Cilj je postići sporazum "do 2008." godine. "Vjerujem da bi bilo koji drugi cilj odaslao pogrešan signal. Moramo učiniti sve kako bismo postigli taj cilj", kazao je otvarajući konferenciju norveški ministar vanjskih poslova Jonah Gahr Stoere.
Norveška se nada potaknuti širom svijeta kampanju protiv korištenja kasetnih bomba, nalik onoj kakva je prethodila donošenju zabrane protupješačkih mina, također dogovorene u Oslu 1997. godine.
Međutim, ključne države koje nisu potpisale sporazum o zabrani protupješačkih mina, a među njima su Sjedinjene Države, Rusija i Kina, protive se i zabrani kasetnih bomba.
Kasetno oružje sastoji se od tijela-nosača oružja i više stotina komada eskplozivnih punjenja (može ih biti do 650). Kasetnim punjenjem mogu se opremiti zrakoplovne bombe, rakete te topničke granate. Međutim, određeni dio eksplozivnih punjenja ne eskplodira u već prijeti godinama nakon završetka rata eksplodirajući pri slučajnom kontaktu u čemu najviše stradaju civili.
"(Ovaj skup je) prekretnica", kazao je Steve Goss iz organizacije za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch i dodao "Nadajmo se da će se ova konferencija pamtiti kao skup na kojem je velik broj država odlučio da kasetne bombe izbriše" s popisa oružja.
Agencija France presse podsjeća da je inicijativu za konferenciju norveška vlada donijela nakon što je neuspješnom ocijenila UN-ovu konferenciju održanu u studenome u Ženevi o Konvenciji o klasičnom oružju.
Norveškoj i drugim državama zagovornicama zabrane kazetnih bombi protive se Velika Britanija, SAD, Izrael, Kanada, Francuska, Kina, Indija i Rusija.
Na skupu sudjeluje nekoliko agencija Ujedinjenih naroda i niz nevladinih udruga.
Većina država u svijetu danas posjeduje kasetne bombe, a posljednja žrtva takvog oružja, koje je u velikim količinama posijano po njezinu teritoriju, je Libanon, stradao u ratu s Izraelom ljeti 2006.