naknada su porasli za 22,5 posto, pri čemu se posebno ističe rast prihoda od naknada kartičnog poslovanja od 43,7 posto.

OTP banka je lani plasirala ukupno 19.208 kredita u iznosu od 1,48 milijardi kuna, od čega 758 milijuna kuna stambenih kredita, a portfelj kredita građanima na kraju godine iznosio je 3,47 milijarde kuna.

U priopćenju OTP banke posebno se izdvaja i poslovanje njihovog segmenta internet bankarstva za poslovne klijente, u kojem je broj transakcija lani povećan za čak 300 posto, dok volumen transakcija u istom razdoblju pokazuje rast od 228 posto.

Porast broja internet transakcija građana iznosi pak 301 posto, a porast prometa 334 posto, navodi se u priopćenju.

PBZ Card: u 2006. neto dobit povećana 63 posto

ZAGREB, 28. veljače 2007. (Hina) - Tvrtka koja objedinjuje kartično poslovanje PBZ Grupe, PBZ Card prošle je godine ostvarila neto dobit u iznosu od 152,2 milijuna kuna, što predstavlja rast od 63 posto u usporedbi sa 2005. godinom, objavili su danas iz te tvrtke.

U prvoj godini nakon integracije cijelog kartičnog poslovanja PBZ Grupe, PBZ Card je ostvario dobit prije oporezivanja u iznosu od 192,6 milijuna kuna ili 64 posto veću nego 2005. godine.

Krajem prošle godine PBZ Card je imao više od 2,3 milijuna izdanih American Express, MasterCard i Visa kartica, od čega je gotovo 466 tisuća American Express kartica, što predstavlja rast od 9,2 posto u odnosu na 2005.

Broj MasterCard i Visa kartica pak porastao je za 17,2 posto te je krajem 2006. iznosio više od 1,9 milijuna kartica, dok je broj prodajnih mjesta PBZ Carda povećan za 11,6 posto, na gotovo 50 tisuća.

Ukupan promet prodajnih mjesta PBZ Carda iznosio je pak 15,7 milijardi kuna ili 21,7 posto više u odnosu na 2005., dok je broj obavljenih transakcija povećan za 19,6 posto, na 59,2 milijuna transakcija. U prošloj je godini PBZ Card odobrio potrošačkih, gotovinskih i revolving kredita u ukupnom iznosu od 1,9 milijarde kuna (4,8 posto više nego 2005.). U priopćenju se navodi i kako je PBZ Card u prvoj polovici prošle godine napravio iskorak na druga tržišta.

Tako je zajedno s ljubljanskom tvrtkom Centurion Finančne storitve, izdavatelja American Express kartica za slovensko tržište, u kojoj PBZ Card drži 25 posto vlasništva, a preko svoje tvrtke Centurion financijske usluge d.o.o. Sarajevo, započeo izdavanje American Express kartica za bosansko-hercegovačko tržište te razvoj prodajne mreže. Osim toga, u 2006. godini počeo je i procesirati kartice za VUB Banku u Slovačkoj i Banku Intesa Beograd u Srbiji, također članice grupe Intesa Sanpaolo.

4. TVRTKE

Dukat: Luka Rajić razmatra mogućnost strateškog partnerstva s Lactalisom

ZAGREB, 27. veljače 2007. (Hina) - Najveći dioničar Dukata Luka Rajić razmatra mogućnost strateškog partnerstva s grupom Lactalis, jednom od vodećih svjetskih mljekarskih grupacija, koja će 1. ožujka započeti i dubinsko snimanje Dukata, informacija je koju je Dukat danas objavio putem Zagrebačke burze.

Lactalis je obiteljska kompanija s planiranom prodajom u 2007. godini u iznosu od 9 milijardi eura.

Prehrambena industrija Dukat u obavijesti navodi da je Luka Rajić danas izvijestio Dukat da razmatra mogućnost strateškog partnerstva s Lactalisom.

"Menadžment Dukata pozdravlja tu vijest kao dokaz povjerenja Lactalisa, vodeće svjetske grupacije, u Dukat, njegove brandove (Dukat i Sirela), menadžment i zaposlenike", navodi se u obavijesti.

"Slijedom toga, Dukat je Lactalisu odobrio ekskluzivno pravo provođenja dubinskog snimanja poslovanja koje će otpočeti 1. ožujka ove godine.

Sve uključene strane su se suglasile da neće javno komentirati tijek postupka, osim u dijelu koji predstavlja ispunjenje njihovih zakonskih ili statutarnih obveza", izvijestio je Dukat u obavijesti koju prenosi Zagrebačka burza.

INA zatražila zajam od milijardu dolara - najveći konzorcijski zajam

ZAGREB, 27. veljače 2007. (Hina) - Hrvatska naftna kompanija INA izvijestila je danas da je ovlastila konzorcij banaka da ugovore i osiguraju obnovljivi zajam u iznosu od milijardu američkih dolara, što će biti dosad najveći konzorcijski zajam realiziran u Hrvatskoj.

"INA je ovlastila Bank of Tokyo-Mitsubishi, Bayerische Landesbank, BNP Paribas, Citibank, N.A., Privredna banka Zagreb i Société Générale (kao Societe Generale Corporate & Investment Banking i Splitska banka) da ugovore i osiguraju obnovljivi zajam u iznosu od milijardu američkih dolara", izvijestila je danas INA u priopćenju koje prenosi i Zagrebačka burza.

Zajam će imati rok dospjeća od pet godina uz opcionalna dva jednogodišnja produljenja (5+1+1).

Sredstva će se koristiti za refinanciranje postojećih kredita i za opće namjene, ističu iz Ine.

Evidenciju zajma će voditi Citibank, N.A. i Société Générale Corporate & Investment Banking, navode iz Ine i ističu da će to biti dosad najveći konzorcijski zajam realiziran u Hrvatskoj.

U obavijesti koju prenosi Zagrebačka burza navodi se da je INA grupa jedna od najvećih vertikalno integriranih naftnih korporacija u jugoistočnoj Europi te da je u 51 postotnom državnom vlasništvu, dok strateški partner, mađarski MOL, drži 25 posto vlasništva.

Podsjeća se i da je u studenom prošle godine javnom ponudom 17 posto redovnih dionica Ine uvršteno u ponudu Zagrebačke i Londonske burze.

Osnovne su djelatnosti Ine istraživanje i proizvodnja nafte i plina, rafinerijska prerada te veleprodaja i maloprodaja putem lanca benzinskih postaja. Ina je jedina u Hrvatskoj nadležna za proizvodnju, skladištenje i dobavu plina, a otprilike 41 posto ukupnih potreba pokriva uvozom plina iz Rusije), navodi se u obavijesti Ine.

Oberhausen: Mesić otvorio pogon "Đure Đakovića"

OBERHAUSEN, 28. veljače 2007. (Hina) Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić otvorio je u srijedu u Oberhausenu u sklopu radnog posjeta njemačkoj saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni - Vestfaliji poslovno logistički centar hrvatske tvrtke "Đuro Đaković Montaža" i tom je prilikom ocijenio uspješnim gospodarski učinak svog posjeta toj njemačkoj pokrajini.

"Đuro Đaković je na konkretnom primjeru pokazao na koji se način jedna naša tvrtka može afirmirati na ovakvom zahtjevnom tržištu kao što je to njemačko tržište", izjavio je Mesić nakon svečanog čina otvaranja centra i obilaska zgrade.

Hrvatski predsjednik je pohvalio primjer "Đure Đakovića" kao promicatelja hrvatskog gospodarstva u svijetu.

"Takvi primjeri predstavljaju naše najbolje lobiste jer svojim uspjehom ne predstavljaju samo hrvatsko gospodarstvo nego i hrvatsko školstvo i znanost", zaključio je hrvatski predsjednik.

On je isto tako pohvalio zasluge hrvatskog iseljeništva koje, kako je rekao, može pozitivno lobirati za Hrvatsku.

"Mi smo našim njemačkim partnerima pokazali koje su naše sposobnosti i oni su učinili isto to i mislim da ćemo prisutnu obostranu volju i potencijale za nove gospodarske kontakte vrlo dobro iskoristiti", zaključio je hrvatski predsjednik.

On se prije toga u Duessldorfu obratio sudionicima manifestacije Hrvatski gospodarski dan pri Industrijskoj i trgovinskoj komori Sjeverne Rajne Vestfalije, a isto su učinili i hrvatski ministar gospodarstva Branko Vukelić te predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević.

Radni posjet hrvatskog predsjednika Sjevernoj Rajni - Vestfaliji završava u četvrtak posjetom Aachenu i otvaranjem izložbe posvećene hrvatskom izumitelju Nikoli Tesli.

Končar-Energetski transformatori: s EMS-om ugovor od 5 milijuna eura

ZAGREB/BEOGRAD, 28. veljače 2007. (Hina) - Končar-Energetski transformatori i Javno poduzeće Elektromreže Srbije (EMS) potpisali su početkom ovog tjedna ugovor prema kojem će Končar-Energetski transformatori EMS-u isporučiti dva energetska transformatora u vrijednosti od oko pet milijuna eura.

Isporuka će biti u siječnju 2008. godine, ističe direktor Končar-Energetskih transformatora Ivan Milčić.

Uspostavljena je suradnja između dviju tvrtki, a tržište Srbije Milčić je ocijenio perspektivnim za Končar-Energetske transformatore.

Kako je objavio tisak u Srbiji, ugovor podrazumjeva i isporuku obveznih rezervnih dijelova, specijalne opreme, alata i tehničke dokumentacije, nadzor nad montažom i puštanje u pogon trafoa, te obuku EMS-ovih kadrova, kao i tvornička ispitivanja, ispitivanja uzoraka ulja, transport i osiguranje transformatora.

S-Leasingu 10 mln eura zajma EBRD-a za malo i srednje poduzetništvo

ZAGREB, 28. veljače 2007. (Hina) - Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i S-Leasinga potpisali su Ugovor o zajmu za financiranje malog i srednjeg poduzetništva, u iznosu od 10 milijuna kuna, objavili su danas iz te leasing kuće.

Iz S-Leasinga najavljuju da će zajam koristiti za izravno poticanje gospodarstava u segmentu mikro i malih poduzeća, i to putem financijskog leasinga u iznosu od 30.000 do 125.000 eura.

To znači da će se poticati projekti s ciljem modernizacije ili proširenja postojećeg poslovanja u sektorima proizvodnje, poljoprivrede, hotelijerstva, turizma, zaštite okoliša, građevine, trgovine, usluga i sl.

Također, program obuhvaća predmete najma poput opreme, komercijalnih vozila, teretnog programa, autobusa i plovila.

Tvrtka Erste&Steiermaerkische S-Leasing osnovana je 1997., a bavi se leasingom svih vrsta pokretnina - vozila, plovila, oprema i strojeva.

S-Leasing je, kako se navodi, u 2006. zauzeo drugo mjesto na leasing tržištu Hrvatske, dok je u segmentu financiranja plovila na prvom mjestu.

INA i MOL uplatili 36 milijuna eura za Energopetrol

SARAJEVO, 28. veljače (Hina) - Hrvatsko-mađarski naftni konzorcij INA-MOL uplatio je u srijedu ukupno 36 milijuna eura na ime preuzimanja sarajevske naftne tvrtke Energopetrol, priopćeno je iz sjedišta Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

U priopćenju se pojašnjava kako je 60 milijuna i 195 tisuća konvertibilnih maraka (30 milijuna i 790 tisuća eura) uplaćeno na ime dokapitalizacije Energopetrola, dok je ostatak iznosa prebačen na račun federalne vlade na ime preuzimanja većinskog državnog udjela u toj tvrtki.

"Na ovaj način ispunjene su financijske obveze iz ugovora o dokapitalizaciji Energopetrola", potvrđeno je u Sarajevu.

Ugovor o dokapitalizaciji odnosno preuzimanju Energopetrola INA-MOL i Vlada Federacije BiH sklopile su u rujnu 2006. godine.

Prihvaćen stečajni plan Brodogradilišta "Viktor Lenac"

RIJEKA,1. ožujka 2007.(Hina) - Većinom glasova vjerovnika prihvaćen je danas stečajni plan Brodogradilišta Viktora Lenca, prema kojemu će većinski vlasnici Lenca postati pulski Uljanik i zadarska Tankerska plovidba.

Posebno ročište na kojemu će biti objavljena odluka o usvajanju stečajnog plana zakazano je za 16. ožujka, objavila je na završetku Skupštine vjerovnika stečajna sutkinja riječkog Trgovačkog suda Daniela Korlević.

Nakon objave odluke sve će stranke u postupku imati pravo podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu u Zagrebu.

Objavu rezultata glasovanja o stečajnom planu predstavnici radnika popratili su pljeskom, a predstavnici koperanata negodovanjem.

Radnici, njih oko 560, zadovoljni su usvajanjem stečajnog plana i novom vlasničkom strukturom te da konačno mogu raditi u normalnim uvjetima, izjavio je povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske u Viktoru Lencu Damir Bačinović.

Prihvaćanjem stečajnog plana prihvaćena je i jučerašnja Vladina najava da će Ministarstvo financija svoje tražbine od 326 milijuna kuna prodati pulskom Uljaniku (koji je već otkupio tražbine IFC-a i DEG-a) i zadarskoj Tankerskoj plovidbi za 10 milijuna kuna (uz obvezu da u idućih pet godina u modernizaciju Lenca ulože 58 milijuna kuna), a te bi tvrtke stekle ukupno 60,4 posto vlasničkog udjela u Lencu.

U vlasničkoj strukturi Lenca još će biti HBOR (16,08 posto), Croatia osiguranje (2,3 posto), Fond za razvoj i zapošljavanje (3,9 posto), Hrvatki fond za privatizaciju (9,4 posto), a manje bi udjele imali OTP banka, R.L.E Obrt, HZMIO, REGOS, HZZO i HZZ.

Naime, prema stečajnom planu koji je izradila stečajna upraviteljica Ombretta Belić Ilijašić, razlučni vjerovnici otpisat će dio od ukupno 690 milijuna kuna tražbina, a dio od 144 milijuna kuna pretvoriti u vlasničke udjele.

Vjerovnici prvog višeg isplatnog reda, odnosno fondovi također će pretvoriti svoje tražbine u vlasničke uloge, a radnicima će biti isplaćeno ukupno oko 15 milijuna kuna.

Tražbine vjerovnika općeg isplatnog reda, među kojima je oko 273 milijuna kuna tražbina kooperanata, bit će otpisane.

U početku stečaja priznate su ukupne tražbine vjerovnika od oko milijardu kuna, a na osnovi stečajnog plana otpisat će se ukupno oko 820 milijuna kuna tražbina jer je ukupna imovina brodogradilišta procjenjena na 263 milijuna kuna i opterećena je razlučnim pravima.

Na današnjoj Skupštini vjerovnika za prihvaćanje stečajnog plana glasovali su svi razlučni (hipotekarni) vjerovnici - Ministarstvo financija, Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR), Uljanik, Croatia osiguranje, OTP banka i R.L.E. Obrt iz Drniša.

Stečajni plan prihvatio je veći dio vjerovnika prvog višeg isplatnog reda u koji su svrstani Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), REGOS - Središnji registar osiguranika, Hrvatski zavod za zdravsstveno osiguranje (HZZO), Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), Fond razvoj i zapošljavanje i radnici.

Treća skupina vjerovnika općeg isplatnog reda također je u većini glasovala za predloženi stečajni plan, osim većeg dijela bivših kooperanata brodogradilišta.

Remontno Brodogradilište "Viktor Lenac" u stečaju je od prosinca 2003., kada je u toj tvrtki došlo do krize u poslovanju, a nije završen ni veliki kreditni investicijski ciklus u sklopu kojega je tadašnja uprava planirala proširenje poslovanja na izgradnju brodova.

Prošle je godine to brodogradilište, obavljajući temeljnu djelatnost remonta i preinaka brodova, poslovalo s pozitivnom nulom i podmirilo sve tekuće obaveze.

5. MEĐUNARODNA SURADNJA

Sporazum o partnerstvu MFIN-a i francuske uprave za javno računovodstvo

PARIZ/ZAGREB, 26. veljače 2007. (Hina) - Predstavnici hrvatskog Ministarstva financija i Glavne uprave za javno računovodstvo Republike Francuske potpisali su danas u Parizu Sporazum o tehničkom partnerstvu, izvijestili su iz Ministarstva financija.

U priopćenju se navodi kako su Glavna Uprava za javno računovodstvo Francuske i hrvatska Državna riznica 2004. godine započele seriju bilateralnih kontakata s ciljem uspostavljanja i promicanja razmjene znanja i iskustava na području javnih financija.

Proces pristupanja Europskoj uniji znatno je povećao važnost te suradnje, jer zahtjeva da se u financijskim, proračunskim te računovodstvenim tijekovima, identificiraju potrebe i omoguće unapređenja koja će jamčiti optimalnu integraciju pravne stečevine u sektoru financija.

Cilj ovog ovog sporazuma je međusobna razmjeni iskustava, kao i približno utvrđivanje tema koje će se obrađivati tijekom razmjena te načina njihove provedbe, navodi se u priopćenju Ministarstva financija.

Zaključene konzultacije s Hrvatskom u vezi s člankom IV. statuta MMF-a

ZAGREB, 27. veljače 2007. (Hina) - Ministarstvo financija danas je izvijestilo da su na sastanku Izvršnog odbora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), održanom 16. veljače 2007., uspješno zaključene konzultacije između Hrvatske i MMF-a u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a.

Ministarstvo u priopćenju prenosi kako je tom prilikom istaknut dobar gospodarski rezultat Hrvatske i napredak u pojedinim područjima zabilježen tijekom posljednjih nekoliko godina.

U području fiskalne politike prepoznat je napredak ostvaren u smjeru smanjenja fiskalnog deficita i provedene fiskalne konsolidacije.

Također, kako se navodi, MMF je istaknuo važnost nastavka fiskalne prilagodbe i ostvarivanja ciljanog deficita od 2,8 posto BDP-a u 2007. godini, te je preporučio ambiciozniji plan fiskalne prilagodbe u srednjoročnom razdoblju.

U Ministarstvu financija izraženo je zadovoljstvo prepoznatim naporima koje je Hrvatska uložila u konsolidiranje javnih financija i smanjivanje fiskalnog deficita u posljednjih nekoliko godina, navodi se u priopćenju.

Naime, Hrvatska je od 2004., kada je sklopila stand-by aranžman s MMF-om, koji je uspješno zaključen u studenom 2006., provela snažnu fiskalnu prilagodbu i značajno smanjila razinu fiskalnog deficita.

Prema preliminarnim podacima, fiskalni deficit u 2006. iznosi 3 posto BDP-a što je više nego dvostruko niža razina od 6,2 posto BDP-a zabilježenih 2003. godine.

Prema proračunu za 2007. Hrvatska nastavlja s fiskalnom konsolidacijom i smanjivanjem fiskalnog deficita na 2,8 posto BDP-a.

Hrvatska je svjesna važnosti daljnjeg smanjivanja deficita i nastavit će s daljnjom fiskalnom prilagodbom u srednjoročnom razdoblju. Naime, prema trenutnim projekcijama planirano je smanjenje deficita na 2,4 posto BDP-a u srednjem roku.

Međutim, provođenjem planiranih strukturnih reformi i daljnjom konsolidacijom rashodne strane proračuna, uz istovremeno jačanje kontrole prikupljanja poreznih prihoda, možemo očekivati i snažniju fiskalnu prilagodbu, navode iz Ministarstva financija.

Ministar financija Ivan Šuker izrazio zadovoljstvo uspješnim zaključivanjem konzultacija u vezi s člankom IV., te jasnom porukom koju je MMF uputio Hrvatskoj, zaključuje se u priopćenju.

Misija MMF-a boravila je u Zagrebu od 26. listopada do 8. studenoga prošle godine i tada je predstavila preliminarne zaključke.

Susret hrvatskih i mađarskih državnih tajnika za gospodarstvo

ZAGREB, 27. veljače 2007. (Hina) - Državni tajnici hrvatskog Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i mađarskog Ministarstva gospodarstva i transporta parafirali su danas Protokol o suradnji dvaju ministarstava kojim će se regulirati suradnja na tom području.

Protokol će biti potpisan na zajedničkoj sjednici dviju vlada koja će se održati u svibnju ove godine, najavljuje se u priopćenju Ministarstva gospodarstva.

Iz Ministarstva su, naime, izvijestili o radnim sastancima državnog tajnika za gospodarstvo Vladimira Vrankovića, te državne tajnice za poduzetništvo Tajane Kesić Šapić s državnim tajnikom za gospodarstvo mađarskog Ministarstva gospodarstva i transporta Miklosom Merenyem.

Državni tajnici Vranković i Mereny razgovarali su o suradnji dviju zemalja u području energetike. S obje je strane naglašeno je kako su međusobni odnosi dviju zemalja izvrsni, a suradnja na započetim projektima na području elektroenergetike uspješna. Posebno je istaknuto kako se pripremni radovi za izgradnju dalekovoda Ernestinovo - Pečuh odvijaju kako je predviđeno, navodi se u priopćenju.

Tema drugog radnog sastanka bila je suradnja Hrvatske i Mađarske na području malog i srednjeg poduzetništva, a tom je prigodom i parafiran protokol o suradnji ministarstava u oblasti malog i srednje poduzetništva.

Državna tajnica Kesić Šapić upoznala je mađarske kolege s važnim hrvatskim projektima na području poduzetništva, a bilo je riječi i o Hrvatskoj izvoznoj ofenzivi.

Kesić Šapić je naglasila kako je Mađarska 2005. bila druga po izravnim ulaganjima u Hrvatsku, dok je u prošloj godini, s 19,5 milijuna eura, na jedanaestom mjestu.

U prošloj godini u Mađarsku je Hrvatska izvezla roba u vrijednosti od 172 milijuna dolara, što je 25 posto više nego u 2005., dok je uvoz iz Mađarske iznosio 650 milijuna USD ili 13 posto više nego prethodne godine, navodi se u priopćenju.

Brojni susreti ministra Šukera s turskim dužnosnicima

ZAGREB, 28. veljače 2007. (Hina) - Izaslanstvo Ministarstva financija na čelu s ministrom Ivanom Šukerom danas se, posljednji dan boravka u Turskoj sastalo sa zamjenikom turskog premijera Mehmetom Ali Sahinom, posjetilo Agenciju za nadzor rada banaka i susrelo se s nizom turskih dužnosnika iz područja financija i gospodarstva, priopćeno je iz Ministarstva financija.

Tijekom razgovora u Vladi Republike Turske zamjenik premijera i državni tajnik Mehmet Ali Sahin potvrdio je potporu Hrvatskoj pri ulasku u NATO i kandidaturi Hrvatske za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a, te podržao veću trgovinsku razmjenu dviju zemalja, ističu iz Ministarstva.

Na susretu u turskoj Agenciji za nadzor rada banaka, predsjednik te agencije Mustafa Korhan predstavio je turski financijski sustav, a ministar Šuker opisao je rad Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.

Iz Ministarstva navode da se ministar Šuker jučer sastao s ministrom industrije i trgovine Alijem Coskunom. Ministri su se složili o potrebi konkretizacije suradnje u transportu, energetici, brodogradnji, gradnji infrastrukture, a posebno u izgradnji željeznica i tramvaja.

Šuker je posjetio i Tursku središnju banku, gdje ga je primio Mehmet Yorukoglu, jedan od najutjecajnijih turskih makroekonomskih znanstvenika koji obnaša dužnost zamjenika guvernera. Yorukoglu je pokazao zanimanje za hrvatske uspjehe na području fiskalne i monetarne politike, te predstavio ciljeve turske Središnje banke na putu u monetarnu stabilnost.

Izaslanstvo Ministarstva financija primio je i glavni pregovarač Turske s Europskom unijom Ali Babacan kojeg je Šuker izvijestio o napretku u hrvatskim pregovorima s EU-om.

Ministar financija Ivan Šuker predvodio je izaslanstvo Ministarstva financija u službenom posjetu Republici Turskoj od 25. do 28. veljače 2007., na poziv turskog ministra financija Kemala Unakitana. U izaslanstvu Ministarstva financija su i tajnik Ministarstva Zvonko Šakić, te pomoćnici ministra Ana Hrastović i Zdravko Marić.

Luka Ploče: uskoro i novi natječaji za Projekt integracije

PLOČE, 1. ožujka 2007. (Hina) - U okviru provedbe Projekta integracije trgovine i transporta luke Ploče uskoro se očekuje provedba natječaja za glavni projekt terminala za suhe rasute terete kao i za samu izgradnju kontejnerskog terminala, istaknuto je na današnjoj konferenciji za novinare u luci Ploče u posjetu kojoj se nalazi i misija Svjetske banke.

Taj posjet misije na čelu s voditeljem Projekta Geraldom Ollivierom ustvari je i prvi posjet nadzornog tima Banke otkako je u studenom prošle godine potpisan Ugovor o zajmu za Projekt i vremenski se podudara i s potpisivanjem prvog velikog ugovora za pripremne radove izgradnje lučkih terminala.

Naime, 22. veljače ove godine Lučka je uprava s hrvatskim tvrtkama (Osijek Koteks i Luka Ploče Gradnja) potpisala prvi ugovor u okviru provedbe Projekta, a ugovor se odnosi na pripremne radove.

U Svjetskoj banci smatramo da je prvi posjet tima Banke u sklopu određenog projekta nakon potpisivanja ugovora o zajmu od ključne važnosti, budući da on obično određuje dinamiku cijele provedbe projekta, istaknuo je Ollivier.

Izrazio je pritom i zadovoljstvo predanošću i suradnjom koju osjeća kod hrvatskih partnera. Svi partneri pokazali su veliku odanost uspješnom ostvarivanju Projekta, kazao je Ollivier.

Ravnatelj Lučke uprave Ploče Tomislav Batur ističe da su intenzivirane i aktivnosti u svezi projektiranja lučkog informacijskog sustava kao i one koje se odnose na idejno rješenje ulaznog kompleksa u luku Ploče.

Sve se aktivnosti odvijaju u skladu s propisanim procedurama i sigurni smo da će se realizirati osnovni ciljevi Projekta, a to su povećanje konkurentnosti luke Ploče i njeno pozicioniranje kao ključne ulazno/izlazne točke na cijelom prometnom pravcu koji vodi preko Ploča, kazao je Batur.

Krajnji cilj Projekta integracije trgovine i transporta je razvoj trgovine duž koridora V.c, jednog od triju najvećih paneuropskih transportnih koridora koji Hrvatsku povezuju s tržištima EU i to kroz poboljšanje kapaciteta, učinkovitosti i kvalitete transportnih usluga, s posebnim osvrtom na luku Ploče i na koordinaciju između svih hrvatskih i bosanskohercegovačkih sudionika.

Projekt integracije trgovine i transporta (ITT) uključuje izgradnju terminala za rasuti teret i višenamjenskog kontejnerskog terminala, kao i lučko-koridorskog poveznog sustava za integriranje informacijskih tokova u luci i na koridoru.

Ukupni troškovi projekta procjenjuju se na 91 milijun eura, a Svjetska ga banka finanira zajmom u iznosu 58,8 milijuna dolara o čemu je ugovor potpisan u studenom prošle godine.

Osim Svjetske banke projekt će financirati i EBRD (11,2 milijuna eura), hrvatska Vlada i Lučka uprava Ploče.

Projekt će, kako se očekuje, rezultirati povećanjem godišnjeg prometa Luke Ploče sa dva milijuna tona u 2004. na otprilike 7,2 milijuna tona 2010., povećanjem kapaciteta za rasuti teret sa 3 na 8,9 milijuna tona, povećanjem kontejnerskog tereta i sl.

6. SINDIKATI

NHS protiv Vladina prijedloga zakona o radničkom dioničarstvu

ZAGREB, 27. veljače 2007. (Hina) - Iz posljednjeg Vladina prijedloga zakona o radničkom dioničarstvu vidi se da Vlada nema povjerenja u hrvatske radnike, ustvrdio je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever na današnjoj konferenciji za novinare.

NHS neće podržati takav zakon, napravljen isključivo u predizborne svrhe, istaknuo je Sever dodavši da su, kako vrijeme prolazi, Vladini prijedlozi zakonskog uređenja organiziranog radničkog dioničarstva (ORD) sve gori.

Prema prijedlogu koji je Vlada dostavila socijalnim partnerima prošlog mjeseca, radnici bi dionice svojih poduzeća mogli kupovati uz popust od 40 posto, a povlaštenom kupnjom mogli bi doći u posjed samo do 25 posto vlasništva tvrtke.

Radnici ne bi mogli raspolagati svojim dionicama idućih pet godina, a socijalna klauzula, koja im jamči zadržavanje radnih mjesta, vrijedila bi samo godinu dana.

"To znači da radnici, bez obzira što imaju dionice svoje tvrtke, ne mogu utjecati na njezinu poslovnu politiku, ali zato mogu dobiti otkaz nakon godine dana", kaže Sever.

NHS posebno neprihvatljivim ocjenjuje prijedlog da se ORD ne može provesti u tvrtkama koje je država sanirala u prethodnih pet godina.

To znači da radnici ne mogu doći do svojih dionica u, primjerice, brodogradilištima 3. maj, Split, Trogir ili Kraljevica, Borovu, Duhanu, Đuri Đakoviću, IPK-u Osijek, KIM-u, Petrokemiji, TLM-u, sisačkoj Valjaonici cijevi, Vjesniku, Zdenki itd.

To nas podsjeća na privatizaciju banaka, koje su prvo skupo sanirane novcem poreznih obveznika, a potom jeftino prodane strancima, upozorio je Sever.

Potpredsjednik NHS-a Dubravko Čorak istaknuo je da na Vladin prijedlog Zakona o privatizaciji objedinjenog državnog portfelja, kojim se uređuje ORD, od 34 članka sindikat ima primjedbe na čak 13 članaka.

Matica hrvatskih sindikata primila dva nova sindikata

ZAGREB, 27. veljače 2007. (Hina) - Matice hrvatskih sindikata javnih i državnih službi priopćila je danas da je u članstvo primila Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Sindikat pravosudne policije Hrvatske.

Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske jedan je od najjačih sindikata u zemlji, a dosad nije bio članom niti jedne središnjice.

S tim prinovama Matica hrvatskih sindikata trenutno broji preko 84.000 članova pa, po svemu sudeći, postaje drugom po veličini središnjicom u Hrvatskoj.

Radi ustanovljenja točnog broja članova svih sindikata u zemlji, Matica će pokrenuti zakonom propisani postupak prebrojavanja sindikalnog članstva svih središnjica u zemlji, kaže se u priopćenju.Hrvatska-

7. UDRUGE

Hrvatski obrtnici na međunarodnim sajmovima

ZAGREB, 26. veljače 2007. (Hina) - Hrvatska obrtnička komora (HOK) i ove će godine organizirati i sufinancirati nastupe hrvatskih obrtnika na nekoliko međunarodnih sajmova, među kojima je i Sajam u Grazu, istaknuto je na današnjoj konferenciji za novinare.

Hrvatski obrtnici na sajmu u Grazu nastupaju od 1995. godine i do sada je na njemu nastupilo 130 obrtnika različitih proizvodnih djelatnosti.

Direktor Messecentergraz Nilly Nail istaknuo je kako će u ovoj godini Messecentergraz organizirati 10 vlastitih sajmova, od kojih je izdvojio sajam proizvodnih procesa Austrotec, sajam ugostiteljstva Gastronomia te Jesenski sajam.

Nail je kazao kako je poslovna strategija Messecentergraz usmjerena u organiziranje sve više stručnih sajmova, a istaknuo je kako će ove godine u infrastrukturu Sajma biti uloženo 60 milijuna eura.

Sredinom iduće godine, završit će svi radovi na infrastrukturi te će glavni cilj Messecentergraz biti usmjeren ka interregionalizaciji i pojačanoj obradi susjednih tržišta, kao što su Slovenija, Hrvatska i Mađarska, kazao je.

Sajam Austrotec, kako je najavio, održat će se od 13. do 15. lipnja i očekuje se da će okupiti 150 izlagača.

Sajam Gastronomia, koji se održava od 9. do 12. rujna okupit će više od 150 izlagača, a značajano je da od otprilike 4.000 stručnih posjetitelja koji obiđu taj sajam, visok udio zauzimaju posjetitelji iz Hrvatske.

Jesenski sajam u Grazu održat će se od 29. rujna do 7. listopada, najavljuje se da će okupiti oko 450 izlagača, a Sajam u prosjeku obiđe 130 tisuća posjetitelja.

U HOK-u Dan savjetovanja za pripremu izvoza u Austriju

ZAGREB, 1. ožujka 2007. (Hina) - U Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) danas je održan peti Dan za savjetovanje - priprema za izvoz na tržište Republike Austrije, na kojem su hrvatski obrtnici koji su ranije izrazili interes od austrijskih konzultanata mogli dobiti konkretne odgovore na specifične upite o mogućnostima izvoza svojih proizvoda u Austriju, kao i o uvjetima poslovanja na austrijskom tržištu.

Kako su izvijestili iz HOK-a, za ovo se savjetovanje prijavilo 12 obrta različitih djelatnosti, od obrade metala, prerade plastičnih masa, proizvodnje dijelova i strojeva za obradu metala i drva do proizvodnje prirodne kozmetike, a na raspolaganju za pojedinačne razgovore su im bila dva stalna konzultanta iz Hrvatsko-austrijske trgovinske komore.

Prvo savjetovanje austrijskih konzultanata održano je krajem ožujka 2004. godine, kao realizacija suradnje Hrvatske obrtničke komore i Hrvatsko-austrijske trgovinske komore, a do sada je na konzultacijama sudjelovalo 60 obrtnika i poduzetnika.

Hrvatsko-austrijska trgovinska komora, s ciljem promicanja gospodarske suradnje Hrvatske i Republike Austrije, osnovana je 2. svibnja 2002. godine sa sjedištem u Grazu, a HOK je jedan od njenih osnivača.

UHPA najavljuje tužbu protiv Ministarstva financija

ZAGREB, 1. ožujka 2007. (Hina) - ZAGREB, 1. ožujka 2007. (Hina) - Udruga hrvatskih putničkih agencija (UHPA) zatražila je danas od Ministarstva financija da donese tumačenje po kojem se PDV na izlete u inozemstvu ne obračunava.

Ako Ministrstvo uskoro ne objavi takvo nedvosmisleno tumačenje, UHPA najavljuje podnošenje kolektivne tužbe Upravnom i Ustavnom sudu protiv Službe poreznog nadzora, jer su porezni inspektori svih ovih godina nesavjesno nadzirali poslovanje putničkih agencija i nisu ih upozorili na eventualno nepravilno obračunavanje PDV-a, istaknuo je predsjednik UHPA-e Ivan Pukšar na konferenciji za novinare.

Primjer za to su četiri putničke agencije iz Istarske županije (Kompas Rabac, Atlas Rabac, Da Riva i Kompas Travel iz Poreča) koje se terete za neplaćeni porez.

Iz UHPA-e pritom upozoravaju na različita tumačenja zakonskih odredbi, te navode da mnoge agencije nikad nisu saznale za dopis Ministarstva financija iz 1998. da se na punu cijenu agencijskih izleta u inozemstvo treba obračunavati 22 posto PDV-a, kao i da je to mišljenje jednim rješenjem poništilo drugostupanjsko porezno tijelo Ministarstva u siječnju 2001.

Iz Ministarstva financija pak navode da je, prema mišljenju Porezne uprave od 20. siječnja 1998., agencija obvezna obračunati PDV na naknadu primljenu za jednodnevne izlete, kojima se ne ostvaruje boravak i noćenje u inozemstvu, prema odredbama Zakona o PDV-u po stopi od 22 posto.

U tom dijelu Zakon o PDV-u do sada se nije mijenjao, navode iz Ministarstva financija i ističu da oporezivanje jednodnevnih izleta u inozemstvo proizlazi iz odredbe članka 5. stavak 3. Zakona o PDV-u kojom je propisano da se mjestom obavljanja usluga smatra sjedište poduzeća koje obavlja usluge ili mjesto gdje se usluge stalno obavljaju.

Stav je pak agencija, kako je istaknuto na konferenciji, da bi usluge jednodnevnih izleta trebalo oporezivati po kriteriju mjesta pružanja usluga.

Pukšar je upozorio i da je zbog mjera Ministarstva financija došlo do pada organiziranog prometa u 2006. godini.

Ukidanje potpora za sniženje troškova prijevoza organiziranih gostiju, povećanje stope PDV-a za organizirani smještaj sa nula na 10 posto i agencijskih usluga s nula na 22 posto, u prošloj je godini, kaže Pukšar, dovelo do poskupljenja organiziranih aranžmana za Hrvatsku i do 40 posto, što kupci nisu prihvatili pa je došlo do pada organiziranog prometa od oko 7 posto.

U UHPA-i tvrde da je time izgubljeno najmanje 1,3 milijuna noćenja inozemnih agencijskih gostiju te da je izgubljen prihod od 152,2 milijuna eura.

S druge pak strane, te državne mjere koje su utjecale na skupoću putovanja u Hrvatsku inozemnih turista djelovale su na porast broja domaćih turista, pa je i organiziranih domaćih gostiju lani bilo 10 posto više nego 2005. i ostvarili su šest posto više noćenja.

Predstavljena Hrvatska udruga direktne prodaje (HUDP)

ZAGREB, 1. ožujka 2007. (Hina) - Tvrtke članice Hrvatske udruge direktne prodaje (HUDP) ostvarile su u 2006. godini ukupan prihod od prodaje veći od 200 milijuna kuna putem svojih 70.000 članova i 100 stalno zaposlenih, istaknula je predsjednica HUDP-a Adriana Giurissa na predstavljanju Udruge.

Članice udruge su tvrtke Amway, Avon, GNLD, Herbalife i Oriflame, a bave se direktnom prodajom nekoliko kategorija proizvoda - kozmetike, nakita i modnih dodataka, wellnessa i proizvoda za kućanstva.

Cilj je Udruge, kazala je Giurissa, olakšati integriranje i dobro funkcioniranje kompanija direktne prodaje na hrvatskom tržištu te pružiti podršku članicama u njihovu poslovanju.

HUDP cilj je uskoro postati i dijelom Europske federacije direktne prodaje (FADSA), rečeno je.

Pomoćnica ministra gospodarstva Ema Culi istaknula je kako se novim zakonom o trgovini planira urediti i područje direktne prodaje. Zakon će, kazala je, omogućiti svim poslovnim subjektima na tržištu da posluju pod jednakim uvjetima.

Direktna prodaja smatra se jednom od najfleksibilnijih metoda rada jer omogućuje rad u vrijeme i na način koji su u potpunosti prilagođeni potrebama i obvezama ljudi, istaknuto je.

U Europi postoji više od 550 tvrtki koje se bave direktnom prodajom te sedam milijuna prodavača direktne prodaje, od čega su 84 posto žene.

Direktna prodaja u Europi zapošljava više od 35.000 ljudi te ostvaruje godišnji profit viši od 12 milijardi eura.

8. SAJMOVI, KONFERENCIJE, OKRUGLI STOLOVI, FORUMI

Dancima najprivlačnija Istra i Kvarner

HERNING, 25. veljače 2007. (Hina) - Najviše danskih turista i ove sezone može se očekivati u Istri i na Kvarneru, potvrdili su danski touroperatori na drugom najvećem danskom turističkom sajmu "Odmori za sve" u Herningu, na kojem se Hrvatska od 23. do 25. veljače predstavila kao prva zemlja partner.

Odabir Hrvatske s regijama Istre i Kvarnera za prvu zemlju partnera u konkurenciji s drugim privlačnim turističkim zemljama, veliko je priznanje Hrvatskoj koja s Danskom vrlo uspješno surađuje na mnogobrojnim područjima, istaknuo je u razgovoru s upravom sajma hrvatski veleposlanik u Danskoj Aleksandar Heina.

Izložbeni prostor Hrvatske turističke zajednice, koja na sajmu sudjeluje petu godinu, najveći je do sada i organiziran je u suradnji s Turističkim zajednicama Istre i Kvarnera uz sudjelovanje hotelskih tvrtki iz Umaga, Poreča, Vrsara, Rovinja i Malog Lošinja.

Posjetitelji sajma, koji obilježava desetogodišnji jubilej, mogli su uživati od petka do nedjelje u tradicionalnim jelima Istre i Kvarnera pripremljenim u restoranu uz hrvatski štand te nastupu glazbene skupine Lemond iz Rovinja.

Na sajmu je uočeno posebno zanimanje Danaca za kampove u Istri te autokamp Zaton u Ninu koji je jedini hrvatski superkamp u europskoj ligi kampova prema ocjeni njemačkog auto kluba ADAC i naš jedini kandidat za ulazak u društvo "Leading Camps of the World", istaknula je voditeljica štanda Sonja Brocca Nastić. Naglašava i mnogobrojne upite Danaca za golf terene kojih nedostaje u našoj turističkoj ponudi.

London: Hrvatska najbolja kongresna i insentiv destinacija

ZAGREB, 27. veljače 2007. (Hina) - Na međunarodnoj kongresnoj i insentiv burzi CONFEX, koja se od 20. do 22. veljače ove godine održavala u Londonu, Hrvatska je proglašena za najbolju kongresnu i insentiv destinaciju, objavili su danas iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ).

Iz HTZ-a pritom ističu kako je Hrvatska odabrana u snažnoj konkurenciji, da je pobjedu odnijela ispred Turske i Portugala.

Dodaju kako se prilikom odabira posebno vodilo računa o mišljenju kupaca, odnosno organizatora međunarodnih skupova i insentiva (poticajna putovanja za stimulaciju zaposlenika, odnosno nagradna stimulirajuća putovanja za najbolje zaposlenike pojedine korporacije).

Također, vodilo se računa i o njihovoj ocjeni kvalitete promocije, istinitosti i brzini informacija te kvaliteti pruženih usluga u destinaciji, gdje održavaju svoje skupove, stoji u priopćenju HTZ-a.

Hrvatski obrtnici petnaesti put na sajmu u Muenchenu

ZAGREB, 27. veljače 2007. (Hina) - Na 59. Međunarodnom sajmu obrtništva (IHM 2007.), koji će se održati od 8. do 14. ožujka u Münchenu, po 15. puta nastupaju hrvatski obrtnici, u organizaciji i uz sufinanciranje Hrvatske obrtničke komore (HOK).

Ove godine 26 hrvatskih obrtnika, od kojih njih 11 izlažu po prvi puta, sudjelovat će na dvije skupne izložbe, na ukupnoj površini od 158 četvornih metara izlagačkog prostora, izvjestili su iz HOK-a.

Tako će se na površini od 130 četvornih metara predstaviti 19 izlagača iz djelatnosti obrade metala i izrade proizvoda od metala, gume i plastike, proizvodnje beskonačnih žljebova i cijevi, podnih rešetki i kanalica, izrade zaštitne konfekcije, kovanja metala, proizvodnje kožne galanterije i ručnih alata u graditeljstvu, izrade nakita od zlata i srebra i dr.

Na 28 četvorna metra izlagačkog prostora predstavit će se sedam umjetničkih obrta s autohtonim domaćim obrtničkim proizvodima - umjetničkom keramikom, suvenirima, kožnom galanterijom i prirodnom kozmetikom.

Prvi nastup naših obrtnika, na ovom najvećem i najznačajnijem europskom obrtničkom sajmu, bio je 1993. godine, a do sada je HOK na IHM-u okupio oko 600 izlagača.

Heraklea organizirala 3. Mystery shopping dan

ZAGREB, 28. veljače 2007. (Hina) - U organizaciji agencije za 'tajno kupovanje' Heraklea danas je održan 3. Mystery shopping dan na kojem korisnici usluga te agencije predstavljaju svoja iskustva i mogućnosti primjene 'tajnog kupovanja', a u sklopu kojega je tvrtki Pet centar uručena i Nagrada za posvećenost kvaliteti usluge.

Iskustva iz dosadašnjih 'tajnih kupnji' ukazuju na dvije skupine problema - neljubaznosti djelatnika te njihove nedovoljne edukacije - koje u konačnici rezultiraju manjom prodajom i manjim profitom, istaknula je na konferenciji za novinare direktorica Heraklee Kristina Horbec.

Podsjetila je pritom na nedavno predstavljeno istraživanje ljubaznosti prodavača koje je pokazalo da gotovo trećina djelatnika na različitim prodajnim mjestima diljem Hrvatske uopće ne pozdravlja kupce.

Ti su rezultati, među ostalim, potaknuli i pokretanje kampanje "Usluga počinje s Dobar dan", ali i akcije "Shop & tell" kojoj je cilj pohvaliti pozitivne primjere te odabrati najljubaznije djelatnike.

Saša Poljanec-Borić s Instituta Ivo Pilar je pak istaknula kako je jedan od značajnijih elemenata usluge doživljaj primatelja usluge, a njega stvaraju i privatni i javni sektor.

Kao primjer je navela kvalitetu turističke usluge koja ne ovisi samo o privatnom sektoru, tj. hotelijerima i ugostiteljima, već i javnom, primjerice brodarima, Hrvatskim željeznicama, Hrvatskim poštama i sl.

Poljanec-Borić je pritom istaknula kako se kvalitetom usluga tog sektora nitko ne bavi, a upravo on često ostavlja dojam 'Balkana kakav je nekada bio'.

Upozorila je i na nužnost uređenja starih gradskih jezgri u kontinentalnim gradovima koji svojom baštinom privlače sve više turista, navevši kao negativan primjer stanje Gornjeg i Donjeg grada u Zagrebu.

Rast ulaganja u informacijsku sigurnost u Hrvatskoj i regiji

ZAGREB, 1. ožujka 2007. (Hina) - Ulaganja u sigurnosni informatički softver i hardver u Hrvatskoj i srednjoj Europi u znatnom su porastu, jer tvrtke shvaćaju da je informatička sigurnost prvorazredno poslovno, a ne samo tehničko pitanje, istaknuto je na forumu 'IT Security Roadshow' koja se danas održava u Zagrebu u organizaciji tvrtke IDC.

Ulaganja u IT sigurnost povećavaju šanse tvrtkama da posluju profitabilnije i smanje rizike, rečeno je na konferenciji koja je okupila oko 300 domaćih i stranih sudionika.

U većini zemalja srednje Europe, ulaganja u IT sigurnost 2006. godini narasla su za oko 23 posto u odnosu na prethodnu godinu, rečeno je na forumu.

Preliminarni podaci IDC-a pokazuju da je tržište sigurnosti informacijskih tehnologija u Hrvatskoj, u prošloj u odnosu na 2005. godinu, naraslo za oko 13 posto te da je vrijednost tog tržišta lani iznosila oko 15,7 milijuna dolara.

Pritom većinu čine segmenti usluga i softvera, a manji dio zauzele su hardverske komponente to jest integrirana sigurnosna rješenja.

Ukupna ulaganja u IT sigurnost u jugoistočnoj Europi, pak, narasla su u prošloj godini u odnosu na pretprošlu za 28,5 posto, na oko 330 milijuna eura.

Najčešći korisnici tih rješenja u Hrvatskoj i drugim zemljama regije su banke, osiguravajuća društva i druge financijske institucije, pokazuju podaci IDC-a.

Te ustanove i tvrtke u svojim menadžerskim vertikalama sve više prostora daju odjelima za IT sigurnost (Security Policy Management), jer su njihovi troškovi puno manji od troškova koji nastaju zbog šteta izazvanih neprimjerenom zaštitom poslovnih podataka, istaknuto je na skupu.

Jack Welch u Zagrebu 17. svibnja

ZAGREB, 1. ožujka 2007. (Hina) - Jedan od najpoznatijih menadžera 20. stoljeća Jack Welch dolazi u Zagreb kao posebni gost regionalnog poslovnog skupa 'Adris Business Forum' koji će se održati 17. svibnja u Zagrebu, najavili su na današnjoj konferenciji za novinare organizatori foruma.

Jack Welch započeo je karijeru u američkom General Electricu 1960. godine, a 1981. postao je predsjednik Uprave te korporacije i njezin generalni direktor. Tijekom svog mandata povećao je vrijednost General Electrica za 450 milijardi dolara, pretvorivši ga u najveću korporaciju na svijetu. Danas je na čelu tvrtke Jack Welch LLC, u kojoj djeluje kao savjetnik nekoliko generalnih direktora čije se kompanije nalaze na popisu 500 najuspješnijih u izboru časopisa 'Fortune'.

Autor je više knjiga, među kojima se ističu 'Jack - autobiografija najuspješnijeg menadžera 20. stoljeća' te 'Kako pobijediti?', a mnogi ga smatraju najutjecajnijim menadžerom 20. stoljeća.

Welch će na Adris Business Forumu, koji organiziraju poslovni tjednik Lider i Internacionalni centar za profesionalnu edukaciju, uz pokroviteljstvo Adris grupe, održati predavanje menadžerima o tome kako svoju tvrtku učiniti uspješnom kroz kvalitetno vodstvo i inovativnu poslovnu politiku.

U sklopu foruma bit će organiziran i okrugli stol na kojem će o perspektivi i smjeru razvoja hrvatskog gospodarstva te zemalja regije Jack Welch raspravljati s čelnicima najvećih hrvatskih i regionalnih kompanija, najavio je glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović.

Druge glavne teme foruma su kako postati i ostati uspješna organizacija na globalnom tržištu te kako postići dugoročnu prednost i izdvojiti se od konkurencije, a najavljuju se i gostovanje Rona Adnera, vodećeg svjetskog stručnjaka za poslovnu strategiju i inovacije, te podpredsjednika jedne od vodećih svjetskih tvrtki za globalno savjetovanje vrhunskog menadžmenta 'A.T. Karney' Fritza Kroegera.

9. OSTALO

T-HT/T-Mobile, Vipnet i Agrokor i Ina najpoželjniji poslodavci

ZAGREB, 26. veljače 2007. (Hina) - Tvrtke T-HT/T-Mobile, Vipnet, Agrokor i Ina najpoželjniji su hrvatski poslodavci, pokazuje istraživanje o poslodavcima prvog izbora koje je proveo portal MojPosao.

Istraživanje je provedeno tijekom veljače na uzorku od gotovo dvije tisuće ispitanika, a provodi se treću godinu za redom.

T-HT/T-Mobile je treću godinu zaredom najpoželjniji poslodavac za najveći broj ispitanika te ga je ove godine, kao poslodavca prvog izbora označilo njih 8 posto.

Prvi izbor za 4,8 posto ispitanika je Vipnet, za njih 4 posto koncern Agrokor i njegove tvrtke kćeri, a za 3,9 posto ispitanika to je Ina.

Među prvih deset najpoželjnijih poslodavaca još su Pliva, Privredna banka Zagreb, Zagrebačka banka, Hrvatska elektroprivreda (HEP), Ericsson Nikola Tesla i Microsoft.

INA je u protekle dvije godinu povećala svoju atraktivnost te je sa šestog mjesta u 2005. ove godine skočila na četvrto mjesto.

Slično je i s Plivom koja je 2005. bila na osmom mjestu, 2006. na sedmom mjestu, a ove godine je na petom mjestu.

Tvrtke HEP i Ericsson Nikola Tesla su napravile značajan pomak na ljestvici od 2005. godine. HEP je sa 14. mjesta 2005. te 11. mjesta 2006. došao na osmo mjesto. Tvrtka Ericsson Nikola Tesla je 2005. godine bila na 16. mjestu, a ove godine je na devetom mjestu.

Tvrtke s najvećim napretkom na ljestvici su Croatia osiguranje (za 10 mjesta i ove je godine na 17. mjestu), Coca Cola (za 6 mjesta, na 14. mjesto), Hypo Alpe-Adria-Bank (za 5 mjesta, na 11. mjestu), itd.

Prilika za napretkom u struci i vodstvo tvrtke u svom sektoru, presudni su razlozi atraktivnosti poslodavca koje su naveli sudionici istraživanja.

Prema rezultatima ankete, muškarcima su atraktivnije informatičke tvrtke, a ženama banke.

Sreću da radi kod poslodavca prvog izbora ima svaki peti ispitanik, a koliko su poslodavci prvog izbora atraktivni, pokazuje podatak da bi ispitanici pristali raditi isti posao kod poslodavca prvog izbora za prosječno 29 posto nižu plaću u odnosu na trenutnu.

S druge pak strane, u odnosu na rad kod poslodavca prvog izbora, pristali bi raditi isti posao i u prosječno atraktivnoj tvrtki, ali za 41 posto veću plaću.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙